Židov

Rupin je na osnovu svojih dugogodišnjih praktiokih iskustava dao jasan program: 30.000 useljenika godišnje znači, da Keren Hajesod i Keren Kajemet moraju godišnje doprinijeti 1.5 milijuna funti,'uslijed toga bi se nakon deset godina u Palestini nalazilo barem pola milijuna Jevreja. Time je zadaća Cijonističke organizacije u pogledu njenih praktičkih ciljeva svedena na jednostavnu formulu. Bez sumnje je. da će ona biti od važnog utjecaja kod budućeg rada za Keren Hajesod. Svaki će Jevrej morati uvidjeti njenu dokaznu moć. Riješenje pitanja, kako će K. H. tehnički svladati finansiranje, slijedeća je kon.zekvenca iz izvoda dra. Ruppina. Kako je poznato zastupalo se do sada u ovom pitanju dva mišljenja i to: 1. Treba sabrati glavnicu za t. zv. Holding Company, koja će osnovati potrebite novčane institute u Palestini, a ikod njih bi sudjelovala s 50%. Principi, koji bi se na taj način daii ostvariti jesu: jedinstvena veza, nacijonalna kontrola i potpunost instituta, koji se imaju stvoriti. 2. Za istu svrhu moglo bi se dobiti sredstva nacionalnim zajmom. Ovaj se plan detaljno izradio i utvrdio dr. A r I osor o v u svojo knjizi: Die Koloni sa tionsfinanzen der Jewish Agency. Prema ovim planovima trebalo bi uz opće fondove i privatnog kapitala, za njihovo provedenje dakle trebalo bi mnogo vremena. Da ova poteškoća otpadne uzeo je Ruppin u svojim izvodima kao bazu ono što već postoji, a to je Keren Hajesod. Ovaj je već stvorio zametak potrebitih finansijalnih instituta. Ovi instituti mogu svoj kapital povećati izdavanjem obligacija ili kao kod hipotekarne banke hipotekama. Keren Hajesod već sudjeluje kod Društva za kupovanje zemlje (P. L. D. C.) kod Hipotekarne banke, koju je sam osnovao, nadalje kod mnogih industrijalnih poduzeća u većoj ili manjoj rrijeri.

Keren Hajesod će svakako biti baza za rad, proveo se plan sub 1. ili sub 2. On radi ne samo za institucije, koje treba osnovci iz općib sredstava, već on stvara i osnovu za riješenje finacijalno-tehničkih problema. On osigurava potpunoma i rješenje onih financijalnih ''ostulata, koje snio gore naveli. Da je Keren Hajesod i kraj njegovih čednih sredstava osnivač znatnih poduzeća, razabire se već iz toga, da se je dao na ostvarenje Ruthenbergovog projekta. Keren Hajesod finansirao je predradnje, te je time omogućio ostvarenje koncesije, a i sam finasijalno učestvuje. Vidimo dcikle, da je uloga Keren Hajesoda u svim smjerovima izgradnje od osnovne važnosti. Potrebno je samo, da se uveća intenzitet propagande, da se ostvare ovi veliki u Ruppinovom programu ocrtani zadaci. Tajni savjetnik Wasscrmann u Beču, Njegov govor o važnosti Keren Hajesođa Oskar Wa ssermann, poznati njemački finansijer i direktor njemačke državno banke, već kroz nekoliko godina aktivno suradjuje u izgradnji Palestine. On je jedan od osnivača neutralnog njemačkog Keren Hajesođ-komiteja, koji marljivo radi za Keren Hajesod medju necijonističkim Jevrejima Njemačke. Na poziv austrijskog K, H, govorio je on najprije u biranom krugu bečke jevrejske bankokratijc i industrijalaca, a zatim i u širem krugu o palestinskom problemu. Po prilici rekao je slijedeće; U prvom redu nam mora biti jasno, da je izgradnja jevr. Palestine najveća zadaća, što je Jevrcjstvu kroz stoljeća bila stavljena, i da to nije nacionalistička stvar, kao ni stvar dobrotvornosti. Ne radi se ovdje o pojedincima, već o Jevrejstvu. Mi smo Jevrejsdvo mumificirali, ne smatramo ga živim bićem. Pitanje je sada, zašto da Jevrcjstvo i nadalje ostane mrtvo, kad mi u sebi ćutimo, kako je još jako, i vidimo, u kojoj, mjeri djeluje prema vani. Sjetite se samo one bojazni, koju

