Židov

poziciju u prostoru za dobru razdiobu. Slike su mu većinom u malom formatu, a na foj maloj plohi izvrsno je razdijeljen prostor. Slike su studije, skice, a ipak ili baš zato pokazuje jaki šlimung i ljubav umjetnika prema svom motivu. Nijesu to kuće ni drveta, nego su to jutra i večeri te sunčani dani kraj vrućeg obasjanog zida, koje poznate kućice u ulici koju umjetnik pozna i razumije, a sve je to na jugu, na orijentu. Kipar Slavko Bril izložio je dvije vrste radova, jedno su pravi kiparski radovi : glave i figure te plakefe, a drugo su umjetno obrtne radnje. Bril je vrlo mnogostran. Njegov talenat traži razne puteve i interesantno je promatrati na raznim radovima različite momente Brilovog talenta Njegov psihološki smisao odrazuje se u glavi starca te u kipu starca a i u potretu A. W., njegov smisao za jednostavnu snagu i ljepotu u portretu Z. H. Utjecaj slavenskoga miljea pako pokazuju umjetno-obrtne radnje. Vrlo je uspjela bista mladića portret Z H. Uzdignuta glava sa odlučnim ravnim mladenačkim pogledom podsjeća gotovo na stare grčke kipove, tako je lijepa pravilna i plemenita, a židovski tip daje glavi nešto karakteristično i posebno. Kraj toga je sličnost vrto dobro pogodjena što se može opaziti gotovo kod sviju njegovih portreta. Sasvim je drugačija glava starca. Ovdje nema ništa pravilnog, klasičnoga. Lice je gotovo nesimetrično u svojem živahnom gibanju, oči, nabori na obrazima, čelo, sve je jako karakteristično i interesantno i gotovo podsjeća na Rodenovu glavu, čovjeka s razbijenim nosom. Ova nepravilnost dolazi od dva protivna izraza u licu, jedno je odraz muške snage, a drugo je staračka bolna crta. kaje se pobijaju a zajedno prave onaj izražaj života kojim odiše ova izvrsna glava. Sličan je i štimungu u aktu starca koji sjedi ili više leži, a izraz mu je nemoćan i gotovo izmučen i karakterističan u svome miru i nenapetosti mišica. Portret A. W. isto je tako živahan u izrazu kao starčeva glava. To nije puka fotografija već je to glava po umjetniku prostudirana i gotovo malo promjenjena u korist karakterističnog izražaja, osobito je dobro izradjena crta oko ustiju, a i oko očiju, obrva i čela. Umjetno obrtne radnje pokazuju bezuvjetno jak dekorativni talenat. To su stalci za lampe u drvu rezani u tehnici »Kerbschnitt«. Motivi su jednostavni ornamentalni i odgovaraju potpunoma materijalu u kojem su radjeni. Slični su onim jugoslavenskim jednostavnim rezbarijama na preslicama i sličnim predmetima, pa vrlo lijepo i ukusno ispunjuju prostor i oživljuju jednostavnu formu ovih predmeta. Ove su rezbarije jako prikladne i zgodne za ukrašivanje drvenih predmeta kao kaseta raznih stalaka, kojeg lijepog komada pokućtva itd., jer odgovaraju materijalu i na umjetnički način poijepšavaju predmete. Ostale umjetno obrtne radnje izložile su tri umjetnice kojima je zajednički novi smjer bečkog umjetnog obrta. To su veziva, tkanine. tulke i drugi predmeti u krasnim bojama umjetničkim ornamentima i sjajnim tehnikama. Ove nam stvari pokazuju preporodjeni umjetnički ukus nakon mnogo decenija skrajnjih neukusnosti, jedan novi smjer koji je zahvatio sve »primjenjene umjetnosti« od arhitekture i pokućtva do najmanje škatutjice iti vrpce. Ženski ručni radovi bezuvjetno su se razvili u Beču do najviše visine. Najviše je izložila Nelli G e i g e r, zagrebačka umjetnica koja se več neko vrijeme intenzivno bavi tim radovima. Krasni su njeni radovi, a boje tako savršeno lijepo sastavljene da svaki pojedini predmet predstavlja jednu gotovu umjetninu. Izložila je vezene jastuke, dekne, vrpce, torbice, i slično, te dvije lutke iz vune i svile koje svojom ljepotom opravdavaju svoj opstanak. Izložila je nekoliko mapa vezenih i papirnatih, te nekoliko doza iz drva sa šarenim ornamentima. Neth Geiger je već dosta poznati talenat, te je već nekoliko umjetničkih zadaća izvrsno riješila. Tako je pred dvije godine izvanredno ukusno dekorirala dvoranu |*od jedne židovske zabave, le komponirala * izradila divne egzotične kostime za maske. Možemo samo željeti, da široka naša pu-

