Židov

ŽIDOV

GLASILO ZA PITANJA ŽIDOVSTVA

Kongresna pitanje

Stojimo pred sastankom XIII. cijouistiokog kongresa i naravno je. da se cijonistički svijet bavi već danas problemima ovoga kongresa. Još ni jedan naš kongres nije izazvao tako živi interes kao ovaj. f prije se raspravljalo o pojedinim pitanjima, no odjek svili tih pitanja nije bio jak ikao danas. Karakteristično je. da su naši najveći zemaljski savezi čekali sa svojim godišnjim konferencijama do sad tako, da svojim zaključcima mogu opredijeliti stajalište pojedinih organizacija i time već prije kongresa raščistiti najvažnija pitanja tako, da ,'e se kongres moći više baviti čisto palestinskim obnovnim radom. Glavno je danas pitanje sastava odnosno proširenja Jevvish Agency-a, i saziva svjetskog propalestinskog kongresa. Pretežita većina cionističkih organizacija zastupa u pitanju proširenja Jevvish Agencj -a "mišljcfije! tla valja privući sve krugove židovstva ua saradnju i dati im mogućnosti. da budu zastupana u Jevvish Agencv. Samo malen dio zastupa stajalište, da cionistička organizacija imade da zadrži monopol na Jevvisn Agency. ! ako je većina cionista složna u tome, da valja Jevvish Agenc.v proširiti, nema do damfs još jedno jedinstveno naziranje, na koji način da uslijedi ovo proširenje. Ima ih. koji zastupaju mišljenje, da sc Jev ish Agency imade izabrati samo po svjetskom kongresu, jer samo ovakav kongres doista zastupa cjelokupni židovski narod i stoga traže, da se s mjesta sazivije svjetski propalesdnsvi kongres. Oni previdjaju pri tome, da kongresna ideja još nije uhvatila dosta jak korijen u židovstvu, i da će još trebati mnogo pripravnoga rada, dok će biti moguć saziv vakovog kongresa, koji bi nam zajamčio uspjeh. Svaiki momeutani saziv bio bi bezuvjetno osudjen na neuspjeli, te bi palestinskom radu nanio ogromnu štetu. Mišljenje je pretežite većine koje je do šio do izražaja na kongresima triju najvećih naših organizacija, američke, poljske, i njemačke, da izgradnja Jevvish Agencva kao korporacije, u koju treba đa stupe i druge organizacije .ima da bude rezultat razvitka, te da se danas ne može o tom reći konačna riječ. 1 sam kongres sigurno ne će stvoriti definitivan zaključak. već će morati da prepusti vodstvu, da ono u smislu direktiva, što će ih .kongres dati vodstvu, nastavi započete pregovore glede ustupa pojedinih organizacija i grupa. Ove organizacije dobivši Prava preuzet će i odgovornost. Manjina u gore navedenim savezima izr azila je bojazan, da bi ovi pregovori

mogli naškoditi cijonizinu. jer sc do sad nije našla forma za odgovornost tih novih članova Je\vrsh A'gcncy-a pred jednom ■ autoritativnom korporacijom, a da je to preuzimanje odgovornosti preduvjet za ustnp. Zastupnici tbga mišljenja zaboravljaju, da nema nikakove svrhe stvarati ovakove zaključke, za koje znamo, da će onemogućiti ono, što hoćemo ili da će to tek ostati demonstrativni zaključci, koji imati« da utvrde, da organizacija stoji na demokratskom principu odgovornosti svili faktora pred jednini forumom, koji hira sve funkcijonare. I naš Savez bavio se .na svome Vijeću u Novome Sadu ovim pitanjem, te je zauzeo slično stajalište. Naša je rezolucija nešto opširnija i preciznije označuje naše stajalište. I mi smo mišljenja bili, da treba za razvoj Jewish Agencv a nekih pretpostava. a naročito da sc već prije saziva svjetskog jevrejskog kongresa mora übezbijediti njegova harmonijska jednovitost bar u pogledu praktičkih metoda imigracije i plana kolonizacije. Ujedno smo poput nedavno održanog kongresa njemačkih cijeniš l a u smatrali potrebnim, da kažemo nešto i o po ložaju cijonistič-.e organizacije. Jasno smo izrazili, da ne želimo da sc dira n kulturnu i socijal aoetsku koncepciju čijonizma, jer smo nazora, da će i nakon proširenja .levvish Agenc.y-a, nakon što će se javiti na saradnju i druge velike organizacije i preuzeti, o čemu se danas najviše govori i piše, jedan dio odgovornosti, ipak -cijonistićku organizacija imati da snosi najveći dio te odgovornosti. Ona će i pored toga imati da vrši velikih zadataka i u galulu i u Lu;c Jisracln. Naše je bilo uvjerenje, da naprotiv samo jaka i dobro izradjena cijonisticka organizacija može da osigura rad i jednog proširenog Jewish Agenya. I za to smo i tražili izgradnju organizacije i intenziviranje, rada u mjesnim organizacijama, jer udes cijelog obnovnog rada zavisi o snažnom narodnom pokretu, a taj ne može da stvori nikakav Jewish Agencv, već samo jaka i snažna, te dobro izgradjeua cijonistička organizacija. Ur. A. S.

