Židov

ŽIDO V

GLASILO ZA PITANJA ŽIDOVSTVA

Oko palestinskog mandata

IZVANREDNA SJEDNICA CIjONISTIćKE EGZEKUTIVE. London 19. juna (). C, 5.) Kako saznajemo, pozvani su brzojavno na današnju sjednicu cijonističke egzekutive u Londonu članovi, koji ne stanuju u Londonu. Radi se o riješavanju hitnih i osobito dalekosežnih političkih pitanja. Na ovu sjednicu pozvani su i predsjednik Akcionog Komiteja nadrabin dr. H a j e s i podpredsjednik ing. S t r i c k e r. ENGLESKA GORNJA KUĆA PROTIV PALESTINSKOG MANDATA. (Pariš 22. juna J. C. 5.). Agencija Havas širi slijedeću vijest iz Londona ; Gornja kuća prihvatila je usprkos odlučnog zagovaranja bivšeg ministra vanjskih posala Balfoura sa 60 protiv 29 glasova predlog, koji označuje engleski mandat nad Palestinom u njegovoj sadanjoj formi neprihvatljivim Predlog naglašuje potrebu, da se Arapima daje upravna autonomija. ENGLESKA GORNJA KUĆA I PALESTINSKI MANDAT. Izjava Cijonističke Egzekutive Pri završetku lista primili smo ovaj brzojav: London, 22. juna. U jučerašnjoj sjednici gornje kuće podnio je poznati protivnik cijonizma i židovstva lord 1 s 1 i n g t o n već prije najavljenu rezoluciju glede palestinskog mandata. Lord Islington motivirao je svoju rezoluciju s neispravnim argumentima, da mandat povredjuje obećanja, koja su dana pučanstvu Palestine. U svojim izvodima upotrijebio je netočne podatke i nastojao dokazati, da su židovski useljenici u Palestini pravili poteškoća i da velik dio židovskog pučanstva u Palestini otklanja cijonizam. U opširnom duhovitom govoru odgovorio je Balfour na razlaganja Islingtona i uputio je međju ostalim na to, da je engleska uprava, koja fungira od 1917. u Palestini, priznata u njezinom sadanjem stanju od aliiranih i asociiranih sila i da je vijeće Lige Naroda pozvalo Englesku da primi mandat. Balfour označio je tvrdnju, da Židovi žele podjarmiti Arape, fantastičnom. Zalaže se za to, da židovski narod dobije mogućnost, da pod engleskom zaštitom razvija svoje sposobnosti u Palestini. Egzekutiva Cijonističke Organizacije objelodanila je izjavu, u kojoj izrazuje svoje žaljenje, da je primljen predlog Islingtona u kući lordova. Prijem uslijedio je uslijed sistematskog širenja netočnosti i tvrdnja, punih predrasuda, po protivnicima cijonističke organizacije, koji su bez sumnje organizirali svoje sile za sjednicu gornje kuće. Cijonistička Egzekutiva očekuje, da će donja kuća u palestinskoj debati, koja će doskora

uslijediti, izraziti na nedvouman način svoje već prije izjavljene simpatije za cijonistička nastojanja. Konačno podsjeća na svečane izjave engleske vlade glede osnutka židovske narodne domaje u Palestini, koje su kod raznih zgoda ponovljene, te pobudile nade Zidova cijeloga svijeta i obvezale ih na zahvalu. Cijonistička Egzekutiva očekuje, da će engleska vlada iskupiti svoju riječ. PRED PALESTINSKOM DEKLARACIJOM ENGLESKE VLADE. (London, 22. juna J. C. 8.1. Iz pouzdanog vrela javljaju nam. da je izvanredna sjednica Cijonističke Egzekulive u Londonu sazvana u svrhu, da se raspravlja o sadanjem političkom položaju, jer je engleska vlada zaključila da objelodani jednu novu deklaraciju radi paleslinskog pitanja, koja ima da služi kao neka vrst razjašnjenja Balfourove deklaracije. Kako doznajemo, veli se u izjavi, da Balfourova deklaracija nije nikada imala tendenciju, da podijeli Zidovima neki privilegirani položaj u Palestini. Engleska vlada namjerava Zidovima urediti nacijonalnu domaju u Palestini a ne da Palestinu proklamira židovskom nacijonalnom domajom. Što se tiče zastupanja jevrejskog naroda u upravi Palestine (Jevvish Agencv), ne smije se nipošto ova institucija smatrati kao dio upravne vlasti. Deklaracija bavit će se i pitanjem useljivanja u Palestinu i ustanovit će da se sva pitanja, koja se tiču imigracije riješavaju pred posebnom u tu svrhu sastavjenom komisijom zastupnika palestinskog pučanstva. U slučaju, da bi se ova komisija i palestinska uprava razišle u mišljenju, ima da se sporni slučajevi predlože na odluku centralnoj vladi u Londonu. Istodobno sa ovog razjašnjenja izdati će po svoj prilici i cijonistička svjetska organizacija jednu deklaraciju, u kojoj će iznijeti svoje stajalište prema ovom dokumentu.

