Židov

ŽIDOV

Gl£Q|o-Z^PIT/Vm-ZIDOUSTV [ \

K situciji.

Jedne su zagrebačke novLne javile, đa se iz Sarajeva opet rzagnalo dviadeeet ži<lO\’skih porodlioa, koje odavna stamiju On'. . * dje. Izgoni se dakle nastavljajm. Dvije Su činjenioe, po kojima nmn se činilo nemcgućim, da će se to još zbivati: p o tp i® s e n-ž ermenskog ug cvOraiTiječministra. A ipak nam stižu vijesti o tlaljnj.im izgouima. Ktina, rat je raskinuo internacijonalne ugOvcre i stvorio nazOr o njihovoj bezvrijednostS, o fiktivnositti mednfiaTodncg prava. Ali napokon treba da se i z gr ađ u j u ili bolje: na novo grakle pravni odncsi. i medjunarodni, jer trelta da haos zamijeni poredak, pravnu neizvjesnOst pravna sigumost auarkiju, suodji"vanje. Treba da’ttle da se respektuju preuzete o.bvCze; a Sen-žermCnski ugO\-cr je obveza. U interesu je dobrih mdunarotlnih cdnosa, da se ugovor; prihvaeaju iskreno, bez mentalnih -xeizervacija. Iski-eni pojedinci na odgOvornim mjestima rekcše prije potpisa sen-žeTmanskoga iigovora, da izgoni imaju svrhu, kako hi se naša država riješila Onih, koji bi po tome ugOvOm imali pcstati naši državljani, a za koje se to ne želi. Taka iskren Ost, koja u stvari znaći prCventivno izigravanje ugovcra, koji će se potpisati, graniči na c ničncst. Pustimo u ostalOm, morailnn stranu toga pitanja. Prije potpisa ugovOta vaiili su još anstrijski policajski patenti, omraženi n teoriji, clobrodošli n praksL Ali sad važi ugovor i on vlodu veže časom potpisa, iako još nije ratihabimn. K tomn riječ minjstra. Izjave g. ministra unutrašnjih djela u pOvodn intervencija umirile s u nas. Ne smjedosmo ne vjerovati u njih. Ali npravna praksa, koju miništar pokriva svojom ođgovornosti, (iezavuirala je riječ ministra. Izgon se izrekao n pogledu Ijudi, koji kroz decCnije borave u našoj državi; pOjedini upravnici nijesu puštali, da se vraćaju neosnovano izagnani; njihove su stano\e i pOslove međuto zapremjli dragi, pa n koliko ss izgon i opozvao, nijesu im Se pOvratila va. A pOjedinački izgoni ,Ijudi, na koje se po jednom ugovoru i riječi jednog ministra ne smijn protezalti, traju! Pa kako ne vjerujemo, te to biva po odredbama iz Becgrada, mi mOra da đržimo, da podređeni npravnici ne sj>oznaju dužnosti

podređivanja pod odre<lbe nosilaca odg'Ovorncati ?j3 oine ii])Tave. Trebao bi <la ih od toffa odvrati obzir na državnu čast 1 kulturni eti<L Ujedinjenom našemu kraljevStvu ne smije da budo uzOrom Rumunjska. n e g o Sr b i j a! Ona Srbi.ja, koja jo nasmOprla potpupu ši rokogrmlnost kulturna, to 6e reći snošiljiva tuiroda. i koja je tačno ispunila Berlinski uprOA-or, šfo gti je Rumunjska bestidno gazila nogom. KonačnO: gdje jo Ogfao oovjekT Iz Ug-arske ne SamO što tjeraju Židovo, već ih i uhijaju i'li čine, da »iščezavaju«. II Poljskoj ira prijeti nakon krvavih progona pnopast i oni traže izlaz iz pakla. Jodnako u Rumunjskoj, u Ukrajiini, gdje pogtromi nijesn prestali. K tome zimsko «loha. Izganjati Židove . .."•či fjfiiiu,! ih u prOpast i u Smrt. Njeraački ministar nnutrašnjih djela ne dOzvoljava, da se izagnaju ni oni Židovi, na koje se ne proteže versaljski ugOvOr, koji nemaju dokumenata, koji su se iza sloma Njeraačk© utekli u nju pred bijesom übojica. jc*r to brane 6ovječki nazloai. A u nas da vrše izgoni u času. kad je Sav prOsviječeni svijet solidaran u osudi zločina u Ugarskoj i istočnoj Evropif Nije samo interes židovskog naroda, već i čast jugoslavenskoga, koja traži dokumentovanje Sclidarnosii s cijelim prosvijećenim svijetom. Izgonj Židova i šntnja, pa i odobravanje, kojim se popraćuju, samo sn najočitija dokumentac’ja sistema, ali nijesu jedina. Prij© više mjeseoi na jednome demokTatskome zbofu u Ljnbljani stvorila se rezolucija protiv Židova. U Osijeku Opozicijona skupina oko »Natodne Obrane« polaz>i u borlra za gradSke izbore s [»rogramom. koji naviješta borbu' protiv »nekršćanskih< elemenata. Opoaicijone nOvino demokratskoj vladi pogodovanje Židovima, odavajući tirae samo najoćitije ieflnn sdijepu partijsku nepnavednost. One vrlo dolcro znajn, da ta >zaštita Zidova« nema nikakva pOsla sa ŽidOvstvom zaštićenih, nego s izvjesnim drugim njihovim kvalitetama. Mržnja se ne zadovoljava administrativnim asemitstvom i antisemitstvom, a nije dosta iskrena te bi kazala, da traži potpnni bojkot, faktićno izganjanje, a d antisemitizam čina [>o recćptu »brišćanske Ugarske«. I to treba jednom da se kaže: Blasfemija je hrišćanstva, kad baš izra-

