Židov

ruševine novome životu i oživljavaju, što je zapustilo i razorilo vrijeme. Stotisuća ovakovih pijonira čeka samo čas, kad će moći doći u zemlju. Ovi Halucim ne traže više, no da im se dopusti, da sebe žrtvuju za Erec Jisrael, da posvete svoje mlade snage i energije zemlji, što no vapi za renesansom, i da pretvore pustinje u cvatuće vrtove i plodna polja. Imademo ljudski materijal, imademo puteve i imademo priliku. Možemo i hoćemo da to provedemo u saradnji s našim susjedima u zemlji, koji će bez obzira na to, da su nam se sad otudjili. upoznati korisni i dobri rad, koji vrše njihovi suplemenici, s kojima su živjeli u miru i slozi tokom svih generacija naše zajedničke prošlosti. Uvjeti, pod kojima žive veliki dijelovi našega naroda, podupiru i opravdaju naša nastojanja. Možemo jedan dio emigracije iz zemalja progona svrnuti u Palestinu. Imam razloga vjerovati, da bi, kad bi imali sredstava, mogli veliki dio emigranata iz Ukrajine, koji su sad na teret braći u Poljskoj, svrnuti u Palestinu i stvoriti tim nesretnim putnicima srećnu, domaju i slobodnu budućnost u našoj staro-novoj domaji. Cijoniste Amerike! Sad je nužno, da naše narodno htijenje dobije jači izražaj. To htijenje živi i našlo je djelomice već svoj izražaj u konkretnim formama našeg obnovnog rada, u formi pošumljivanja i obradjivanja polja, gradnje kuća, tvornica, škola i oživljavanja hebrejskog jezika. Ali ta naša volja mora 1 da postane čvršća i jača. Vi cijoniste Amerike ispunili ste svoju dužnost. No zadaća što nam je nametnuta, raste zajedno s njezinim uspjehom. To, što je još prije dvije godine značilo uspjeh, čini nam se gledom na nove mogućnosti i obveze sićušnim i neznatnim. Naš rad sad mora rasti uporedo s našim problemom. Moramo da podvostručimo svoje energije i nastojanja. cijonizam i amerikansko židovstvo ima dovoljno snage i aktivnosti,

da dade doličan odgovor na poziv našega naroda. Sad se polaže temeljni kamen židovske narodne domaje. Prve primitivne poteškoće, kojima se mora boriti narodna zajednijca za svoju egzistenciju, već su svladane. Sad je naša dužnost, da djelo nastavimo strpljivošću i ustrajnošću, s tolerancijom prema sebi i drugima, razboritošću i smirenošću staroga naobraženoga naroda. Ne će dugo trajati do časa. kad će ovi temelji biti čvrsti i osigurani. Niko ne može da gleda kroz oblake budućnosti, ali mi imademo veliku vjeru u naše narodne tradicije i našu Toru. Israel je nerazoriv, narod Israel i zemlja Israel su jedno. O našem se udesu odlučuje. Pristupimo našem narodnom djelu s jakom vjerom i čvrstim pozdanjem u konačnu našu pobjedu! New-Y o r k, Hotel Comrnodore, 7. marta 1923.

izgradimo našu zemlju ... Ostavi ih ovdje u pustinji, pošalji ih natrag u Egipat, natrag k njihovim loncima s mesom. Strašna li je bila slika, kako su sramotno ondje sjedili pridošlice i oni koji su s njima izašli, egipatski dobavljači opeka, što bi zacijelo ostali u Egiptu, da ih Faraon nije istjerao. A sad plaču zbog tustih gusaka, što su u Egiptu jeli... Da, šta ima<lu halucim da izgube? No mi? Zar ste n as za to oslobodili da si pokvarimo želudac manom ... Mi trebamo meso, viču Mojsiji. Ja sam pobjegao, ne mogu da ostanem u taboru ... Refidim, jom ... Sve žešće navaljuju na vodstvo. Kako b je teško biti vođa ovakovome narodu. Svemu su krivi vođe, što više i za prirodne pojave kad ne dostane vode. Vika 1 buka. Da barem mogu da kamenuju Mojsiju! Mojsija je nestrpljiv. Tko nije v 'đio s koliko boli u očima je Mojsija luP!() Po kamenu, ne može da shvati, koliko nas vođa trpi. Taj je fakt ovjekovječen. ■Mjesto je dobilo ime Masa umeriva »iskušavanje i svađa ...). Refidim, jom ... Konačno nam je bilo moguće, da nas °m mladom krvi zapečatimo zakletvu narodu. Prve žrtve našoj slobodi su žrtvovane. Pokazali srao cijelome svijetu,

da zaslužujemo slobodu, da možemo, dođe li potreba, da žrtvujemo naš život... Neočekivano navališe Amalečani. Svi smo bili od puta umorni. Napad je bio spremljen. Ležali smo u našim šatorima, kad najednom začujemo buku i viku; napali su nas. Potrčim van. Divlji Amalečani jure golim noževima i već se borimo. Uzeo sam mač a do mene Hecron, požrtvovni haluc iz redova Nahšona aminadabova.' Oči mu svijetle plamenom drugoga svijeta. Kud zahvata mačem padaju Amalečani ko klasovi na polju. Ćela Amalečana juri iz jednog židovskog šatora. Hecron navali na njih, dva Amalečana padnu. Hecron posrče. Pada. Pritrčim k njemu, da mu zavežem ranu, on me tjera: Idi u redove... Lice mu sjaji od veselja. Iz daljine se čuje pobjedna vika židovskih četa. Hecronovo lice se sjaji na suncu: -Okreni me prema istoku!« moli. Umirem za slobodu Izraela i njegove zemlje... To su mu bile zadnje riječi... Tako je umro židovski junak Hecron ben Oad iz plemena Ruben, tako je umro Hano ben Jefune iz plemena Juda, tako je umrlo mnogo drugih halucim. Svi su pali smješkom na licu. Slava njihovoj uspomeni.

