Židov

ŽIDOV

GLASILO ZA PITANJA ŽIDOVSTVA

Orijentalna politika i Židovi

Već su za vremena rata Englezi osjećali, tla će Egiptu u dogledno vrijeme morati dati slobodu, te ga podići u red svojih slobodnih dominiona pod imperijem britanskog kraljevstva. Nakon dovršenog rata izvršili su pod pritiskom unutrašnjih prilika svoje obećanje, no kako se uz Egipat nalazi nerv britanskog im* perija Sueski kanal morali su. da utvrde i osiguraju drugu obalu i za led je Sueskog kanala. Englezi nalazili su se u teškom položaju. jer su posvuda bili opkoljeni muhamedanskim pučanstvom, a ovo ne pruža napose radi mogućnosti panislamskog pokreta sigurnost za utvrdjcnje pozicije na drugoj obali Sueskog kanala. Panislamski pokret mogao bi sliti sve okolno pučanstvo u veliku i opasnu opoziciju, koja bi u danom slučaju ugrozila opstanak samog imperija, jer bi Englezi gubitkom Sueskog kanala ostali bez brze i valjane komunikacije, koja im osigurava vladavinu u Indiji. -Iz ovog -stanja trebalo je naći izlaza. Trebalo je naći bazu. na temelju koje bi se britanski imperij mogao uzdržati i po mogućnosti izgradjiva.ti daljnje svoje imperijalističke snove. 1 tu se pokazaše i opet Englezi kao izvrsni diplomate, jer su spoznali, da im tu garanciju može pružiti samo izgradnja židovske države. Prateći cijonističku težnju za narodnom domajom. oni su übrzo uvidjeli, da se njihovi interesi potpuno pokrivaju sa onim židovskih razasutih čestica, koje teže za ujedinjenjem na zemljištu svojih pradjedova. Politika ne pozna sentimentaliteta, pa ma kako Englezi tvrdili, da oni. uzdržavaju palestinski režim radi preuzetih obveza, ipak se njihov režim daje svesti jedino i isključivo na vlastiti interes. Tko točno čita najnovije izvještaje o debatama n engleskom parlamentu, vidjet će, dn Englezi u istinu uzdržavaju mandat rad? vlastitih svojih interesa. Nema ali sumnje, da naši argumenti socijalne pravde pred Savezom naroda ne bi našli željenog odziva, da se na našu stranu nije postavila engleska diplomacija. koja je idući za svojim političkim ciljevima nama iskazala neprocjenjivu potporu- Kako dugo možemo mi računati sa potporom Engleske? Na to je pitanje vrlo teško odgovoriti. Vjerojatno će Englezi kroz duži niz godina biti vodjenl sa istim političkim smjernicama, ali kako se poli-

• lako se u svema ne slažemo uloženim mišljenjem pisca, donosimo članak, pošto je od općega i»t resa.

tičke prilike vrlo lahko mijenjaju, nije isključeno, da će Englezi prije ili kasnije na Židovima izgubiti svaki politički interes. Svaki ratni zapletaj na Orijentn može da urodi promjenom političkoga kurza u Engleskoj, pa uslijed toga Židovi moraju svim silama uznastojati, kako Dr vrijeme, kroz koje ili veže zajednički interes sa Englezima, što bolje izrabili, kako bi se za. slučaj desinteresementa Engleske uzmcgli postaviti na vlastite noge, te vlastitim silama u Palestini stabilizirati režim. i zato se s mnogih strana čuje, da u roku od s—lo godina moramo osvojiti pozicije, u Palestini, pa ako se naše nastojanje ne smije ograničiti baš na stanoviti broj godina, to ovi termini ipak kazuju, da naša nastojanja treba intenzivirati na najvišu moguću mjeru, kako ne bi bila krivnja na nama, da nijesmo u dovoljnoj mjeri izrabili pruženu naru priliku i mogućnost, da nakon tisućljeta i opet uskrisimo vlastitu svoju domaju. 1 u pogledu postupka naprama Arapima pokrivaju se naši interesi sa onim Engleza. Englezi nvidjajn. da židovski pravac ne smije danas značiti žalac proti arapskom pučanstvu, pa da s mnogo di-

