Židov

ŽIDOV

GlfOlOZ'V PUANJ'VZI DOUSTVM

K situaciji

Dogadjaji u Palestini, napose ponovni izgredi u Jafi i govor vrhovnog komesara Sir Herbtrfa Samuela,, iznijeli su nam jasno svu težinu arapskoga problema, a podjedno su nam pokazali, kako ni j.gleska vlada, a ni cijonistička organizacija još uvijek nema ustaljenu i jasno odredjenu arapsku politiku. Arapski probiem ne samo da postoji, već je svom žestinom izbio i traži, svoje riješen ja. Nema sumnje, da židovski narod želi naći formu, da 9 arapskim narodom živi ii prijateljskim odnosa jima, te da u zajednici s njime nastoji oko ekonomskog, kulturnog pridizanja i izgradnje zemlje; no isto tako nema sumnje, da se židovski narod ne će i ne smij 3 dati zastrašiti nikakovim terorom, da bdustane od ostvarenja židovske narodne domaje u Palestini. Do žalosne činjenice, da je u kratko vrijeme moglo doći dva puta do napadaja na Židove, u kojima je bilo dosta žrtava na životu, na jednoj i na drugoj strani, nije došlo iznenada. Davno je sve to po dobro organizovanol sistemu pripravljeno. U skupštinama pred zastupnicima vlade, u novinstvu i pored stroge cenzure, koju regbi osjećaju samo židovske novine, širila se i raspirivala mržnja protiv Židova, pozivalo na otpor, koji kulminira u zahtjevu, da engleska vlada ukine Balfourovtr deklaraciju, T pored izjava velikih sila, a pred očima mandatarne vlasti, pod upravom prvog vrhovnog komesara, došlo je do .pogroma protiv Židova u Palestini, jer oblasti, koje su sve to vidjele i znale, uijesu ništa uradile, e bi fo sve spriječile. Nema sumnje, da je ovako oprobani upravitelj kao Sir Herbert Sarnuel morao spoznati opasnost, koja prijeti židovskom narodu u Palestini i da je morao prema tomu udesiti svoju politiku. Znamo, da je nakana vrhovnog komesara da zagladi opreke, koje postoje izmedju židovskog i arapskog pučanstva u Palestini, te da izmiri ora Sva naroda. Pa ako i mi zagovaramo politiku sporazuma te želimo, da se ađnošaji Arapa prema Židovima urede na bazi pravednosti i krajnje tolerancije, ne mislimo time, da Arapima n svemu popuštamo, da udovoljimo i onim njihovim pretenzijama, koje su u

protimbi s načelom izgindnje židovsko narodno domajo. Sir Hmbert Samuel htio je umiriti uzbudjenc arapske duhove, pa je upotrijebio priliku rcdjendana engleskoga kralja, da dade izjavu, koja bi zadovoljila buntovne Arape, On, koji je poslan u Palestin u da ostvari Balfourovu deklaraciji i <la svim sredstvima potpomaže nastojanja židovskog naroda oko izgradnje narodno domaje interpeiirao je tu Balfoitrovu deklaraciju tako, da je oduzeo njezinu pravu osnovku: stvaranje naredno domaje za židovski narod u Palestini. Samuel zaboravio je pri tome, da je ovo neprestano popuštar je podesn da ohrabri Arape, jer mora ću s<ho’ , h*lju te urankom vlade, pa će u toj činjenici naći samo novi i jak poticaj, da nastave tim putem. Treba samo odlučno tražiti, kadikad prirediti mali pogrom i njihovim će se aspiracijama udovoljiti. Ako vrhovni komesar drži danas oportunijonu politiku popuštanje no jake ruke. nije smio pustiti s vida, da to popuštanje Arapima ne smije ibti ujedno poniženje za židovski narod, da od toga ne smije trpjeti prestiž cijonističke organizacije. • A u tome pogledu mnogo je griješimo. Židovske novine, u- koliko im je uopće slobodu > pisati o dogadjojima u Palestini, iznose cijeli niz inkriminacija protiv engleskih upravnih oblasti. Najjači udarac zadao je Samuel židovstvu ne samo Palestine, već eijeioga svijeta obustavom imigracije. Ta provizorna mjera, čije trajanje se neprestano produljuje, mora da izazove naš najodlučniji prosvjed. Imigracija jedina je mogućnost, izgradnje Palestine*; zabrana ili otešćavanje imigracije znači onemogućen je ostvarenja židovske narodno domaje n Palestini. S toga je r.anas naše najpreče nastojanje, da se što prije otvoie vrata Palestine židovskome narodb, da mu se omogući, kako ln na palestinskom tlu ispoljivao svoje stvaralačke energije. _ A danas mora da je sve naše nastojanje upravljeno na stvaranje produktivnih mogućnosti. Mi lijepim riječima ne ćemo nikad moći uvjeriti arapski narod o našoj dobroj volji da svojim radom pridign Q mo zemlju i da ce opći napredak biti i njima od koristi. Samo takova politika, koja ide za najvećim aktiv i tetom i produktivnim stvaranjem, moći će

