Židov

od 90.000 funti, te znatni izdaci za zdravstvo j školstvo (vidi br. 33. »Židov« op. ur.) Hoću još s nekoliko riječi, da se taknem kulturnih zadaća, čija je materijalna potpora po Cijon. Org. naišla na djelomični otpor u financijalnoj komisiji. Po sanitetskom odboru zahtijevano podredjenje svega zdravstva jišuva u Palestini pod cijon. organizaciju i uredjenje sanitetskog departementa u Palestini prihvatio je kongres u jednoj rezoluciji. Ako u budžetu odobrenih 128.000 funti sigurno nedostaju, da udovolje svim sanitarnim potrebama židovske Palestine, ipak se istim iznosom može nastaviti sanitetski rad, koji je do sada izvršila »Hadasa.« I budžet za tehnikum s 10.000 funti vrlo je skroman, da će jedva moći dostati za najnužniju izgradnju zgrada, tako da će

otvorenje toga instituta za naučne svrhe još neko vrijeme biti isključeno. I vrlo potrebno proširenje narodne biblioteke moralo se zadovoljiti s neznatnim iznosom od 3.000 funti, kao što ne odgovara nikako iznos od 10.000, koji je odobren za pokusnu stanicu za poljo-privredu. Utjeha, da će se nakon namirenja redovitog budžeta višak primitaka upotrijebiti za razne kulturne svrhe (kao primjerice za povišenje učiteljskih plaća, hebrejske večernje tečaje, nabava udžbenika, učiteljske mirovine, otvorenje ortodoksnog seminara za učiteljice, Vaad halašon, biblioteka i istražne svrhe) vrlo je malena obzirom na visinu redovitog budžeta. Univerza u pravom smislu, t. j. abstrahirajući od ovdje navedenih posebnih institucija, ne spominje se u budžetu, jer će

se izgraditi posebnim sabiranjima ral k'oj3 je osnovan unutar Keren Hajesoda posebni sveučilišni fond. Do sada su samo kanski liječnici počeli sabirati za medi-« cinske institute fond od jedan milijun dolara. Svakako možemo očekivati, da će se bez sumnje nakon izgradnje prvih univerzD tetskih instituta u Jerusalimu interes za uni-< versitet znatno pojačati, te će se naći mnogo darovatelja. Rad kongresa ustanovio je potrebe Erec Jisraela, da bi spoznali naše zadaće u potpunoj veličini. Kader je osnovan, treba ga još izgraditi. Sjedinimo se za Erec Jisraef u Keren hajesodu, čije legaliziranje spada medju najvažnije tekovine avagfl Roojjfesa« Kongres učinio je svoju dužnost. Neka nitko ne zakasni, da ispuni svoju dužnost 1