plomacije valja u djelo privesti majoriter židovskog elementa. Mi dapače u tom pogledu moramo biti još oprezniji, jer ćemo u Palestini uvijek živjeti u obruču muhamedanskog življa, pa se stoga naša ekspanzivna snaga mora privesti u život sa što manjom plohom protivnosti arapskog elementa. Naše vodstvo o tom vodi računa, te nastoji svakom prilikom, da uvjeri naše susjede o miroljubivoj našoj tendenci i skladnosti naših i arapskih interesa. i zato nije tek agitacijono sredstvo, kada sve naše organizacije svim silama nastoje, kako hi naš obnovni rad u Palestini sa svim mogućim sredstvima požurili i kako bi napinjanjem naše financijalnc snage u Palestini polučivale vidnog uspjeha. Neka sr sjete svi Židovi, da Je sada moniniat. u kojem uživamo pogodnosti i mogućnosti za ostvarenje našega n?-<-u!nog ideala, pa ako se mnogi naši slojevi sustežu od suradnje i općenite pcžrtvovnosti, ne će ii jednoga dana pasti i na njih odgovornost pred našim narodom za sve štetne posljedice, koje su nastale uslijed nehaja i neshvaćanja naših narodnih potreba?! M. H.

Za Obnoviti fond

Već smo u prošlom broju našega lista donijeli kratki izvještaj o velikoj priredbi za Keren Hajesod u Londonu, na kojoj su pored najodličnijih ličnosti engleskoga židovstva učestvovali i vodje radničke stranke kao i neki članovi liberalne stranke. Radi velike važnosti ove skupštine donašarno danas u cijelosti govore, pojedinih ličnosti, koje su uzele riječ da snube nove prijatelje za Obnoviti Fond. Ideja velikog Židovskog obnovnog Fonda zahvaća sve šire krugove. Sve viprodire u židovske mase ideja »Državnog Fonda*, kojim ima da se izvrši obnnvni rad u Palestini. Najuglednije linosti našega pokreta pošli su u najra.znije krajeve svijeta da namaknu velika sredstva potrebna za izgrađuju narodne domaje. Jedna takova velika skupština održala se u Hotelu tlreat Central., da pred obi je londonske Židove za Keren Hajesod. Umjesto bbolielog lord Rotschilda predsjedao je sir Alfred M ond. Nakon kratkoga pozdrava podjeljuje riječ nadrabinu dru. H e r t z u. koji izjavljuje, da nova ideja ima da bude židovska narodna domaja, da Židov nema biti trpljen. već da ondje na temelju svoga prava živi. Prije IH godina posjetio je jedan ugledni amerikanskt rabin Palestinu te u svojim y,a piscima piše o dva poni'/ujuća doživljaja: Prvi bio je. da je morao uzeti crvenu cedulju od turskih

vlasti, kojom mu se dozvoljava boravak za 60 dana u Palestini. U Palestini sreo je 10.000 niskih hodočasnika i kad ie došao do Jordana i metnuo ruku u vodu doviknula nm je jedna Ruskinja; Židove Proć s rukom od moje rijeke!« Ona će. biti židovska narodna domaja! Kritičari će Vam reći, da dvije poteškoće ometaju ostvaranje narodne domaje. Jedna su poteškoća Arapi. Ne vjerujem, da iza te poteškoće stoji nešto zbiljskoga- Balfourova deklaracija jasno kaže, da židovska narodna domaja nema da. znači krojenje gradjanskih i vjerskih prava nežidovskih zajednica u Palestini.. A sad ću da počinim veliku indiskreciju. Svojedobno postajala je velika divergencija radi predloženog teksta Balfourove deklaracije, a vlada je nastojala, da dozna je židovsko mišljenje te se obratila na nekoliko Židova Engleske medjn ostalima i na mene. Htio bih da citiram iz moga odgovora jednu rečenicu; Pozdravljam statui ra je grad jonskih i vjerskih prava nežidovskih zajednica u Palestini. Ono je samo prijevod fundament alnog židovskog zakonodavstva -. A kad će da živi u tvojoj zemlji stranac, nemoj ga tlačiti. Stranac, koji kod tebe stanuje, neka bude kao da se medju vama rodio (Eev. 19, 33, 34) To je bilo još prije izdanja Balfmirove deklaracije, prije no što je raspirena umjetna agitacija protiv nje po

Poštarhi i plaćena u gotovom.

GOD. VII;

UPRAVA I UREDNIŠTVO: ZAGREB. ILICA BROJ 31 111. KAT. RUKOPISI SE NE VRAĆAJU.

ZAGREB. 20 aprila 1023. 4. ijara 5683.

PRETPLATA: GODIŠNJE K 240, POLUGOD. K 120, CETVRTGOD K 60. POJEDINI BROJ K 6 - IZLAZI SVAKOG PETKA.

BROJ 1 fl.