Židov

ŽIDOV

GIfSIS-ZA- PITAN JA-ZI DOVSTVA

Zaključci sjednice Akcijonog Odbora

Obzirom na bitnost zaključuja Akcijom Komitej već sada odobriti slijedeće svote budžeta; 1. 100.000 funti za hipotekarnu banku. 2. Za tekuće izdatke potrebne svote. 3. Za pripravne radove oko kolonizacije Emek-jesraela do konca rujna sve do 20.000 funli, koje se za slučaj nužde mogu uzeti od Keren Hajesoda iz udjela N. F-a. 4. Za nabavu tudja-koncesije potrebne svote do konca rujna. 5. školski budžet do visine od 100.000 funti. 6. budžet pokusne stanice u visini od 10.000 funti. Rezolucije glede egzekutive. Komitej uzima do znaja obavijest o odstupu gospode De Siemea i Simona. A. K. potvrdjuje poziv gospode, Corv e n, dr. E d e r, ]abolinsky, Lichtheim i Ruppina u Egzekutivu. A. K. izriče cijeloj Egzekutivi svoje povjerenje. A. K. upozorava, da je prema zaključcima londonske godišnje konferencije ima svaka prom.ena u Egzekutivi javiti A. K-u do znanja i na potvrdu. Političke rezolucije. A. K. traži. 1. Strogo i pravedno kažnjavanje krivaca na umorstvima i pljačkama bez obzira na njihov socijalni položaj u zemlji, kao i potpunu naplatu štete. 2. Prenos onih civilnih i vojničkih služba, koje daju pravo političkog odlučivanja, te nošenju oružja, samo na takove osobe, koje ?u bez svake sumnje lojalni prema Balfourovoj deklaraciji i politici, koja na njoj počiva. 3. Odstranjenje svih ograničenja židovske imigracije. Uredjenje emigracije ima se provesti sporazumno sa cijonističkom organizacijom. 4. A. K. poziva Egzekutivu, da onamo djeluje, kako bi propisi mandata sadržali stalne garancije za ostvarenje židovske nardone domaje u Palestini, da mandat bude što prije potvrdjen po savezu naroda i da jedina bude medjunarodno priznata podloga pravnoga poretka, te zakonodavnih institucija, koje se imaju u zemlji stvorili. Do onda neka se ništa ne odredi, što bi moglo

stvoriti stanje protuslovno Balfourovoj deklaraciji. A. K, zaključuje zamoliti Zionist Commission, da utječe na palestinsku vladu, da sada prema oicijelnoj izjavi prime dozvolu useljenja sve one osobe, koje su prije privremene obustave posjedovale engleski vizum. A. K. podupire zahtjev Kaad Leumia, da se onamo djeluje, e da židovske općine Palestine budu priznate kao javno-pravne osobe i da im se podjeljuje pravo oporezivanja. Amerika. A. K. pozdravlja početak,energičnog rada za Keren Hajesod u Americi, te rezolucije konvetije od Clevelanda, koje se na ovaj cdnosc. Ponovna uspostava židovske legije. A. K. poziva Egzekutivu, da nastavi nastojanjem oko ponovne uspostave židovske legije u okviru brdske armije. Rezolucije glede uselenja. A. K. zaključuje, da Egzekutiva u savezu sa zaključcima londonske koferencije odobri zajmove onim palestinskim putnicima bez siedstava, koje zemlja neophodno potrebuje. Palestinski Uredi imaju se na temelju zaključaka londonske konferencije, te prefha rezoluciji konferencije u Moravskim Ostravama organizovati na federativnoj podlozi. U Palestinskim Uredima moraju da funkcioniraju radnički resori, kojima imaju upravljati zastupnici radničkih grupa. Palestinski Uredi, koji se u roku od četiri nedjelje ne će prema ovoj rezoluciji reorganizovati, nemaju pravo, da zatraže subvencije od strane centrale. A. K. preporuča Egzekutivi, da stavi jednom 1000 funti na raspolaganje za daljnu otpremu zadržanih palestinskih putnika. A. K. preporuča kongresu, da zaključi, da se potrebe alije (uselenje halucim) namire iz sredstava Keren Hajesoda.

Sir Stuart Samuel u Palestini

Nakon svoga povratka iz Palestine držao je sir Stuart Samuel predavane u Jewish Board of Deputies, kojim se bavi sva engleska javnost. Sir Samuel opisuje doček u Jemzalimu i Damasku, koji nm je priredjen kao pred sijedniku Jewish Board of Deputies. Jedan od govornika u Damasku potsjetio je, da je on drugi predsjednik ove englesko židovske političke korporacije,

koji je posjetio Palestinu. Prvi bio je nezaboravni sir Moses Montefiore. Sir Stnart Samuel izjavio je zatim,, da njegov put u Palestini nije imao nikakovu političku svrhu, jer jo pošao da posjeti svoga brata vrhovnog komesara Sir. llerberta Samuela. Ipak želi dn govori 0 nekim momentima općeg interesa. Čitao. je u novinama, da se engleski pore zovnici bune, da je politika, k )ja želi ostvarenje židovske narodne domaje u Palestini, vrlo skupa i ima za posljedicu povišenje tereta porozovnika. To je sasvim neistinito. Engleski porezovmk ne plaća ni jedan filir za židovsku domaju. Engleska imade danas u Palestini garnizonu od 5.000 momaka. Ove ćete, koje se danas nalaze u Ero; I&rasln bilo bi 1 onda potrebne, kad u zemlji ne bi živio ni jedan Židov. Naprotiv u tom slučaju trebalo bi ondje mnogo više četa. jer da ne bi bilo ondje Židova, koji se ističu svojom lojalnošču i ljubavi za poredkom, moralo bi se. držati veća garnizona. Samo opstanak ovakovog miroljubivog i dobro organiaovanog pučanstva, kao što su lo Židovi u Palestini omogućuje uzdržavanje malenog garnizona. Neosnovani su i politički prigovori i bojazni. Nakon posljednje izjave vrhovnog komesara, da Palestina mora postati domajom svih naroda i vjera, koji danas nastavaju Palestinu, velika je nepravda, da se s engleske strane rogobori protiv velikih izdataka, kao da su ti troškovi prouzročeni u cijelosti od Židova. Naprotiv je činjenica, da su baš Židovi onaj elemenat, koji je svojim pregnućem i svojim snagama omogućio, da palestinski budžet ne postaje teretom za Englesku. Židovi pokrivaju iz vlastitoga troškove za nastavu, premda Židovi doprinašaju šesti dio godišnjih primitaka Palestine u iznosu od 2,800.000 funti sterlinga. Židovi cijeloga svijeta dali su znatne materijalne prinose za palestinske svrhe. Cijonistička komisija i cijonistička svjetska organizacija upotrebljuju velike svote za razvitak zemlje. Od toga nemaju koristi samo Židovi, već cijelokupno pučanstvo. Vlada podigla je škole za Arape, dok se Židovi sami brinu za svoje zavode. Velika je stoga nepravda, kad se pod tim naslovom alarmira javnost protiv Židova bez

GOD. V.

UPRAVA I UREDNIŠTVO : ZAGREB. ILICA BROJ 31 111. KAT —RUKOPIM SE NE VRAĆAJU. ' "

ZAGREB 31. jula IS2I. 44. temus 5681

PRETPLATA i QODIŠN|E K 120, POLUOOD. K 60, ČETVRTOOD = K3O, POJEDINI 8R.4 K. = IZLAZI TRI PUT MJESEČNO.r^TT

Poštarina plat-ona u gotovom.

BROJ 26.