blika spozna ljepotu ovih stvari i da u svojim stanovima i odjelima upotrijebi tečevine nove estetske kulture i da ukloni one strašne stvari jedne zabludjele industrije. Olti B e r g e r izložila je nekoliko jastuka u »balik« svili i tri lutke iz svile, tila i sličnog dragocjenog materijala. Kod nje moramo istaknuti osobiti talenat za lutke koje je ona lako krasno i fantastično opremila da gotovo podsjećaju na bića iz priče. Ona lutka sa crnom svilenom kosom i modrom haljinom od tila fina je jedna umjetnička igračka za »velike« ljude, a i ona u crvenom tilu i žuti piero krasne su igre boje i forme. Rahel Sle i n iz Vinkovaca izložila je dvije osobito dragocjene deke iz zlatnih čipaka sa motivima od »petit point« veziva. Tu je obnovljena stara tehnika Bicdermeiera veziva i starih kleplanih čipaka. Umjetnica je sama sve izradila i umjetnički izvanredno lijepo zamislila i komponirala, pa mogu ove deke da služe svakoj sobi kao sjajni dragocjeni umjetnički centrum, tako su krasne i vrijedne u materijalu i izradbi. Jaki su talenti zastupani u ovoj izložbi ali razilaze se u smjerovima i stupnju umjetničkog razvoja. Naučeni smo na sud da Židovi nemaju talenta za likovne umjetnosti. U ovom nas je sudu ova izložba razuvjerila. Ima likovnih talenata medju nama i to u svim smjerovima. Oni koji vide i shvaćaju ljepotu čovjeka i oni koji vide ljepotu prirode, sunca i drveta i napokon oni. koji su osvojili materijal te ga preobrazili po svojim unutarnjim zakonima ljepote. Mi im želimo da ih publika upozna zavoli i. podupre, da mogu napredovati, jer oni to zaslužuju.

Vera Sfein.

Gimnastičke priredbe. Od godine do godine, od sleta do sleta opaža se i na polju gimnastike konstantan ‘ razvoj i napredak pojedinih gimnastičkih društava, gimnastič. sekcija gradjanskih i omladinskih udruženja. Taj napredak konslatovali smo naročito na ovome kongresu, koji je kraj nekih manjkavosti, o kojima će biti riječ na drugome mjestu, bio za cijelo u svom športskom i gimnastičkom dijelu na zamjernoj visini. To su konstatovali i kritički nastrojeni gimnastički i športski stručnjaci (mnogi nežidovi), kojima nijesu poznate velike poteškoće i početnički stadiji naših mladih društava i sekcija. Odlučnost i cjelishodnost odredaba sletskog pripravnog odbora doživite su svoje potpuno opravdanje u numerički za naše prilike uprav impozantnom nastupu vježbača i vježbačica iz svih krajeva naše domovine. Došlo je do izražaja, koja su društva, te u prvom redu, čija su vodstva shvatila ozbiljnost i zamašaj sletskih priredaba, koja u našim prilikama i našoj sredini treba da iskaču nad sličnim omladinskim priredbama drugih zemalja i drugih naroda. Zajedničke sletske vježbe i ako nijesu bile radi poznatih poteškoća sa stručnjačkog gledišta savršene, jamstvo su i zalog za najbližu bolju budućnost, naročito ako se pooštre uvjeti za zajedničko istupanje sa našim najboljim društvima, koja su i ovaj puta dala krasno svjedočanstvo ozbiljnoga rada. U im zajedničkim vježbama ističu se jake i uvježbane grupe Zagreba, Banjaluke i Koprivnice, koje su se kroz nekoliko mjeseci najozbiljnije spremale za ovaj istup. Prilikom natjecanja ženskih prostih slet. vježba nagradjena su ova mjesta; Zagreb, Sarajevo, Banjaluka, Koprivnica i Karlovac. Sa svojim posebnim točkama muškim i ženskim prostim ili ritmičkim vježbama osobitu su pažnju probudile grupe: Zagreb, Beograd i Banjaluka. Kod tih tačaka došla je do osobitog izražaja disciplina skladnost i tjelesna okretnost vježbača, a jednako i prednosti ove discipline pred onim ostalim tjelesnog uzgoja. Ove uzorne vježbe i način njihovog izvodjenja daju nam ufati, da se kod narednoga sleta i u tom smjeru mogu stavljati na naše vježbače veći zahtjevi. Kod odjelnih natjecanja muških i ženskih na spravama osobito se istakoše Makabi, Zagreb i Bar Kohba Sarajevo. Prvu nagradu muških odnio je I. odio zagrebačkog Makabia (Biichler, Kohn, Bliih, Pfeifer, Friđman, dr.

