Židov

go se svrstava u ostalu masu, koža morv da da svoj glas, i pored tajnih izbora, po odredbama policijskih organa!

Šekel 5683

»Daj mi čvrstu točku, na kojoj da stojim, i maknut ću cijeli svijet. < Maknuti cijeli svijet i dati nečemu novome egzistenciju, je namjera i zadatak Cijonističke Organizacije. Tko hoće javnim pravom priznatu domaju židovskoga naroda u Palestini, taj prekida sa duboko ukorjenjenim pojmovima, s udobnim naziranjem, da se ne može ništa više promjeniti na propadanju i raspadanju židovske zajednice i židovstva, taj dolazi u najveću protimbu prema umornoj rezignaciji prošloga vijeka time, što naglašuje prastaro životno pravo i novu životnu volju židovskoga naroda i njegovo pravo na nikad ne zaboravljenu domovinu. Danas, gdje je cijonizam postao tealnim faktorom moći u svjetskoj politici, gdje narodi i prvi državnici mora da zauzmu prema njemu stajalište, danas jedva da smo sebi svijesni onoga, kako je jednoć jednog Teodora Herzla prodro osjećaj, da se upušta u borbu protiv svijeta apatije, predrasude, nerazumjevanja i zlobe, kad se stavio na čelo pokreta. Na temelju postiglih rezultata naučili smo se na to , da hladnokrvno gledamo, kako Cijonistička Organizacija u sadašnjosti zna da pod najtežim prilikama nadje puta od židovstva galuta, koje vene, k novoj zdravoj egzistenciji u Erec Jisraelu. Ova hladnokrvnost, koju pokazuju mnogi cijoniste kao posmatrači kod diplomatskih borba vodstva, kod napora naših pijonira rada u Palestini, mogla bi se shvatiti kao znak samopouzdanja i nutarnje snage, da često nije tek izražaj udobnosti, tromosti misli, pslabljenog političkog i nacijonalnog osjećanja, premda sadašnjost traži sasvim drugo, mnogo aktivnije stajalište od svakoga našega sunarodnjaka. Jer u istinu, od vremena, kad je Herzl djelovao, nije zadaća cijonističkog pokreta postala manjom, a otpori i opasnosti u vlastitom židovskom krugu kao i u nežidovskom svijetu zadobile su tim čvr-

šću formu, što se jače ispoljilo organizovano cijonističko htijenje. Da se ne samo probudjuje volja naroda, koji je već vijekovima razasut, smrvljen i smalaksan, koji već davno ne poznaje svoju vlastitu vrednotu i snagu, već da ga se ujedno koncentriše na veliki politički cilj, na vanredno kulturno i kolonizacijono djelo uz velike poteškoće, traži se velika mjera moralne ali i materijalne snage. Raspolaže li Cijonistička Organizacija sigurno s takim fondom energija, tad stoji na čvrstoj točki, s koje može da makne svijet zavisti i neshvaćanja. Snaga Cijonističke Organizacije i njenog vodstva, koje u neumornom radu sred teških internacijonalnih kriza brani političke tekovine zadnjih godina protiv svakoga pokušaja umanjenja i razvodnjenja i brižno izgradjuje širu bazu za praktično stvaranje, a ujedno provađja to praktičke djelo organizovanja i finansiranja u Palestini velikodušnim i dobro promišljenim odredbama, sastoji u tome, da je sebi potpunoma svijesna, da je nositeljica bezuvjetnog povjerenja židovskih narodnih masa. Ako je u Keren Hajesodu našla izražaja volja naroda za nacijonalno gospodarsku podlogu domaje u Palestini, očituje li se u Keren Kajemet Lejisr a e 1 u uvjerenje naroda o potrebi sticanja zemljišta u velikom stilu za naše naseobine, tad je š e k e 1 simbol ujedinjenja naroda po cijonističkoj ideji, ispovjest vjernosti k našem pokretu. Tko daje šekel, taj hoće da ga se pribroji onim Židovima, koji žele narodnu obnovu u Palestini , o Palestini; tko daje šekel taj jača i proširuje moralno i materijalno fundamenat, na kojem se izgradjuje nutarnje i vanjsko političko djelovanje kao i organizatorno praktički rad cionističke Egzekutive Šekelska potvrda, koju svake godine dobije onaj, koji je platio šekel, je izvadak iz narodnih matica židovskoga naroda, svjedodžba o pripadnosti k članstvu cijonističke svjetske organizacije, ali i ujedno i potvrda, da smo ispunili našu najjednostavniju dužnost, koja se sama od sebe razumije, prema organizaciji. U

