Židov

koje poljske Židove protjeraju. Čitav niz vladinih ureda, koji se bavi emigracijom, popunjen je činovnicima, koji razumiju potrebe židovskih emigranata. Ova je briga 'za poljske državljane ma kojega pori jek’la dovela poljsku vladu, da osnuje konsulat u Jeruzolimu. ’ . Witos i Seyda pokušali su time informirati amerikan. židovsku javnost o poljsko- židovskim odnosima sa svoga stajališta. Vidit ćemo kakova će biti protuizjava Židovskog kluba. Židovska frakcija za novu Litavsku. Kovno (J. C. B.) Na vrhu novog Litavskog kabineta stoji nestranački Q a 1 v a n o v s k i. Njegovom taktu i političkom razumijevanju može se zahvaliti imenovanje predsjednika židovskog nacijonalnog savjeta, dra. Rosenbauma, ministra za židovske poslove. Ministar predsjednik (ialvanovski dao je izjavu na sjednici Sejma od 20. juna, prema kojoj su zauzeli stav pojedine stranke. Predstavnici Nijemaca i Poljaka izjavili su se spremnim za glasanje za vladu, jer se ova stavila na tlo minoritetskih prava. Dr. Robinsohn, predstavnik židovske frakcije, d'ao je izražaja zadovoljstvu radi imenovanja dra. Rosenbauma židovskim ministrom, te je izrekao nadu, da se ne će ponavljati razlika mnijenja, koja je bila u zadnje vrijeme Izmedju vlade i Židova. Sejm je novoj vladi jednoglasno izrekao povjerenje. Opstanak židovskih škola Sedinogradske u pogibiju. Kako iz »Uj Kelet«-a (Novi Istok) saznajemo, rumunjska je vlada oduzela pravo javnosti sk-ono svim židovskim školama a naročito Židov, srednjim školama i licejama te i srednjoj školi Židov, kulturnog saveza »Tarbut«. Time je Židovsboj djeci u Sedmogradskoj onemogućen polazak srednjih škola. »Uj Kelet« primjećuje, da ova-naredba vlade pogadja židovstvo i tim teže što je vlada nedavno odbila molbu Židova, da se oslobadjaju židovski učenici u državnim i konfesijonalnim školama od dužnosti pisanja u subotu i na židovskim blagdanima. Pošto je pretežni dio Židova Sedmogradske ortodoksan i konzervativan, nije mu moguće bez požrtvovanja uvjerenja poslati djecu u srednju školu. Da se nadje jedan izlaz iz te Židovske školske krize, sazvatr će se u najskorije vrijeme jedna sveopća židovska školska konferencija Židova Sedmogradske i Banata u Cluj. * Ža Židovski novac. Povodom najnovijih afera bomba u Budimpešti izvršila je vlada jednu dužnost, koju već skoro tri godine ne vrši, te je dala zatvoriti najpoznatije übice Horthyeve ere. Samo to nije dugo trajalo, pa su notorne übice, kako se sada javlja, opet pustili na slobodu. Javno je mnijenje odmah saznalo, da se tu radi opet o posredovanju guvernera u korist njegovih štićenika. Gradski načelnik Marinovich dao je o ovoj promjeni vladine namjere razjašnjenje, da su famozni übice Židova, Attila Rumbol‘d, • Ladislav Illy i Jesevich, kao i drugi, zato pušteni na slobodu, jer su oni u s.l u ž b i židovskih tvrtki, a njihovi su šefovi s njima izvanredno, zadovoljni. Ova oficijelna izjava dje-

lovala ja kao jedilo »otkriće«, ali je iznenadila samo neupućene, koji nisu poznavali slaboću karaktera nekih budimpešštanskih »visokih židovskih krugova«.