Izborno pravo žena u bogoštovnoj općini

§ 91. Aktivno pravo biranja i»ia svaki muški i ženski pipadnlk" općine, kojemu je u tekućoj godini propisan bogoslovni prinos i ako do dana, kad mine rok za reklamacije proti izbornoj listini, nije u zaostatku, i to muškarci ako su navršili 2i godi nu, ili .sa navršenom 18. godinom, ako tjeraju samostalan obrt Ili ako su namješteni u javnom ili privatnom zvanju, a žene, ako su navršile 21. godinu i vođe samostalno kućanstvo ili sa navrše-

nom 18. godinom, ako tjeraj« samostalni obrt, ili ako su namještene u javnom ili privatnom zvanju ili su položile ispit zrelosti na kojem srednjem ili ovomu sličnom učilištu. Osim toga imađu aktivno pravo biranja svi definitivno namješteni službenici i činovnici bogoštovne općine bez razlike spola, nadalje djaci visokih škola zagrebačkih sa navršenom 18. godinom, koji su u smislu §-a 2. ovih pravila pripadnici ove bogoštovne općine, ako i neplaćaju bogoštovnr prinos. Izuzimlju se od aktivnoga prava biranja koji su pravomoćno osudjeni radi kojega zločinstva, prestupka ili prekršaja iz koristoljublja, dok traju posljedice kaznene osude.

§. 92. Pasivno izborno pravo iraade svaki muški općinski pripadnik, koji je' navršio 24. godine, a imade aktivno pravo biranja.

Zagrebačka bogoštovna općina vijeća t će sad o promjeni pravila; medju inim mijenja se i dosadašnji izborni red. 1 ako |)rijedlog predstojfiištva ne uvadja opće izborno pravo, ipak ovaj korak znači velik napredak. Izborno pravo veže se još uvijek o plakanje prinosa. Ne ću da se ovdje bavim time, da li je ovo stajalište opravdano ili ne, već hoću da upozorim ua nekonzekventno provadjanje toga stajališta u iznešenom prijedlogu. Prema uvodno citiranim paragrafima daje se svim pripadnicima bogoštovne općine bez razlike spola aktivno pravo glasa, dck se ženama uskraćuje pasivno izborno pravo. Ovo je stajalište nekonzekventno i neopravdano, jer je polovično. Ono donekle uvažuje rezultat razvitka, koji je i ženi dao mogućnosti, da se natječe s muškarcima, ali samo u toliko, da i ona može da plati bogoštovni prinos kao i svaki muški pripadnik ove općine, ali ženi ne daje statut pasivno izborno pravo kao svakom drugom pripadniku. Ako žena ima iste dužnosti kao i pripadnik treba da ima i ista prava. Koji je razlog, da se ženi krati pasivno izborno pravo? Žene dokazale su svojini radom ne samo u uredima kao pomoćne sile, već i na odgovornim mjestima, da su dorasle povjerenim im zadaćama. One danas u naprednim državama i u zakonodavnim i upravnim korporacijama vrše vrlo koristan rad, a naročito na polju socijalnom! i odgojnom postigle su zamašnih rezultata. To je sigurno i članovima predstojništva poznato, pa mora da je drugi razlog zbog kojeg se uskraćuje ženama pasivno pravo glasa. Navadja se da nije u skladu s našim vjerskim propisima, sa židovskom tradicijom. Malo nam doduše čudno zvuči, kad čujemo taj prigovor i pozivanje na tradiciju od ljudi, koji svojim životom i provadjanjem reformi u hramu dokazuju, da im nije osobito na srcu čuvanje te tradicije. Ali to sam samo usput

POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVOM GOD. VH. ZAGRLE. 6' j la 1923. - 22. tamusa 56&i BROJ 28

UPRAVA I UREDNIŠTVO: ZAGREB ILICA BROJ 31, 111. KAT

IZLAZI SVAKOG PETKA RUKOPISI SE NE VRAĆAJU

PRETPLATA; GOD. 60 D, POLUGOD. 30 D. ČETVRTGOD. 15 D, POJEDINI BROJ 1.50 D.