Židov
jele svi cijoniste. Sumo što postoje velike razlike u shvaćanju o tome, koj'tn putem bi se imala predobiti suradnja necijonista. Neki su krugovi mnijenja, da Cijonistička Organizacija mora s jednom programatskom izjavom donijeti do izražaja svoj značaj kao čisto palestinska organizacija, i tad bi necijoniste stupili u cijonistička organizaciju. Protiv ovoga mnijenja iznosi se veoma važan argumenat. da po dosadašnjim iskustvima nikako ne postoji veliki izgled da bi se ovakovom programatskom izjavom, sredstva i sile Cionističke Organizacije znatno uvećale. Nadalje se upućuje na to, da Cijonistička Organizacija ima da zahvali sve svoje uspjehe jakoj nacijonainoj volji, koja je dosad u organizaciji bila živa i postoji bojazan. da bi Cijonistička Organizacija svoje znamenovanje u židovskom životu i svoju prodornu snagu izgubila, kad bi svoj nacijonalni program razvodnila. Stoga se i)o drugim cijonističkim grupama zagovara, da se Cijonistička Organizacija u svojoj dosadašnjoj formi kao nacijonalna bitna grupa židovstva uzdrži i da se za udiomštvovanje necijonista kod palestinskoga rada nadju nove forme. Keren Hajesod je bio zamišljen kao takova nova forma. On je po volji njegovih stvaratelja imao da bude jedna neutralna židovska organizacija, u kojoj bi se našli cijoniste i necijoniste zajedno, da namaknu sredstva za palestinski rad. Kod toga nastaje onda prirodno opet jedan novi problem.: Ako Keren Hajesod ili druga neutralna preduzeća ove vrst; postignu uspjeh, ako faktično povežu cijoniste sa necijonistima u cilju zajedničkoga palestinskoga rada, i ako ovim novim neutralnim korporacijama uspije, da namaknu velika novčana sredstva za kolonizacijono djelo, onda mora prirodno da za kratko vrijeme predje odlični upliv u svim kolonizatornirn i konačno i u palestinsko-političknm pitanjima na ove nove neutralne korporacije. Pitanje je onda, koju će ulogu imati da igra Cijonistička Organizacija u budućnosti. Ona bi, ako se spremi, ovaj put predstavljala tako re:i nacijonalno krilo židovske PalestinaOrganizacije, ali ne bi mogla da trajno zadrži vodstva. Dosad postojala je jedna jednovita cijonistička ideologija. Cilj je cijonizma bio Palestina i u težnji k ovome cilju izražavala se nacijonalna životna volja židovskoga naroda. Bude li Qjohistička Organizacija postepeno izmjenjena jednom novom Palestina-Organizačijom. to je njezina vlastita sudbina nesigurna, što više, ona može, kako sc mnogi boje, da podje u susret naglom raspadanju. Cijoniste u istočnoj Kvropi imadu u uacijonalnim zadacima, koji se običavaju označivati galutskim radom uz rad za Palestinu postojano radno područje. U zapadnim zemljama pako upravljen je nacijonalni idealizam cijonista u mnogo manjoj mjeri na takozvani galutski rad: On je prije svega palestinski orijentiran. i pitanje je, da li će zapadni cijoniste ali i mnogi istočni pokazivati jaki interes na jednoj cijonističkoj organizaciji, koja nema više vodstva u pitanjima palestinske politike i palestinske izgradnje. S ovih razloga mora da se poželjna kooperacija sa necijonistima u svim pojedinostima tečno promisli. 1 Unutarnja
snaga Cijonističke Organizacije mora ostati uzdržana usprkos interesa, kojemu palestinska stvar susreće u svim židovskim krugovima, usprkos lijepih pojedinačnih uspjeha u gdjekojoj zemlji ilpak nije osvojen je uecijonista za palestinsku stvar tako daleko uznapredovalo, da bi se laka srca moglo pomisliti na to, da s* namjesto ; Cijoaističke Organizacije postavi jedna druga proširena PalestinaOrganizacija. U vezi s time trebat će zacijelo raspravljati o općenome židovskom Palestinakongresu. Do nove židovske PalestinaOrganizacije mogao bi jamačno da dovede samo ovakav kongres. Jasno je, da je poželjan. Trebat će razmisliti, kako da se sazove i sastavi, te da li je već u sadašnjem stadiju moguć. Preuzme li Cijonistička Organizacija po 4, članku mandata funkcije Je\vish Agency, morat će sc raspraviti, po kojim bi organima izvršila ovu zadaću. Kongres kao najviša instancija Organizacije može da to po svojoj volji odluči. Može da povjeri poslov« Agency samoj Egzekutivi. No on može da stvori i poseban organ, u kojemu bi bio samo dio članova Egzekutive ili pače lica, koja nijesu u Egzekutivi. Razlozi za ove različite mogućnosti i protiv njih već su bili u Egzekutivi diskutiram, pa će biti godišnjoj konferenciji predloženi.
Sjednica Advisory Councila.
