Židov
daću. Njegova je zadaća to odgovornija i teža, što ima da nadomjesti jevrejsku prazninu roditeljskoga odgoja. Kakq je po svome pozivu zvan da obrazuje djećiju dušu ; srce u dnevnom vrtljarskome radu, učitelj će ne samo biti vršilac nastavne osnove, već prije svega treba baš on da stvara osnovke svoje uzgojne misije, da baš on saradjuje kod izradbe knjiga. A učitelj će zajedno više no itko osjećati potrebu, da se spremi novi naraštaj učitelja, koji će i sam potpune* vjerski obrazovan davati djetetu iz punoće svoga jevrejskoga znanja, oplemenjenog ćudorednim vrednotama jevrejskoga etosa, obilje jevrejske duševnosti. Savez jevrejskih općina, pri svom stupanju u život u uzgojnome svome programu traži saradnju jevrejskih učitelja. Oni zato treba sebi da stvore zajednicu. Ne će to da bude zajednica materijalnih interesa, pored sve nevolje i borbe za opstanak. Cilj organizovane zajednice, učitelja biti će ovaj: Da bude organ za jevrejski odgoj. Organizacija jevrejskih učitelja, učiteljica i Vjeroučitelja ima da na osnovu uzgojnoga svoga poziva raspravlja i stvara osnovke jevrejske nastave: knjige i poučavanje prema zahtjevima živoga, jevrejstva. Potpisani pozivaju stoga jevrejske učitelje i učiteljice, brojeći ovamo i vjeroučitelje u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca, da odazivajući se pozivu svome, pozivu vremena u kome živimo, vremena u kolme biva obnova jevrejstva, pristupe svome organizovanju i' cilju, koji je ovdje iznesen. Prije nego se uzmogne zajednici jevrejskih učitelja dati organizovana forma, trebat će da se o njoj izmjene misli, pa stoga pozivamo jevrejske učitelje i učiteljice, razumije se i one koji poučavaju u državnim školama, da izvole svoje stajalište i svoje nazore o formi i zadacima takove organizacije saopćiti i to oni iz Hrvatske, Slavonije i Vojvodine Ruži Brilovoj, učiteljici u Zagrebu, Ilica 73. a oni iz Srbije, Bosne i Hercegovine i Dalmacije Davidu Leviju, učitelju u Sarajevu (jevrejska škola Safa Berura). Uzdajemo se, da će ovaj naš apel uroditi živom i radosnom izmjenom misli, iz kojih će se kristalizovati izvjesne konkretne smjernice za organizovanje, pa * da ne će potrajali dugo. te će se i jevrejski učitelji sastati na zajedničko vijećanje i stvorivši sebi organizaciju zauzeti u jevrejskom odgoju mjesto, koje je ioš neispunjeno, jer čeka njih. Dr. M. Levi v. r. Dr. Hugo Spitzer v. r nadrabin. predsj. Saveza. Dr. M. Margel v. r. Ruža BrU v. r. Salamon Levf v. r. David I.ev« v. r
Keren Hajesod
Cijonlstička delegacija u Americi nastavlja svojim radom oko provedbe akcije za Keren Hajesod, te je u tu svrhu posjetila razna mjesta Unije Održani su veliki meetingi. na kojima su sakupljeni znatni iznosi u gotovom za osnovni fond. Dne 25. decembra stigao je jedan dio delegacije u Baltimore, gdje im je priredjen svečan doček sa načelnikom na čelu. Članovi delegacije bili su Sokolov, profesor Warburg i dr. C: o 1 d s t e i n. Ovaj posjet donio je Ke-
ren Hajesodu upise u visini od 50.000 dolara. U skupšt'ni za fond u Buffalu, na kojoj je predano Sokolovu i dru. Ooldsteinu začasno gradjanstvo grada, sakupljeno je 20.000 dcilara. Na’ skupštini u Brooklynu ušlo je u gotovom 17.835 dolara. U Albanvu je prigodom posjeta delegacija kojoj se i Jabotinsky priključio. odmah u gotovom uplaćeno 6000 dolara. U Perthamboy je uplaćeno 10.000 dolara. Stamford posjetili su Ja b o t i ns k y i colonel P e t e r s o n. Tamo je upisano 12.000 dolara, a u Patersonu 17.000 dolara, od kojih je jedna trećina odmah položena. Posjetu delegacije u Paterson priključio se i vodja Poale Cijona dr. S y r k i n. U Bostonu bio je Sokolov gost guvernera, koji je njemu u čast priredio lunch. kojemu su bili pozvani najotmeniji članovi tamošnjega društva. I grad Boston priredio je Sokolovu doručak? kojim je ravnao načelnik Peters. U Filadelfiji govorili su ovih dana na velikom židovskom meetingu Sokolov, prof. Warburg i dr. Rothenberg. Skupština se razvila u veliku demonstraciju za židovsku Palestinu. Nakon svršetka skupštine predao je predsjedatelj iste Sokolovu ček na 100.000 dolara. Članovi delegacije posjetiše i grad Atlantic u kojem se na meetingu govorili o izgradnji Palestine. Usspjeh je skupštine bio. da je zaKeren Hajesod ušlo 20.000 dolara. Načelnik grada, koji je prisustvovao skupštini, predao je Sokolovu dekret o njegovom imenovanju za začasnog gradjanina grada Atlantica. APEL NJEMAČKIH ŽIDOVA ZA KEREN HAJESOD. »Jiidische Rundschau« od 20. o. mj. donaša ponovno apel Židova sviju struja i slojeva za Keren Hajesod, koji smo donijeli u