Židov
moram reći, da bijela knjiga sadržaje mnogo neugodnog za nas, ali nije protiv nas. Bijela je knjiga bila nužna u ovim prilikama. No sve zavisi o nama samima. Centralna točka našeg rada je im i grac i j a. Pored sve kritike, koja se vrši protiv cijonističkog vodstva, ono je ipak sve uradilo, da poveća imigraciju. A moja je nada, to je i jedan od uzroka nv-ga dolaska da se emigracija razvija preko umjetnih ograničenja i da poprima sve normalnije forme. Umjetne naredbe prilagoditi će se prirodnim potrebama razvoja zemlje. Već se zadnjih mjeseci mogla opaziti mala promjena u tom smjeru. No riješenje toga pitanja ne smijemo samo tražiti na Maslinovu brdu i od useljeničkog ureda vlade, već i u silama, koje židovski narod donosi u zemlju, da pospješe njezin razvoj. Kad će se obraidjivati sva zemljišta, koja smo kupili, kad.će Ruthenbergov projekat napredovati, kad će se razviti industrija, imat ćemo neograničenu imigraciju i ne će joj nastati zapreka na temeljit bijele knjige. Hoću da se još taknem arapskoga pitanja, ali ne ću da opetujem izjave i zaključke cijonističkih kongresa, koji su osnov našega odnošaja prama Arapima. Ja sam optimista u ovom teškom pitanju. Ali i odgovor na ovo pitanje leži u našem konstruktivnom radu. a nadam se, da ću doskora imati priliku, da više kažem o toj stvari. Najvažnije pitanje naše unutarnje politike je pitanje .1 ewr s h Agen cy a, koje je u savezu s pitanjem učestvovanja židovstva cijeloga svijeta na obnovnom radu. Do danas dalo je židovstvo svijeta samo pojedine ličnosti, koje su bile voljne da preuzmu odgovornost za rad u zemlji, da napuste svoje položaje u galutu i da posvete svoje sile radu u Erec Jisraelu. Ideja halucijuta, pijonirstva na svim područjima. je plod cijonizma. Židovi, koji stoje izvan naših redova, puni su hvale za halucijut. no oni nisu stvorili i odgojili haluca. Mi cijoniste pripravni smo na suradnju, a1 i po d n slovom, da oni drugi Židovi bud u pripravni, da preuzmu jedan
d i o radnog tereta. Ne tražimo samo financijalnu saradnju već i moralnu. Vjerujem, da će taj zahtjev naći odjek. Već se bude nove sile, a naša je stvar, da im olakšamo približenje. Neznani, kad će se održati opći židovski svjetski kongres, iz koga će na demokratskoj bazi proizaći Jewisli Agency. Možda će još godine proći, ali mi možemo pripraviti zbliženje. Možda će cijonistički kongres zaključiti, d a s e stv o r i neka vrst prelaznog stanja, jedan provizorij do ujedinjenja svih s i 1 a. Cijonistička će organizacija morati da primi teret rada, dok se ne, stvori novi organ, koji će preuzeti istorijsku i odgovornu zadaću izgradnje zemlje. Do onoga dana nosi odgovornost cijonizam, a tu odgovornost, tu zaslugu nismo dobili, jer želimo da vladamo, već kao posljedicu istorijskog razvitka. Isto tako moramo znati, da se ta) zadaća ne olakšava takozvanom kritikom . Ima razloga nezadovoljstvu, no ne smije se uzrok tražiti kod ove ili one osobe. Već površna analiza situacije pokazuje duboke razloge, koje reasimiram u rečenici; Zemlja je teška, narod je težak i vrijeme je teško. No pored sve krize zemlja je gospodarski napredovala. Kriza zastire oblakom lijepe napredke, koje smo pravili. Htio bih reći: gospodarski položaj ide uporedo s političkim. Politički položaj ima sjajne perspektive i tešku sadašnjost, a isto tako i gospodarki. Kao što je Palestina stupila u internacijonalnu političku zajednicu, tako je i stupila i u internacijonafni gospodarski život, i s toga je kriza naravna, dok se zemlja ne razvije. Ako danas gradimo luku, probitačno je to radi olakšanja eksporta, ali štetno radi olakšanja importa, jer Palestina još ne mbže da konkurira sa svjetskim tržištem. S toga se zemlja ne može izgraditi samo na industriji ili poljoprivredi, već na sintezi, a moraju se stvoriti uvjeti za njezin razvoj. Zadaća, koja nam je namijenjena pri stvaranju ovih uvjeta, je zadaća, koju inače obavlja država. Keren Hajesod mora da
izvrši sav pripravni rad, koji mora nužno da uslijedi prije privatne inicijative. Nuris, Benjaminija, Nahalal, pokusne stranice u Tel-Avivu i Ben-Šemenu to su prve stranice u novom organizmu. Ni na jednom mjestu svijeta ne utroši se na jednom kvadratnom kilometru toliko energije, idealizma, i inicijative kao ovdje. Rad obavlja se s bolovima i s ljubavi, a naša je stvar, da namaknemo sredstva, da taj rad povećamo, Hoću da završim riječima Anatoia France-a: Budućnost zastrta je pred svakim i pred onima, koji ju pripravljaju, koji na njoj grade i u nju vjeruju.
Feuilleton JEVREJSKI JEZIK U SVOM KULTURNOHISTORIJSKOM RAZVOJU.
Piše dr.