*K Odmah nakon svog povratka u Palelestinu sazvao je vrhovni komesar sir lierbrt Sam u e 1 Advisory Council, da mu razloži svoje shvaćanje o novoj situačiji. Oovor držan je prije potvrde mandata. te je autentičan tumač, kako sebi zamišlja vrhovni komesar vladin rad na temelju mandata. Samuel rekao je; Žalim, da sam bio prinudjen, da sazovem članove vijeća na izvanrednu sjednicu, čiju ću svrhu odmah razložiti. Za moga boravka u Engleskoj imao sam prilike da raspravljam o palestinskim stvarima s mnogim članovima vlade i odličnim ličnostima. Govorio sam i sa zastupnicima cijonističke organizacije i s delegacijom moslemsko-hrišćanskog društva. Za moga boravka u Engleskoj imao sam gotovo dnevno konferencije u ministarstvu za kolonije o raznim pitanjima naročito finandjalnim. Veseli me. da mogu Coimcilu javiti, da je nadjena forma riješenja, koja smanjuje teret engleskog porezovnika a ujedno će zadovoljiti i porezovnika u Palestini. Morali smo da revidiramo naše proračune, pa ćemo ih sad poslati vladi u Londonu na odobrenje, a zatim iznijeti pred Council. Slijedom naših dogovora izdala je britska vlada opširnu izjavu o svojoj palestinskoj politici, koja je 1 u ovoj zemlji objelodanjena. Njezina je svrha, da ukloni nesporazutrske i bojazni, koje su izražene gledom na ovu politiku, a uvjeren sam, da će izjava ispuniti svoju zadaću. Kao što znate, bit će palestinski mandat raspravljen u zasebnoj sjednici Vijeća Lige Naroda. Kad sam se povratio u Palestinu našao sam, da je taj rezultat bio povodom cijelom nizu lažnih vijesti, koje su širene u pučanstvu. Opet se postavila tvrdnja, da je ugrožen muslimanski posjed mošeja A! A psa i HdreVh Ešh-Sharit.
i Nije nužno, da velikim naporom odbijemo napadaj, koji nikad nije uslijedio i koji se nikad ne će provesti. Muslimanski posjed potpunoma je osiguran ne samo izjavom engleske vlade, već i Člankom 13. samog i mandata. Taj mandat ne će da ugrozi stečena prava, on je šta više ponovna zaštita, ako bi ovaka bila uopće potrebna, za prava svake vjerske zajednice na njezina sveta mjesta. Nadalje se širi vijest, da će uslijed mandata biti smenjene engleske zastave s cijonističkima, a vlada predana Cijonističkoj Organizaciji, te da će smjesta doći u zemlju 30 hiljada Židova, da uzmu u posjed cijelu zemlju. Nijesam toliko iznenadjen, da prouzročitelji nemira šire ovakove fantastične priče, ali me više čudi, da iko sa zdravim razumom može to da vjeruje. A ipak me uvjeravaju, da je jedan dio pučanstva tako lakovjeran, da drži, da će nastupiti ovi đogadjaji. Potvrda mandata ne će imati kao posljedicu nikakove promjene, niti u sadanjoj upravi zemlje, a niti u zakonima glede useljenja. Stvorit će se tek ustav, koji predvidja osnutak zakonodavne skupštine, koja će se sastajati iz većine od pučanstva biranih članova. Doskora će se početi sastavom izbornih listina, a čim bude proglašen ustav, obavit će se izbori. Predložit će se, da polovica biranih članova te skupštine sačinjava poseban odbor, koji će zajedno s vladom nadzirati provedenje zakona o useljivanju. U ton. savezu htio bih da naglasim, da su još uvijek na snazi ograničenja za imigraciju. Pošto se dozvole za mseljenje daju redovito nekoliko mjeseca prije dolaska imi granata, to nužno prolazi neko vrijeme dok staju na snagu nove odredbe U mjesecu junu došlo je u zemlju 474 osoba. Pošto će se imigracija urediti prema gospodarskom kapacitetu zemlje, to će se, kako se nadamo i očekujemo, kad će se razviti blagostanje zemlje i njezina industrija, imigracija srazmjerno povećati. Apstrahirajući od osnutka zakonodavne skupštine s biranim majoritetom, te time prouzročenom vezom pučanstva sa upravom javnih posala, ne će potvrda mandata imati drugih posljedica no da će biti moguće pripraviti zajam. To je i razlog, zašto sam sazvao današnju sjednicu. Nužno je, da u toj zemlji bude raspoloživ izvjestan iznos u svrhu-razvitka zemlje preko suma, koje se namiču porezom. Namjeravao sam s toga zatražiti vladin zajam, da se udovolji financijalnim potrebama vlade glede izgradnje željezničke mreže, kao i za uredjenje telefonskih centrala i drugih poštanskih potreba, zu gradnju cesta, podupiranje poljoprivrede., za isušenje močvara i pobijanje malarije i za cijeli niz drugih svrha. Ovaj zajam nema da služi kao povratak predujma Eu gleskoj za već provedene gradnje željez nica. Članovima dostavljena je naredba, kojom se daje vladi generalna punomoć za sklapanje zajmova. To je nužno da vlada u Londonu može zajam provesti. No prije toga morat će se izdati druga naredba, kojom će se odrediti iznos kao i uvjet: za ovaj posebni zajam. Kod te zgode dat će se Councilu opširna izjava, za koje ćc se svrhe upotrebiti novac. Htio bih još dodati, da. kad će se zajam zatražiti, moći će svi stanovnici Palestine svoj novac
2
»ŽIDOV«
BROJ 36.-37