pokazuje javnost, kad samo jedna čestica Jevrejstva u javnosti.djeluje. Ponovno moramo stvoriti jevrejski centar, a to može biti samo u Palestini. Erec Izrael neka nastavi Jevrcjstvo. Jevrejska čovječanska misao, koju svijet i kraj njene jednostavnosti još uvijek nije spoznao, postat će čovječanskom misli svijeta. Kraj sviju naših protivština, koje su potrebne da ne steriliziran«), moramo se radi velike ideje obnovljenja jevr. života, u Palestini sjediniti. Moramo pokazati, svijetu, da Jevreji nisu destruktivni, da tamo preko možemo više toga učiniti nego u njihovom društvu. Dalje je Wasse r m a nn govorio o problemu imigracije. Istakao je, da je potrebno kvalitativno odabrana imigracija, U ovom smislu radi neutralni Keren Hajesod. Kod ovog djela moraju svi Jevreji suradjivati. Svako mora biti svijestan velike odgovornosti, jer će se samo brzom izgradnjom Palestine oduzeti antisemitizmu svako pravo na egzistenciju. Ako nam ne uspije, doći do cilja, preuzimljemo na se veliku krivnju. Govor Wasse r m a nn a ostavio je duboki dojam. Poslije njega govorio je dr. Gcldmann o K. H., kao i o potrebi da bečko Jevrcjstvo suradjuje kod izgradnje Palestine, u koliko to odgovara njegovoj kulturnoj važnosti. Iz debate, koja se nakon toga razvila,razabralo se da je K. H. već i u onim krugovima, koji su dosad bili po strani, pobudio interes i razumijevanja za palestinski problem. Svi su govornci izrazili spremu, da sudjeluju kod K, H. Supskripcije bile su dosta znatne.

kako tražiti židovski rad. Taj zahtjev, i nastojanje oko njega, je jedna od stvari, što mogu Židovi galuta da urade za Palestinu, što će ih učiniti dionicima kod našega stvaranja, našega života. To može da ima za obadva dijela dobrih posljedica; Više će židovskih ruka raditi, a radenici će se osjećati moralno jačim. Svijest, da je židovski narod spoznao, da naš život mora da bude stvoren našim vlastitim rukama velika je i lijepa moralna potpora za rad u Palestini, No moguće što Židovi galuta mogu i moraju da dadu, jesu mlade sile, koje će ovamo doći da ovdje rade i stvaraju svoj život. Što su veće sile, što su bogatije duše, to je bolje. Ne trebamo mi ovdje samo ruke; s rukama što krepko rade, mora da bude i duša, što živi jako, bogato, veliko, misao, što će da rasvijeti ono, što se ovdje radi, živi i trpi. Polažemo kamen temeljac novoga života, a taj mora da bude iz velikih, moćnih kvadera. Sile. velike, bogate sile traži Palestina od židovskoga naroda, duševni kapital; s materijalnim kapitalom ne može se ovdje ništa započeti, barem ništa produktivnoga. Pustimo Ii s vida Narodni Fond i slične institucije, što služe nacionalnoj zemlji, mo-

že se gotovo reći, da Palestina ima uz židovski narod molbu našega oca Avrahanva: »Daj mi duše, novac možeš da zadržiš! < Uopće bismo morali, kad prilazimo radu u PaJestini, da mislima više na stvaranje nego na pravljanje, više na novi željeni, veliki život, nego na obraćanje otrcanoga, ponesenoga života. Palestina je više nego staro svečano odijelo, više nego dobra zaslužba, više nego tehničko poduzeće. Moramo da uzmemo veliko mjerilo, svječovječko kozmičko mjerilo, što je sadržano u našim starim snima o Erec Jisraelu, Mi nemamo druge snage, no ova je dosta velika, ako je uzmognemo razumjeti i doživjeti. Malim mjerilom ne možemo da ovdje išta stvorimo, pa ni dobru zaradu jasno za narod. To se može lako i jasno spoznati na tome, što se ovdje velikim kapitalima i malim mjerilima uradilo. Razorenje, a ne izgradja, galut, a ne obnova. Ono što još od prijašnjega djela izgradje vrijedi, stvoreno je od ljudi, kao Bilu, koji su još imali veliko mjerilo. Ne ću da mnogo o tome govorim, to i pripada, stvarima, što se ne dadu dokazati. No tko svoj vlastiti život mjeri velikim mjerilima, taj će to bez dokaza

uvidjeti. Nemojte da pomislite, te govorim o čardama što nijesu ni na nebu ni na zemlii, ja govorim ovdje posve jednostavno o radu vlastitih ruku. To je osnov na kojem će naš rad i stvaranje dobiti realnost i vrijednost. Stvarati, tako si ljudi umišljaju, može se samo mozgom, nekom zračnom industrijom . Naši dobročinitelji stvaraju takodjer tugjim rukama. Skoro će biti vrijeme, da se razumije, da se život stvara samo onim rukama, samo onom intuicijom, koja cijeloga čovjeka ispunja, koja pokreće cijelo tijelo, cijelu dušu, a zove se živjeti, ljudski živjeti. Ako nemate intuicije u rukama, kad polazite stvarati život, nemate je nigdje. Sva je nesreća u tome, što je naše parazitstvo tako duboko da nas tako zaokuplja i skroz na skroz nama vlada, te ga i ne osjećamo. Mi smo paraziti na tudjim rukama, na tudjem mozgu, na tuđjoj duši, na tudjem životu. Sami raditi, sami misliti, osjećati, stvarati, da i živjeti moramo tek učitL Palestina je doduše naš učitelj ,no mi smo loši učenici. Nešto ipak učimo. (Nastavit će se.)

Iz židovskoga svijeta

Jevrejska statistika. Upravo izašli treći svezak »Listova za demografiju, statistiku i gospodarstvo Jevreja , sadržavaju vrlo interesantne podatke o jevrejskoj statistici. Listove izdaje Jevrejska svjetska pripomoćna konferencija, pod redakcijom prof. Brutzkusa, Jakoba Leszinskog i đra. Scgala.

BROJ 48.

»ŽIDOV«