Iz cijonističkog svijeta i Palestine

Jedan intervju s dr. Weizmannom. Organ engleske Labour Partv »D a i I y Herald« donaša jedan intervju s dr. W e i z m a nn o m postoje njegovog povrata iz Amerike. Dr. We':zmann rekao je, da se tjera med ju Arapima jedna rušilačka propaganda, boja apeluje na njihove fanatične instikie. Anticijonistička propaganda u engleskoj štampi sokoli Arape na opstrukciju. »Ja sam ipak siguran« rekao je dr. Weizmann, »da će biti život ii ekonomski uvjeti jači od umjetnih granica. Naći će se dodirne tačke te će zajednički rad napredovati«. Dr. Weizmann prikazao je sadašnji položaj u Palestini i rad Cijonističke Organizacije. Čvrsta je namjera Židova, saradjivata s Arapima, da se Palestina izgradi zajedničkom zemljiotn Židova i Arapa. »Amerikanski Židovi« rekao je dr. Weizmami, »nastoje sa malo iznimaka da pripomažu novcima bod izgradnje Palestine. Ja sam tamo 500.000 funti sabrao. Potrebni su nam u Palestini stabilni odnosi te da se tudja agitacija ne umješa, da bi bio omogućen zajednički rad' obiju naroda u miru i sporazumu«. Engleska izjavljuje i u dolnjoj kući, da će izdržati uz Baliourovu deklaraciju. Ecgleska je vlada postavila jednu komisiju, sastavljenu od ministara, da ispituje pojedina pitanja britske uprave u Palestini, tako prije svega, kakav da bude savjetujući Council. Ova komisija, čiji su članovi kolonijalni ministar, vojvoda od Devonshire-a kao predsjedatelj, ministar vojske lord D e r b y i ministar Indije Viscount Peel. Ormsby Gore i Lord W i n t e s t o n su savjetnici predložila već Samuelu svoj izvještaj. U vezi sa postavljanjem te komisije počelo su se mnoge protucijonističke novine nadati, da će vlada biti moguće ipak sklona da odstupi od svoje dosadašnje politike. Sve ove sumnje dokončava Ormsby Oore ovim odgovorom u dolnjoj kući; »Vlada nastoji, da brani gradjansika i vjerska prava sviju stanovnika Palestine, te da će zemljom upravljati prema ustanovama mandata. Vlada ima dužnost pomagati Židovima oko osnutka židovske narodne domaje u Palestini, ali" ova politika ne misli na stvaranje jedne židovske države ili jcdhe židovske vlade. Kao od Saveza naroda izabranom mandataru zadaća je engleskoj vladi i engleskoj upravi, da stvara harmoniju u Palestini, da pomaže svima rasama i vjerskim općinama, da se slobodno razvijaju, te da ne dopušta, da jedna nad drugom vlada.« (Pljesak.) Capt. Barceley: Drži li se još vlada Balfourove deklaracije? - Ormsby Oore: Jest. (Ziko.) Novi palestinski film Narodnog Fonda. Glavni biro K. K. L.. dao j£ izraditi od g. Bendbva novi film »Putovanje kroz zemlju Keren Kajemeta«, koji prikazuje

djela zadnjih dviju godina, a osobito rad otvorenja u Emek Jesreelu. Dugi niz zanimljivih slika zbijen je u okvir jednog malog čina. Jedan vodič predobije jednog židovskog turistu na jedno putovanje kroz cijelu zemlju i s time za palestinsku stvar. Put vodi najprije u novu K> K. L. četvrt Tel Aviva. u »Nordiju, u pulzivni život morske obale i u nove industrijske gradnje Tel Aviva, onda u Nahlat Jehuda, Sivat Cijon. u Herzlovu šumu u Huldi i na dobro Gan Smuel. Iz Hajfe se vidi prije svega nova četvrt Keren Kajemeta »Jehiel«, tehnika i Kar mel sa židovskim pređgradjima, keja se nalaze u gradnji. Nakon daljnjeg putovanja preko Emeka, stigne turista u .le'ruzolim. Novi film će biti prvi put prikazivan na cijonističkom kongresu u Karlovim Varima. K zadnjim razbojničkim napadajima u Palestini. Razbojnički napadaji, koji se u zadnje vrijeme ponavljaju u Palestini, tako prije svega napadaj na žandare, koji su pratili High Cpmmissionara na njegovom putovanju u sjeverni dio zemlje, bili su tako prikazani u raznim novinama, medju njima i u njemačkim dnevnicima, kao da bi se ovdje radilo o političkim nemirima. Nakon uapšenja druzijskiji razbojnika. koji su napadali na pratnju Sar muelsovu, istraga je pokazala, da se tu radi, kap i kod svih ostalih takovih dogadjaja, o jednom običnom razbojničkom napadaju, i to u ovom specijalnom slučaju o tobožnjoj samoobrani. Razbojnici, koji su imali mnogo napadaja na rovašu, te kojim je postalo tlo Libanona prc.vruće, jer su bili skoro sa svake strane opkoljeni od žandarmerije, pobjegli su na palestinski teritorij. Kad su se ovdje sastali sa britskim oružnicima, koji su se vratili sa pratnje Samuelsa, mislili su razbojnici, da su prepoznati i proganjani, pa su počeli pucati. Za svaki slučaj, taj napadaj, kao i übistvo kapetana Svvansa, čiji je übica bio odmah eruirau i kod proganjanja übijen, nema ni najmanju vezu ni sa .kakvim nemirima u Palestini, kako to senzacionalni listovi pišu. Pokusno stavljanje u promet Ruthenbergove elektrane. Ovih dana je bila Ruthenbergova elektrijska stacija kod Jafe pokusno stavljena u promet. Tehničko preuzimanje sa strane vladinih zastupnika uslijedilo je bez zapreke. Ovdje se radi o jednoj maloj rezervnoj staciji. koju tjeraju Dieselovi motori, dok će se centrala u Audji tek u augustu početi, pošto su sad arapski zemljoradnici sporazumi!! već sa Ruthenbergom.

Iz Jugoslavije

KONFERENCIJA RABINA U VINKOVCIMA. U srijedu, dne 4. jula bila je održana konferencija rabina u Vinkovcima. Ova je konferencija bila, što Se tiče duhovnoga i stvarnoga, dobro priredjena, samo je bila u tehničkom pogledu, na žalost, vrlo manjkava. Na taj račun možemo pisati i nesudjlovanje mnogih rabina iz Kraljevine na konferenciji ’bez njihove krivnje, S osobitim veseljem i zahvalnošću po- 1 zdrav lje na -je prisutnost gosp. nadrabina.

BROJ 29."

»ŽIDOV«