M. Margel.
Da se jevrejski narod u Egiptu slu/'O icvrejskim jezikom, dokazuje više zakona u peiokajižju, što stoje u protuslovnoj opreci prema egipatskim običajima i navikama. U 5. knjizi Mojsijevoj 23, 19 veli se: »Ne donesi bludničke nagrade i pasje cijene (mehir keleb) u dom Gospodina Boga tvojega, za 'kakav zavjet, jer odvratnost je pred Gospodinom Bogom tvojim oboje«. Taj od svih istraživaiaca biblije krivo shvaćeni izraz »mehir keleb« (pasja cijena) dade se razumjeti jedino u svijetlu jednoga staroegipatskoga bogoslužnog običaja. Uz ostale životinje obožavali su Egipćani i p s a. Kad bi se Egipćani zavjetovali obožavanome psu, da im ozdrave bo'esna djeca, odrezali bi bolesnom djetetu kosu i darivali čuvaru svete životinje toliko srebra ili zlata, koliko je težila kosa (por. Diodor i.. 83) Stoga su stari Jevreji smatrali psa nečistom.
prezirnom životinjom, koja se nije smjela othranjivati (por, Ta!m. bab. Sabat 63 a) Time nije rečeno, da Jevreji nijesu znali cijeniti zaštite životinja. Jednom pače podigoše spomenik nekom pametnom i vjernom psu (por. Krauss, na pom, mj. 11, 82-, Vidimo, da je biblijski izraz »pasja cijena« potekao iz egipatskoga. Time je veoma jasno obilježena borba protiv utjecaja egipatske religije. No to ne bijaše nipošto ona toliko pogrdjivana židovska ekskluzivnost, već što više ogradjivanje od egipatskoga poganskog bogoslužja. koje se kosilo sa svim čudoredjem U egipatskim mrtvačkim knjigama smalia se mrtvac svecem, bogom. Otuda balzamovanje mrtvaca i podizanje piramida, što ih jevreiski jezik (Ijob 3. 14) naziva »ruševinama« (horabot) prosvjedujući tako protiv obožavamo mrtvaca i njihova proglašivanja svecima. I opei daja pokazuje historijski opravdanom. »Zašlo se u Midrašu (Berešit raba 97) sačuvana prenije Jakob htio da bude pokopan u Egiptu? Da ga ne bi obožavali kao bogat« Utjecaj je egipatske eshatologije na židovstvo bio tolik, te mu je valjalo svim sredstvima stavJiafi zapreke. Kod Egipćana je bila raširena želja, da
poslije smrti budu smatrani herojima ili bogovima; sloga se nastojalo natpisima, da »njegovo (mrtvačevo) ime ostane na životu«. Ista je želja postojala i u jevrejskom narodu. Ino s posve drugim obrazloženjem, koje se kosilo s egipatskim kultom heroja: »Stanuju ii dva brala zajedno, pa jedan od njih umre i ne ostavi sina, neka žena pokoj, ne uzme tudjega muža; šurjak njezin neka dodje k njoj i neka je uzme za ženu ... A prvorcdjenac, što ga ona rodi, neka poprimi ime njegova pokojnoga brata, da ne bude izbrisano (zaboravljeno) njegovo ime u Izraelu« (5. Mojs. P.'j, 3—lo, Rut 4,5). Jevrejski je narod »p o š t iv a o« uspomenu mrtvaca ; nadgrobni se spomenik označivao u jevrejskom umn m epitetom »duša« (nefeš), kako bi se istakla nemoćnost tijela, a besmrtnost duše (por. Sekatim 7 a). Većina je biblijskih zakona o čistoći nastojala da stane na put egipatskom utjecaju u pogiedu mrtvačkoga kulta. U Egiptu je pokapanje mrtvaca bilo na brizi svećenicima Ipor. Diodor I, 91), dok je jevrejski svećenik smio da učini mrtvacu posljednju uslugu samo onda ako se rodilo o ocu i majci, sinu, kćeri i brahi Jednako je jevrejski svećenik smio da obavi
Prva čehoslovačka kolonija
Piše: dr. VVolfgang Weisl, Jeruzolhn. Nemojte misliti, da je Čehoslovaćka republika pošla medju kolonijalne sile. I pored ovoga naslova. Nije to državna kolonija o kojoj govorimo, već sasvim privatna stvar nekih 50 mlađih ljudi iz Čehoslovačke, koji na Nurisu hoće da započinju nov život na vlastitoj grudi, daleko od gradske vreve. Ako neznate, gdje je Nuris, možete to mirno priznati. Pred dvije godine nije bilo na čitavome svijetu 1 5 ljudi, koji su znati, da na neprohodnim obroncima gorja Gilboa u Palestini leži u klisurama gnijezdo, koje nosi to ime. Medjutim se mnogo toga tu dolje promjenilo u uskoj zemlji izmedju Jordana i Sredozemnoga mora. Pa tako i u Nurisu. Židovski Narodni Fond, nosioc zemljišne politike Cijonističke Organizacije, kupio je duž željezničke pruge Hajfa —Damask u dolini Jesreela zemljišni kompleks od 22 kvadratna kilometra, koji je prema selu dobio ime Nuris. Poludivlja arapska plemena stanuju u tom kraju. Beduini iz istočno-jordanske zemlje ljeti dolaze sa svojim stadima na pašu. Samo veće grupe Židova nisu se mogle kolonizirati. Cijonistička Organizacija poslala je 500 radnika u taj kraj. Gdje je močvarna trava bila paša za stada nomada, napravili su iraktatori Židova jake brazde u
2
»ŽIDOV«
BROJ 3.