Židov

Židovi. Ova je ponuda prihvaćena i radnje su se započele. Gradska je uprava zaključila, da stvor vezu između raznih četvrti Jeruzalima, koje su odijeljene bregovima i dolinama* između kojih nema cesta ni ulica. Domala će se sagraditi cesta između židovskih četvrti Zihron-Moše i Rehobot, pri čemu sarađuje cijonistička komisija. Tehnički odsjek cijonističke komisije poduzeo je isušivanje pojedinih židovskih četvrti. Ove su radnje veoma važne za popravak sanitarnih prilika, ali pučanstvo je indiferentno i ne pomaže upravi grada. Dan skauta u Tel-Avlvu bio je 27. maja. Skaiiti. predvedeni glazbom, koracali su ulicama noseći barjak gimnazije. Priredjli su podjednu izložbu svojih radova, nad kojima je bio napis „Budi spreman." Slike Heizla, Jabotinskoga i Trumpeldora, izrađena od sjemenja i riže razne boje, razno sjemenje i plodovi bili su izloženi. Jedna si i k J-bot'n koga izrađena j® od sušenog lišća, druga od prešanog cvijeća. Održale su e »kupne vježbe. Svečanost je svršila po o Mjin kroz ceste Tel-Aviva. K znanstvenom istraživanju Palestine. U ~Haolam‘-u nalazimo uvaženja vrijedne poticaje dra B. •Rosensteina, koji upućuju na sistemizovauje i reorganizovanje islraživačkog rada. U glavnome su bili Nežidovi, koji su svoju pozornost obratili ovom zapuštenom području. Duhovnici, misijonari i učenjaci obavljali su prve pijonirske radove, a kasnije nijesu znanstvena društva poglavito Pol, Explor. Fundatation žalili nikakovih žrtava, da istraže zemlju. Ovim- nastojanjima zahvaljujemo kraj proširenja i produbljenja općeg opisa zemlje početak meteoroloških, zooloških i geoloških študija. Ali je rascijrpkan radni metod imao za posljedicu da je istraživač, kojemu su po drugima istodobno postignuti rezultati ostali nepoznati, bio upućen na sebe samoga. Orale dolazi, da je primjerice študij klime doveo do najprotuslovnijih rezultata. Iz uvaženja ovih okolnosti proizlaze slijedeće smjernice koje autor želi da budu predmetom rasprave na cijonističkoj godišnjoj konferenciji. 1. Jedan od najvažnijih radova, koji nas čekaju, jest znanstveno i sistematsko istraživanje naše zemlje u svim smjerovima. 2. Ovaj rad neka obavi cijonistička organizacija Palestine u sporazumu sa odborom, koji pripravlja sveučilište. 3. Ovaj se rad ima da obavi principijelno u samoj zemlji. Kao sredstva preporučuje izradbu raspoloživog materijala, osnutak posebne biblioteke! novih istraživačkih instituta. Meeting u Parizu. 14. juna održan je u Parizu meeting, kojemu je pribivalo više tisuća Židova, da zahvale antantinim vladama za zaključak u San Remu. Predsjedao je dr. Jacobson. Osim glavnog govornika Nahuma Sokolova govorili su pjessnik Andre Spire, Zlatopo)jsky i dr. Motzkin, Mr. Bertrand, opunovlašteni ministar, bio je prisutan u zastupanju M. Milleranda, te je u svom govoru izmedju ostaloga obećao, da će izražene osjećaje isporučiti ministru predsjedniku.

Usljed tehničkih poteikoća a poglavito radi nestašice plina izlazi list sa zakašnjenjem.

Iz Jugoslavije.

Izbori za gradsko zastupstvo u Zagrebu. Dne 18. o. mj. bili će nadopunbeni izbori za gradsko zastupstvo u Zagrebu. Izborni odbor zagrebačkih Zidova, ne ulazeći u partijske borbe, stoji na principijelnom stanovištu, da se ovim nadopunbenim izborima dira u princip proporcionalnog izbornog sistema i zato ne će da učestvuje u tim izborima. Cilj židovskih izbornika nije, da bude što više židovskih mandata. Već jedino, da bude u gradskoj kući sarazmjeran broj zastupnika njihovih ideja, pobornika njihovih prava, a taj se proporc može postignuti jedino kod općih izbora. S ovih razloga ustegnut će se židovski izbornici kod ovih nadopunbenih izbora od glasovanja. Izbori za gradsko zastupstvo u Osijeku. Psigodom zadnjih izbora za gradsko zastupstvo postavilo je svijesno židovsko građanstvo posebnu židovsku listiniif te su izabrana tri nacijonalna Židova, što odgovara i broju židovskog pučanstva. Herzlova spomenslava u Zagrebu. Židovsko nacijonalno društvo u Zagrebu priredilo je i ove godine dne 5. jula u dvorani „Kola I *, svečanu Hcrzlovu spomenslavu. Svečano spomenslovo držao je dr. Aleksandar Lic ht. U oduljem zanosnom i pjesnički nadahnutom govoru prikazao nam je dr. Licht veličinu tierzlovu, koju tek danas, nakon San Rema, možemo pravo ocijeniti. Plodove Herzlova rada uživat će mnoga i mnoga pokoljenja oslobođenog naroda koji će u Herzlir slaviti i štovati narodnog heroja i proroka. Govornik je ponosan i idejalan lik Herzlov dočarao pred slušateljstvom, a i svatko je ćutio, da duh velikoga muža lebdi nad zborom. Lijepom vizijom o zemlji budućnosti, gdje zahvalno potomstvo hodo"časti u maslinovu šumu, koja krije zemne ostatke vJikana Herzla završio je dr. Licht svoj govor. Jednako duboko proćućeni kao i misaono lijepi izvodi ostaviše snažan dojam na slušateljstvo. „Koprive** „humoristički 44 list, drži, da bi najljepši ukras za ona tri stupa, koje je postavila općina grada Zagreba pred sinagogom u Zagrebu u povodu dolazka Regentova, bio taj, kad bi se na njih objesio po jedan Židov! I strogi zagrebački cenzor propušta dakle kadikad uvrede veličanstva. Već od dulje vremena ~švenkuju“ Koprive prema „Narodnoj politici 4 * i hrišćansko-socijalnom bečkom „Kikerikiju 44 koji, svijesno ili nesvijeno, plagiraju. Jedna ordinarna, kriminaioidna surovost, dostojna Horfyjeve bande, pruža se kao ~K riegsersatz 44 za nestašice humora Ali glavno je bit će smijeha! Bar kod duševnih srodnika gg. Vereša- (V6r6sa) i drugova. Koprive su počinile anahronizam; Zagreb nije dočekivao Kaligulu, nego jednoga čovjeka regenta. Bjelovar. Povodom predavanja dra. A. Lichta u Bjelovaru donosi bjelovarski „Demokratski glas 44 slijedeći izvještaj: „Predavanje di a. Lichta. U nedeiju dne 27. pr. mj. održao je vođa jugoslavenskih cijonista dr. Al. Licht u dvorani „Krune 44 javno predavanje, u kojem je pred brojnim slušateljstvom, med kojima je pored cionista bio i lijep broj ovdašnje nejevrejske inteligencije, iznio istorijat i ideje vodilje simpatičnog cionističkog pokreta. 1 ako je