Izvješće o XII. Kongresu

DVADESETITREĆA SJEDNICA. Utorak, dne 13. septembra 1921. poslije podne. Predsjeda potpredsjednik K 1 u ni e 1. Predlaže, da se glasa o pojedinim stavkama budžeta, a da time nije skopčan prihvat ukupnog budžeta, jer će se o tome posebno glasovati. Dr. Hali> 0v n predlaže na prihvat stavku a) redovitog palestinskog budžeta (vidi br. 33 »Židova«). Ba d k o v traži povišenje iznosa za školstvo od 90 na 100.000 funti. F i nz i, da se od iznosa preliminiranog za gradnju škola dade 10.000 funti za školstvo. Lbwe opširno motivira zahtjev povišenja iznosa za biblioteku. Referent dr. H a1 p e r n upozorava,. da se povišenjem jedne stavke mora druga sniziti, inače mora otkloniti svaku odgovornost. Nakon kratke debate prihvaćene su sve 4 stavke suh a) (odgoj). K točki b) (zdravstvo) predlaže dr. Bierer: kongres ovlašćuje Egzekutivu, da nakon pretresa sanitarnoga budžeta po vaadu habriutu, a prema intenzitetu imigracije može dati prinos do 140.000 funti. Dr. Beba ni traži brisanje te stavke, dok medicinski departman ne odredi kasnije sve potrebe. Bruckus (Rusija): Prihvatom ove stavke preuzimamo sav teret sanitarnog rada. Cijonistički pokret je imigracijom i kolonizacijoni pokret, te nije njegova zadaća da se brine za medicinske potrebe cijelog pučanstva. Neka se osnuje za to posebni fond. Nakon kratkog odgovora referenta primaju se stavke b). c) i d) bez debate. Stavka e) odlaze se do izvješća komisije za poljoprivrednu kolonizaciju. K stavci f) predlaže dr. \V ar • bur g, da Egzekutiva za pokusne stanice preliminirani iznos od 10.000 može povisiti za daljnjih 10.000 funti iz stavke za poljoprivrednu kolonizaciju. Stavka f), te nadopunjak dra. Warburga prihvaća se. Stavke g), h) i j) primaju se bez debate. Iza toga prešlo se na raspravu nadopunitbenih predloga. Kulturna komisija traži povišenje školskog budžeta za 26.000 funti, dr. L ii w e traži povišenje prinosa za biblioteku za 2400 funti. Oba su predloga prihvaćena. Predlog dra. B i e r e r a glede sanitetskog budžeta je odbijen. Kaplanski predlaže, da se Egzekutiva ovlašćuje za slučaj redukcije prinosa Ž. N. F-a za amelijoraciju malih zemljišta na 50.000 funti, da povisi iznos za gospodarsku kolonizaciju za 30.000 funti. (Primljeno.) Julius Simon i de L ieme predlažu obzirom na' izjava referenta financijske komisije, da se iz novca Keren Hajesoda u prvom redu imadu pokriti izdaci redovitog palestinskog budžeta bez obzira na 30% odredjenih za gospodarske investicije, da se ova potonja obveza za ovu godinu stavi van krijeposti. Dr. F e i w e 1 nakon kratkog obrazloženja stavlja ovaj predlog: Direktorij Keren Hajesoda, odnosno Egzekutiva cijonističke organizacije, ima da iz prihoda Keren Hajesoda naredne godine pokrije redoviti etat, a drugo prihode Keren Hajesod rezervira za druge svrhe. (Prihvaćeno.) Dr. C h a j e s: Upadica od danas prije podne nije bila borba dvaju naziranja na svijet, već nesporazum. Nisam čovjek, koji stoji pod uplivom dogma i borim se protiv svakog pritiska, u ma kojoj se formi javio. Da se radilo o borbi raznih naziranja na svijet, ne bi posredovao, jer borbe valja do kraja izvojštiti. Glasovao sam protiv prelaza na dnevni red, jer držim, da treba obim strankama dati mogućnosti, da izraze svoje želje. Vi, prijatelji moji s ljevice, možete imati drugo mišljenje o židovstvu, no židovska tradicija. Možete sebi * zamišljati, da će se u Palestini razvijati drugi život. Morat ćete ipak uvidjeti, da se u kući muža, koji ima odredjene običaje, ovi običaji moraju poštivati. Vaša je stvar, kakovo je vaše shvaćanje o židovstvu, ali jedno stoji: Dolazite u zemlju, u kojoj su se razvijali tokom vijekova izvjesni običaji, a ovi su nam običaji u tisućljetima našega progonstva nadomjestiti našu domovinu. Nemamo još svoju domovinu. Trebamo još

običaje, da stvorimo svoju domovinu. Nitko od Vas ne će morati da siluje svoju savjest, ako bude živio u zajednici, koja njemu lično daje slobode, a u javnom nastupu slijedi puteve. koji su vi jekovima bili putevi našega naroda i stvarali dušu našega naroda. Ne trpim nikakovu prisilu, ali znam da razlikujem, što sam dužan običajima zemlje i naroda, svoje zemlje i naroda. Zato imam odvažnost, da Vam predložim ovaj kompromisni predlog; U javnom djelovanju po cionističkoj organizaciji osnovanih, uzdržavanih i subvencioniranih institucija ne smije se ništa poduzeti, što bi se protivilo židovskoj tradiciji. Vodstvo cijonističke organizacije ima da osigura provedenje ovoga zaključka. Dr. W e i z m a nn: Držim, da je predložena rezolucija prihvatljiva za obe stranke. Izjavljujem još jednom najsvečanije, da ne ćemo ni pod koji uvjet dopustiti nikakav zahvat u individualnu slobodu. S ovim dodatkom i s ovom izjavom držim, da mogu biti obe strane zadovoljne i molim Vas u interesu nesmetanog rada, da prihvatite ove rezolucije. S c h w e i z e r (Hitahdut) daje u ime Poale Cijona, Cehe Cijona i Hitahduta ovu izjavu: Smatramo vjeru kao stvar savjesti svakog pojedinca, štujemo uvjerenje i slobodu savjesti svakog čovjeka. Odbijamo napadaje, da židovsko radništvo u Palestini povrijedjuje taj princip. Boriti ćemo se svom snagom protiv svakog pokušaja, da nas se ikakovim prisilnim sredstvima prinudi, da vodimo religijozan život. Židovski jišub izgradit će na temelju svjetovnosti i slobode, Vjerska pitanja ne spadaju u kompetenciju cijonističkih kongresa i nijedna rezolucija u tom smjeru ne može ikoga vezati niti na išta obvezati. Pošto je predložena rezolucija promijenjena, predlažemo, da se glasanje odgodi do iza pauze. DVADESETICETVRTA SJEDNICA. Utorak, dne 18. septembra 1921., na večer. Predsjeda potpredsjednik L i p s k i. Beri Locker (Poale Cijon): U ime frakcije Poale Cijon, Ceire Cijon i Hitahduta izjavljujem, da nemamo ništa do-

2

»ŽIDOV* (HAJHUDI)

BIvOJ 34.