prevodu sa potpisima najodličnijih Židova Berlina u prošlom broju našega lista, sa do tada predležećim potpisima iz cijele države. U povodu toga osvrće se već u drugom članku na veliko značenje ovoga apela, ovaj puta po našem jugoslavenskom židovstvu pernatom i za dosadašnji uspjeh akcije u nas toli zaslužnom saradniku Juliusu B e r g e r u. Pisac ističe da će ovaj apel da stoji na čelu jednog razdoblja, koje si je postavilo za geslo rad za Palestinu medju svim Židovima, jer će za sigurno i u Njemačkoj pokrenuti združenu saradnju svih Židova, a PO tom će se i židovstvo cijeloga svijeta razdvojeno, kao do sada ono u Njemačkoj trgnuti, te složiti u saradnjt za Palestinu. Iz apela se vidi činjenica, da je velika misao o važnosti, korisnosti o potrebe sloge Židova za palestinsko djelo, takovom moći zahvatila vodeće I odlučne krugove njemačkog židovstva, da barem praktična saradnja na obnovi Izraela u Palestini na temelju, što ga je stvorio cijonistlčki pokret ne će više dijeliti njemačke Židove u stranku i protustranku. »Opet jednom poslije mnogo godina lutanja njemačko židovstvo prednjacuje primjerom i odredjuje smjer. Bez kompromisa je došlo do ovoga poziva, ničija svijest nije silovana, u slobodnoj su se zajednici našli najrazličitiji smjerovi na podlozi Keren Hajesoda. Da je to u njemačkom židovstvu bilo moguće, gdje su sve partije, sva mišljenja našla svoje najoštrije obrazloženje, svoju posljednju teoriju. u koju su zemlju bila navikla dite-
renciranja svih zemalja, poći pc svoju duševnu opremu, to daje ovome pozivi njegovo simptomatsko značenje i za sve Židove izvan Njemačke. I ako se bude sada u radu, koji mora ovome pozivu da slijedi, pokazalo, da ne samo njeni vodeći muževi, već da je njemačko židovstvo 8 svojoj cijelosti shvatilo zapovijed časa. ako se bude iskazalo iz praktičnog djelovanja, iz novčanih* iznosa, koje će njemački Židovi nasmoći za Keren Hajesod, da nijesmo samo spremni na upis. već i dati, mnogo dati, maaser da u, onda ći njemačkom židovstvu od ovog velikog apela priteći sa sviju stranu toliko snage i ugleda, koliko je predalo Palestini. I ne će se samo Palestina ovim pozivom koristiti.« Rad za Keren Hajesod medju ruskim Židovima u Njemačkoj. Za organizacija sabiranja medju ruskim Židovima u Njemačkoj sazvan je u Berlinu u stan poznatoga veleindustrijalca Margolina sastanak najistaknutijih ličnosti iz redova ruskih Židova u Njemačkoj. Sastanku je predsjedao predsjednik udruženja pravi državni savjetnik T e i t e l. Medju mnogim drugima prisustvovao je sastanku i predsjednik financijskog i ekonomskog councila Naidi t s c h i senator Orusenberg. Osnovan je odbor za prđvedenje akcije, u koji su ušli najodličniji članovi udruženja. Biskup sarađnik Keren Hajesoda. Kako se iz San Antonie u Texasu javlja, prijavio se je tamošnji biskup Jahnscjn, koji je poznati autoritet na polju crkvene povijesti, dragovoljno, da želi saradjivati za Keren Hajesod. te se i odmah prihvatio posla.
Iz židovskog svijeta
Poteškoće dopulovanja Palestinaca ■ Poljsku. Palestinci rodjeni u Poljskoj, kop putuju kroz Austriju, ne dobivaju od poljskih konzulata vizuma za Poljsku, osim ako predadu svoje Palestinske putnice u poljskom poslaništvu i ove zamijene u poljske putnice, kod česa se obavlja u pogledu njihove osobe vojno obvezatno registrovanje. Uslijed ovog začudnog postupka poljskog ministarstva izvanjskih djela nije Palestincima moguć posjet rodjaka u Poljskoj, a pogotovo ne postizavanje svrhe njihova puta u Poljsku da svoje'pripadnike iz Poljske povedu u Palestinu. Predsjednik Vaad Leumija dr. Jakob Tho n, koji boravi u Beču sabrao je ondje potrebite informacije u toj stvari, te obečao da će se nakon svog povratka u Palestini stavili u sporazum sa palestinskom vladom o tome, kako bi se putem Londonskog foreig* officea ovim zaprekama doskočilo. ŽiđovsJi poslanik u sejmu Grii n b u m upravit će sa svoje strane u ovome pitanju jednu interelaciju na ministra izvanjskih djela Skirmimta u Varsavi. Bojkot židovskih liječnika i apotekara. Kako »Robotnik« javlja, obrazovano je p* nekim varšavskim liječnicima društvo za suzbijanje židovskih liječnika. Ovo društvo stavilo si je zadatak da pročisti liječničke redove i poziva poljsko društvo da izbjegava židovske liječnike. Isto tako neka poljski liječnici ne pozivaju židovskih kolega k nijednom konziliju. Židovske apoteke i drogerije neka se bojkotišu. Medicinski časopisi neka ne objelodanjuju radove židovskih liječnika. Medicinski fakulteti neka ne primaju židovskih djaka ni židovskih profesora.
2
»Ž I D O V«
BROJ 6.