teško razumjeti i shvatiti taj pokret Nijemcu* Madžaru i drugim gospodujućim narodima, samo po sebi razumljiv je taj pokret, koji ne znači samo nacijonalni, nego još mnogo više moralni preporod jevrejskog naroda, koji uz devizu „gore glave" hoće da vrati Jevrejina k sebi, da ga uspravi i učini od prezrenog polučovjeka, koji negirajući sebe skriva pred ljudima svoje lice i svoje osjećaje, podpunog čovjeka, koji afirmujuči sebe i svoje gleda na čovjeka druge rase kao sebi ravnog, nestideći se sebe i svoga porijfekia razumljiv je taj pokret nama, koji smo pretrpjeli silne fizičke i moralne muke, koji smo do pred kratko vrijeme imali jedino ~pravo“ na tamnice i vješala, ~pravo“ na pogrome i uništenje krvavo stečene imovine, kojima se zabranjivalo nazivati svojim imenom i sprečavao pod izlikom „veleizdaje" nacijonalni, kulturni i privredni razvitak. Umni je predavač sa zanosom, koji dokazuje, da i vjeruje u ono, što ispovjeda, izložio jasno uz lijepu narodnu dikciju svrhu, značaj i metode cijonizma. Kao onaj mitski Antej, koji boreći se s protivnikom vrača se izmoren majci zemlji, da od njezina dodira dobije opet novu snagu, tako i ciionizam hoče da Jevrejstvo preporodi vraćanjem zemlji, zemljoradu, da od naroda agentskog, stvori narod produktivan, da ga očisti od poroka, kojima je uzrok helottka narav stečena hiljadugođišnjim progonima i getskim životom. Dr. Licht je naročito naglasio etičku stranu toga pokreta, koji znači demaferijalizaciju Jevrejstva' i koji dokazuje s brojnim primjerima samopregaranja i žrtvovanja, da ni dvotisućljetne muke i progoni nijesu mogli uništiti moralne snage jevrejskoga naroda. Jednosatni govor dra. Lichta bio je ne samo vanredno zanimljiv nego i tako übedljiv, da su naši Hrvati fnojsijeve vjere sasvim mudro učinili, što predavanju nijesu prisustvovali, jer bi im se lako moglo dogoditi, da se poput svojih žena i sinova priznadu i oni javno Jevrejima-cijonistima. Na večer istoga dana održan je u počast simpatičnom intelektualcu u hotelu ~Barta“ komers, kome je prisustvovao komandant ovdašnjeg 42. pješadijskog puka gosp. potpukovnik Beli-Markovič, sin herojske Srbije, koje narod preživio također stoljetna robovanja i dijasporu. Uz zdravice i govore, među kojima je silan dojam proizveo snažni govor dra. Lichta, n kojem je zahvalio se dru. Vesniču na simpatijama, izložio odnos Jevreja spram naše otadžbine, spram koje će oni znati uvijek izvršiti svoju dužnost, kao što su to več dokazivali Jevreji u Kraljevini, razvila se animirana zabava, te se* oko jednog sata učesnici u ugodnom raspoloženju razidoše. Kabaretsko veče u Brodu n./S. Dne 12. o. mj. došao je iz Zagreba „znameniti" humorista Hugo-Hugo, da razveseli brodsko židovstvo svojim biranim židovskim repertoarom. 1 brodski Židovi dođoše svi, da im se umjetnik naruga. Došli su neki, koji nisu poznavali repertoar loga umjetnika židovske rase. Ali čim je pričao prvu „židovsku šaiu“ dali su ovi izražaja svome negodovanju glasnim „pfuj“ povicima. Tim povicima pridružio se tek jedan glas nežidova, dok je brodsko židovstvo, 75°/» nazočne publike, „humoristu 1 * sokolilo pljeskanjem i povlađivanjem. Osokoljen držanjem „svojih ljudi 11 pjevao je Hugo-Hugo kouplet, u kojemu se na najprostiji način izrugava židovstvu. Nakon toga ostavili.su tek dvije obitelji demonstrativno dvoranu, dok su

14

>2ID OV « (HAJHUDI)

BROJ 19.