zito »hrišćamskii« lisltovi najvećmia raspirujn mržnju klevetama. Judia Išailot njjp gore zatajdo svoga ućitelja no o\-j hrišćani sldjepe i opake miržnjo. Jedna je ffTilna i opakai laž. kadl se Židove prikazuje uzirOćni. cimia ©konOmskili zala naše države u ißti mah, kad svaki doista mioralno ćisti č|ovjek moTa »la se zgrOzd s Opće gramzljjvosti. opće bestidnosti u naćinu .tečenjiai, opće valutne idolaitrije i korupcije, kojoj su nzročnici pOSvo cjrugdje no u Židova, koje se odhija i koje se sjli, da skupo plaćaju i svoja jirava. Nijesu ]j zair sukrivci u toj Općoj izopačenosti svi oni, koji iznašaju svako ime, koje zvuči žid Ovski, a zašilćuju, ispričavaju ili iSamo anondmno Sjtominju bezbrojnc slučajeve opće razvratnostif Ni.je li nedostojno, kad stmlenti n skupštinaima paušalno napadaju Židove, a šutie o Onim studentskim »izvozniičairlma«. koji za svoju rahotu iskoriščnju pogodnost »studentskih tranSportaf« Mi znamo, da medju njima imia, na žalost, i Židova, ali njjesu Oni to, Tadi kojib se šuti. Ne. nije opći moral, ncgo je rasna mržnja značajkn, po kojoj se Ijndi prosudjuju u nas. I dok ne dodje do jeclne opće moralne Teakcije, griješit će cij e I © društvo slobodno i daije i protiv najprimitivnije ć©stitosti i tražiti će krivca izvan Svoga plemsnski homogenog kruga, kako je t© uvijek bivalo u vremenima ćudoreclnib <lekadencija. Politički. ekcnomski, društveno nikad nijćsu autlsemitsko odbojne tendencije, tendencije bojkota, bilc jače no u Ovo doba. Jedna država, koja se još nije konsolidovala, a kojoj je doista do procvata, mor a da prjtegne Sve sile, koje umiju i hooe da saTadjuju u gradnji. To je banalna istina, aili i banalne sie istine zaboravljaju. Plemenski nepotizam jednako jo poguban ka 0 nepotizam uopće. On dOvodi do izlučjvanja spOsobnih na uštrb opčeg dobna. Ovo je izlučivanje jiedan luksuS, koj] mcže da se osveti. Kor mržnje itnat oe i Onđa u pripravi argumCnte iz bainalnog i glupog antiserrutskog repertoaira: Najpirije nas sepa Tišu, a Onda viču, ,da se separišemo. Mnogo je partija u našem kraljevstvu. Mi ipak treba da čekamo na jednu novn; na još neorganizOvanu partiju Ijudi dobre volje, u partiju općeg dobra, općeg dohra. U partiju nezaraženih Ijudi, otadžbenika radi otadžbine.

GOD. IV.

(JPRAVA I UREDNiŠTVOt ZAOREB. ILICA BROJ 31 UL KAT. — RUKOPISI SE NE VRAĆAJU. «••»»»»«■

12. januara 1920. ZAGREB 12. Teveta 5680.

| PRETPLATA « OODIŠNJE K , POLUOOD. K !«•—, ČETVRT«O 9 K B* POJEDINI BR. IK. ~~ IZLAZITRI PUT MJESEČNO,

BROJ 2. :