Braun (Pinto) Barkochba, Sarajevo, (Hii> schlcr Koprivnica) i Rendeli Karlovac. Prvu ženskih odnio je pako I. odio Makabia, Zagreb (gdjice; Steinhof, Kraus 1., Kraus ti., Kraus 111., Miinz i Kaufman). Kraj bolje organizacije i bolje rasporedbe mogli bismo prilikom nastupa svih vježbača i vježbačica na spravama vidjeti zornije i vjernije rad pojedinih društava, dok bi natjecanja kao dosadniji dio morala za široku javnost otpasti; već i radi mirnoga i neubrzanog sudjenja za to pozvanog jurva. Sletsko vodstvo ide veliko priznanje, što je u cijelu stvar unijelo dah discipline, požrtvovnosti pojedinaca i cijelih društava, koja su se u tom medjusobno plemenitom natjecanju upravo nadmetala. I mi sa svoje strane iskreno želimo, da do godine doživimo još ljepšu i življu utakmicu naših nadobudnih društava i sekcija. Ob. Lakoalletska natjecanja. Dne 14. i 15. o . mj. priredjen je u Zagrebu po jcvr, omi. Savezu Jugoslavije na Concordijinom igralištu uz gimnastički nastup, lakoalletski meeting. Odziv za ovu, jednu od najljepših grana športova, bio je nadasve odličan, može se reći jedan od najvećih i kod nežidovskih priredaba u Zagrebu. Startalo je sveukupno 70 atleta skoro iz svih gradova Jugoslavije, kao Koprivnica, Novisad, Beograd, Požega Ruma, Zemun i Zagreb koji je brojčano bio najjače zastupan (30). Rezultati ovoga meetinga su svakako iza prošlogodišnjega sleta u Sarajevu neočekivani, pa se opaža rapidni razvoj i u ovoj grani športa. Najbolji uspjeh je svakako onaj Oeorga H i r s c h (Makabi, Zagreb), na 800 met. koji je sa svojim vanrednim stilom a uz dosta slabu koukurencu polučio vrijeme od 2 : 15.7 (jugosl. rekord 2 ; 12.8). Na drugom se mjestu placirao junior Koričan (Makabi, Zagreb), a na trećem Wachs, (Makabi, Zagreb). Obojica obećaju još jako mnogo. Na trčanju 1500 m. zadovoljio nas je sa svojim vrlo elastičnim korakom Be r a h a Bora (Beograd), pa je uz malo više pažnje mogao biti vrlo ozbiljan takmac Za M a Y c r a, koji se placirao na prvom mjestu. Od trkača na 100 metara bio je vrlo dobar Mondschein, koji opet dolazi u dobru formu, a Berković se istaknuo svojim osobito lijepim stilom. U skakanju u vis istaknuo se Szekelv (Juda Makabi Novisad) sa 163 cm. (jugosl. rekord 169), dočim se kao talenat pokazao Gjd r Y, od kojeg se u ovoj disciplini još mnogo očekuje. Hvalevrijedan je razvoj juniora Makabia, od kojih nas je iznenadio Fuchs Mirko u skoku u vis sa 151 cm. potukav time dosadanji srednjošklski rekord sa 8 cm. (dosadšnji rekord 143 cm.) a osim toga oborio je rekord i po bodovima. Na drugom je mjestu K o h n Milan, koji je osim toga odnio i I. mjesto za seniore u bacanju koplja. Treći se placirao dobar bacač kugle Gustav Schwartz. Osim navedeih upoznali smo u Otto-a Gro s s dobrog sprintera. Od dama se istakla gdjica. Pirry S 1 ei nh o f na I. mjestu. Osobito se istakla u skoku u dalj 202 cm. Za početak svakako neočekivani rezultat. Na sprintu se pokazala kao dobar materijal gdjica. Vilma Li on, pa bi uz dobar training mogla vrlo lijepe rezultate postići. Konačni uspjeh natjecanja jest slijedeći : 100 m.: Nastupilo 10 atleta I. Mondschein 11.9, 11. Berković, IH. Lcvy (Koprivnica). 200 m.: Nastupilo 4 atleta t. Kohn Albert 26.1, 11. Wa ch s Josip, HI. S t cin Josip 400 m,: Nastupilo 7 atleta I. K ohn Albert 47.6, 11. Szekelv (Novisad), 111. L e v y (Koprivnica). m 800 m.: Nastupilo 4 atleta 1. Hirsch *Oeorg 2.15, 11. Koričan, 111. Wachs. 1500 m.: Nastupilo 5 atleta I. Mayer Milan 5.3, 11. Ber a h a Bora (Beograd) 111. Weinbcrger Milan. Skok u vis; Nastupilo 7 atleta I. Szekelv (Novisad) 163 cm., 11. Oy6ry Alex. 150 cm., Hl. A I k a I a y.

BROJ 36.-37,

* 7. : ii)o v*