Kulturne brige

. Piše

I. Ahronovicz, Jafa.

Od početka našeg koionizatornog rada u Palestini bila je samo jedna jedina pcrijoda, u. kojoj je jišuv u kulturno-nacijonalnom smislu stajao na tako niskom stepenu kao danas bila je to perijoda gospodarenja barunove birokracije (Rothschilda. Op. ur.). Ovi su delegati došli i počeli da ucjepe mladom tijelu jišuva francesku kulturu, a kao što to uvijek biva kod ovakovog kalamljenja kalamIjenja kulture izvjesnog naroda i izvjesne okolice na sasvim drugi narod i drugu okolicu nastaje karikatura, i tako je kod nas nastao levantinski tin, čije djelovanje još danas zapažamo u ji-

šuvu. Naravno bila je u Palestini kao u većini orijentalnih zemalja, gdje odaslanici tudje kulture djeluju kao avantgarda tudjega kapitala, koji želi da se siri, ova pojava kalamljenja tudje kulture dosta popularna. Ali kod Arapa slabo se širila ona zaraza felah i beduin sačuvali su svoje biće i izvornu kulturu, i samo u gradu razvio se levantinski tip. koji' je napustio svoju osebitost, a od tudje kulture poprimio je samo vanjsku lupinu. Kod nas širila se ta zaraza u gradu po židovskim asimilatornim društvima i oficijelnim zastupnicima Lvrope, a na selu po barunova činovništvu. Protiv ove pojave strasno su se borili duge godine lioveve cijoniste i literaturom i propagandom, i u školama koje su podigli i po učiteljima, koje su namještali: i konačno su uspjeli. Barunova je uprava uzmakla; društva morala su se prilagoditi našim zahtjevima, i nakon zadnjeg pokušaja atentata sa strane Hilfsvereina došla je konačna pobjeda Tada smo svi stekli uvjerenje, da se u odgoju naše djece ne možemo ni na koga osloniti, i učinili smo zadnji korak, preuzeli smo u naš posjed i našu odgovornost sve odgojne zavode. Odonda prošlo je nekoliko godina učvršćenja u nutrašnjosti, oslobodili smo se borbe prema vanjskim utjecajima, koja je proždirala naše najbolje sile, i osjećali smo se sposobnima, da se bavimo kritikom prema unutri, da • započnemo borbu protiv šabloniziranja našega školstva, protiv nedostatnog suglasja s potrebama jišuva, s kulturnim zahtjevima f ćudorednim tendencijama naše generacije: znali smo, da se naša škola ne će u jednom danu promijeniti i udovoljiti zahtjevima, ali smo vjerovali, da nam se ovaj put ne Će suprotstaviti zapreka iz vana i da ćemo moći nesmetano da dovršimo naš nutarnji rad. Ali dok smo još pravili svoje interne račune, zahvati nas anglo-egipatsko gospodstvo, i stupismo u novu perijođu, koja je mnogo teža, opasnija no barunova uprava, i opet stojimo pred nuždom borbe za našu osebitost, za ono malo jevrejsko i protiv levantizma, koji otvorenih ustiju hoće da proguta sav naš dosadašnji rad. Ovoga problema, problema kulturnog propadanja jišuva za dugih godina nakon zaposjednuća zemlje, nije se gotovo taklo naše novinstvo. To je lako shvatljivo: fizičku brigu uvijek jače osjeća pojedinac i zajednica od moralne nužde, a pošto je novom vladom došlo i novih fizičkih briga, koje prije nismo poznavali: pogromi, neprestana zapostavljanja, diskrepancija izmedju velikih potreba, koje su rasle sa novim poli ličkim kursom i materijalne nc-

Poštarina plaćena u gotovom.

GOD. VI.

UPRAVA I UREDNIŠTVO : ZAGREB, ILICA BROJ 31 111. KAT. RUKOPISI SE NE VRAĆAJU.

ZAGREB, 30. juna 1922. ~ 4. tamusa 5682.

PRETPLATA: GODIŠNJE K 240, POLUGOD. K 120, CETVRTGOD K 60, POJEDINI BROJ K 6.- IZLAZI SVAKOG PETKA.

BROJ 29.