da stekne i povjerenje arapskoga pučanstva. Ona ćo ujeilno biti i najjačipodstrek k'zmajueem dijelu židovstva, da i u njemu budi volju za aktivnu suradnju na velikom obnovnom dijelu. Cijo.jistička organizacija morat će da vodi vazda mama o arapskom problemu tražiti formu, koja će omogućiti saradnju arapskoga pučanstva. Ona će morati da napregue sve svoje snage, lako bi popra\ ii«. sve, što je dosad pogriješila nepnpravnoSću svojom. Morat će da mobiliše sve svoje snage u cilju što veće aktivnosti, kako bi u Palestini doskora bili vidljivi rezultati nadoga rada. židovski narod inoj’' - da se trgni iz letargija svoje, u koju sad zapao. I T najkritičnijem času njegovo povijesti mora da nasmogne snagu, da nadvlada sve poteškoće, da. namakne ogromna sredstva, koja su potrebna za izgradnju židovske Palestine.

Pozdrav Weitzmanna

Iz govora kanad. ministra predsjednika, Arthura Meighan-a, prigodom oficijelnog dočeka cijoru delegacije. Zapala me je ugodna dužnost, što smijem u glavnom gradu Kanade da pozdravim g. dra. Weizmanna, mužl, čija se slava pročula u tri kontinenta. Njegovog se učenjačkog glasa hoću tek u toliko dotaći, što ću spomenuti, da imađe samo malo ljudi, kojima smo toliko hvale dužni kao dru. Weizmannu, jer je on umio da stavi znanost u službu rata. Ali ništa manje nije on slavan, ako se radi o djelima mira i mi ga danas ovdje pozdravljamo kao glavu cijon. svjetske organizacije. Premda mjesam točno upućen u pitanja, radi kojih dr. Weizmann k nama dolazi, ipak mu želim najsrdačniju dobrodošlicu i pri tom hoću da kažem nekoliko riječi o politici, za koju dr Weizmann nastoji da stekne simpatije i potr poru. Nije moja zadaća, da dajem poticaje za raspravno praktičnim metodama cijonizma. Mogu samo reći, da se cijonizam može smatrati sretnim, što je nosioc jednog velikog ideala, ... Židovski je narod od vajkada smatrao Palestinu svojom duševnom nadom, a sad treba da mu postane duševnim središtem. Palestina treba, da se pretvori u

GOD. V.

UPRAVA 1 UREDNIŠTVO : ZAGREB. ILICA BROJ 31 111. KAT $ RUKOPISI SE NE VRAĆAJU. -I-..' , i ' f — >

ZAGREB 20. |ur>■. 1921. 14. šivan 5681

PRETPLATA t GODIŠNJE K 120, POLUGOD. K 60, ČETVRTOOD ZZmK3O, POJEDINI 8R.4 K. = IZLAZI TRI PUT MJESEČNO.=

Poštarina plaćena u gotovom.

EF CJ 20.