šekehi se na vrlo podesan način spaja pučki popis, statistika cijonista sa namakmićem financijalnih potreba organizacije. Jer šekel po svome biću nije samo članarinski doprinos, već i dokumenat nacionalnog, cionističkog priznanja, stoga se njegova visina uvijek odredjuje u valutama pojedinih zemalja tako, da ga mo/e svaki za sebe i za članove svoje obitelji platiti bez velikih žrtava. Cionistička Egzekutiva, vodi danas, nakon što je godišnja konferencija u Karlovim Varima odobrila njezinu politiku, agende »Jevvish Agency-a«, medjunarodnog organa židovskoga naroda za Palestinu. Stoga ona treba povjerenja i suradnju svih Židova, a u prvom redu svih cionista. Više no ikad prije ispituje se i pita se danas vodstvo, koliko ono zastupa Židova i koliko je Židova pripravno d« stalno saradjuje na izgradnji Palestine. Odgovor na to pitanje neka bude svim onima, koji danas stavljaju to pitanje i koji kao političari i realni iudi s pravom tako pitaju, rezultat šekelske akcije. Kao svake godine, tako će i u godini r63J. broj šekalim ponovno potvrditi činjenicu, da je cijonistička organizacija čvrsto, jako i sigurno usidrena u židovskome narodu. Feuilleton

MERZLOVA AUDIJENCIJA KOD WILHELMA U. U JERUZALIMU. Iz drugoga sveska »Dnevnika Teodor« Herzla«. U 1 sat 8 minuta. Već smo se povratili sa audijencije. Taj će kratki prijem biti uščuvan za vječna vremena u povjesti Zidova, i nije nemoguće da će imati istorijskih posljedica. Ali kako su smiješni detalji cijeloga dogadjaja. Oko pol 12 sati bili smo gotovi s našim sumarnim ručkom. Pazio sam na najveću dijetu moje gospode, da mi ostanu u dobroj formi. U 12 sati bili smo svi obučeni. Bodenheimer imao je groteskni cilinder i preširoke manšete, iz kojih su provirili rukavi košulje. U zadnji čas morali su mu se naći druge manšete. Prvi put zatako sam svoj neznatni medžije orden.

Broma nisam dao da se uzima kao što je Marcou Baruch u Bazelu rekao: je ne le voulais pas pour t’hisloire. »Et javais raison! U podnevnoj žegi i bijelom prahu odvezli smo se do šatora. Nekoliko Zidova na ulicama gledalo je, kad smo se provezli. Pred ogradama šatora krzmale su lurske slraže, prije no šio su pustili Schnirera i mene unutra. Zatim je došao podnarednik, koji nas je propustio. U zatvorenom prostoru došao nam je u susret grof Kessel u kolonijalnoj uniformi i uputio nas u šator za čekanje. Tu smo stajali kojih 10 časaka i razgledali mali salon sa šarenim sagovima i namještajem. Iza toga zvali su nas u carski šator. Car stajao je u sivoj kolonijalnoj uniformi, kacigom na glavi, smedjim rukavicama i čudnovato-ijahaćim bićem u ruci i čekao nas. Nekoliko koraka pred ulazom zastao sam i naklonio se. Car mi je pri ulazu vrlo srdačno pružio ruku. Nešto postrance stajao je Biilow u nešto zaprašenom sako odijelu i držao u ruci moj ispravljeni nacrt.

Ostala gospođa stupila su za mnom u široki šator. Pitao sam, smijem li gospodu da predstavim, on je kimnuo, a ja sam na to predstavio gospodu. Kod spominjanja svakoga imena stavio je ruku na obod kacige. Zatim sam na pogled, koji sam izmjenio s Biiiowom, uzeo moj papir i čitao, s početka tiho i s vibrijajućim glasom, pomalo tres a mon aise. Od vremena na vrijeme dignuo sam pogled i gledao u njegove oči, koje j«l čvrsto na mene upravio. Nakon što sam završio, rekao je. Rekao je od prilike slijedeće: »Zahvaljujem Vam za Vaše obavijesti, koje su me vrlo interesirale. Stvar treba još dubljega studija i daljnjih razgovora«. Zatim je prešao na promatranje današnje kolonizacije. »Zemlja treba prije svega vode i hlada«. Upotrijebio je nekoliko poljoprivrednih i šumsko tehničkih izraza. Njegova su ga opažanja uostalom poučila, da se zemlja dade kultivirati. »Naseobine, što sam ih vidio, njemačke kao i one Vaših zemljaka, mogu da služe kao uzori za to, što se dade napraviti iz zemlje. Zemlja ima mjesta za

Keren Hajesod

Amerikanski Keren Hajesod za Palestinu. Amerikanski Keren Hajesod doznačio je u zadnja tri mjeseca Palestini 259.490.54 funti šterlinga. Premda je ta svota vrlo povoljna ipak se mora ustanoviti, da je amerikanski Keren Hajesod u novembru tek jedan dio ustanovljenoga minimuma doznačio u Palestinu, jer mnogi nijesu udovoljili svojoj platežnoj obvezi. Organizatorni izdaci u Palestini znalno su sniženi tako te je Cijonisiička Egzekutiva odpustila u roku od 5 mjeseci 20 činovnika i time postigla uštedu od 400 funti mjesečno. Bukareštanska Bne Brif loža za Keren Hajesod. Bukareštanska Bne Brit toža »Lumika« zaključila je. da iz svojih fondova daruje 100 hiljada Leja za Keren Hajesod. Osnovat će se posebne komisije, da se predobiju članovi lože za Keren Hajesod. To je prvi put da ovakova institucija u Rumunjskoj daje za Keren Hajesod.

»ŽIDOV«

BROJ 1.