(Nastavit će se )

Keren Hajesod

Keren Hajesodska kampanja u Americi. Za Ne\v-yoršku kampanju određen je kao blagajnik Judge Rosenblath. Na prvoj sjednici razložio je Rosenblath potrebu i tražio najveća naprezanja. Izgradnja Palestine bit će najbolji odgovor antisemitima Amerike i cijeloga svijeta, jer će im pokazati, da su Židovi jedan od najvećih stvaralačkih naroda svijeta. Rabi Silermann. prijašnji glavni rabin u newyorškoj Emanenl-sinagozi istakao je, da u ovoj kampanji za Keren Hajesod stoji čast židovstva na kocki. Dr. Drahmann izjavio je, da budućnost židovstva leži u izgradnji Eree Jisraela: bez duševnog centra, koji valja iizgraditi u Palestini bilo bi židovstvo cijeloga svijeta izvrgnuto najvećim opasnostima. Rosenblath izvješćuje, da je izabran novi direktorij za Keren Hajesod, te će se ovaj nakon provođenja svih formalnosti pretvoriti u

permanentni direktorij na temelju Kerea Hajesod chartera. Direktorij sastoji iz 4U uplivnih i reprezentativnih članova, od kojih mnogi igraju važnu ulogu u amerlkanskom trgovačkom svijetu, te su aktivni vođe u židovskim stvarima. Direktorij sastoji iz članova, koji svi imaju svoje obita/valište u Ne\v-Yorku. Pored direktorija stvoriti će se doskora National Council Keren Hajesoda, koji će se sastajati iz zastupnika Keren Hajesoda cijele zemlje. Prva sjednica ovog Councila održat će se u prisutnosti dra Weizmanna. U sadašnji direktorij izabrana su ova gospođa. Samuel Untermeyer Conheim, rabi Berlin, gdja Richar Gottheil, Boris Qrabelsky, Leon Kamaiky, Louis Lipsky, Dav?d Finski, Morris Rothenberg, Abraham Schemer, Bemhard Semel, dr. Josip Silvermann, dr. Leyer Waxman, Boruch Zuckerman. Keren Hajesod akcija u Londonu. Komitej Stamford-Hill sinagoge u Londonu priredio je jedan banket, koji je don o velik uspjeh za Keren Hajesod. U govorima se naročito pohvalno isticalo, da su se konačno i sinagoge koje u Engleskoj odgovaraju našim općinama. sjetile dužnosti prema Keren Hajesodu. Na banketu govorili su najodličnije lične li Engleske, koji su svi izrazili uvjerenje, da će uspjeti obnovni rad u Palestini, i da će se namaknuti Keren Hajesodom potrebna sredstva za izgradnju Palestine. Wcizmann i Sokolov brzojavno su pozdravili učesnike. Na banketu sabrano je 1400 funti. Keren Hajesod u Poljskoj. Predsjednik Egzekutive Nahum Sokolov napustio je nakon uspješnog rada Poljsku, te se preko Berlina vraća u London. Keren Hajesodska se akcija najvećim intenzivitetom nastavlja, pa iz svih gradova stižu povoljni izvještaj. Tako se očekuje, da će Bialistok namaknuti pol miljarde poljskih maraka. Svagdje su ustrojeni odbori gospođa, koje sakupljaju darove za fond dragulja. Litavska. Treća konferencija Keren Hajesoda u Litavskoj donijela je cijeli niz rezolucija, a među njima jednu, kojom se maaser priznaje kao temelj Keren Hajesoda. Stvoren je i cijeli niz zaključaka glede organizacije rada i informacije o radu u Palestini. Konferencija se obvezala, da će mjesečno najmanje 2000 £ doznačiti glavnom uredu Keren Hajesoda. Imade se povesti Keren Hajesodska kampanja za Pesah blagdane. Predsjednikom Keren Hajesoda izabran je narodni zastupnik dr. Rosenbaum. Njemačka. Unatoč nepovoljnih gospodarskih i političkih prilika pokušala je uprava Keren Hajesoda za Njemačku, da u mjesecu martu provede što intenzivniji rad za Keren Hajesod. Uspjelo je u velike povisiti prinose za Keren Hajesod. Veće akcije provedene su u Hamburgu, Bremenu, Bielefeldu. Hindenburgu, Beuthenu, Konigsbergu itd. Isto tako nastavljen je rad u gounjoj Šleskoj i istočnoj Pruskoj.

Iz židovskog svijeta

Židovske ličnosti Njemačke o istočno židovskom pitanju. (J. C. B.) O istočno židovsko me se problemu u Njemačkoj neprekidno raspravlja. Kratko je vrijeme ta rasprava trla pre kinula Rutirskim konfliktom, no doskora poče-

BROJ H.

»Ž 1 D 6 V«

3