Židov

ŽIDOV

GLASILO ZA PITANJA ŽIDOVSTVA

Ne varajmo se

Nastojanje oko proširenja Jewish Agency unijelo je mnogo zbrke u čijom stičke redove. Za sada se ne vidi, da bi nam to naše nastojanje donijelo novih sredstava i sila, i nove pomoći iz redova necijonista. Imade necijonista ponajpače u Engleskoj i u Americi, a donekle i oj Njemačkoj —, koji podupiru rad oko obnove Erec Israela. Oni su to učinili bez obzira na pitanje Jevvish Agency. Imade ih mnogo, koji dadoše svoje prinose i svoju pomoć izravno cijonističkoj organizaciji ili našim ustanovama, & postavili su kao jedini uvjet, da ih se ne proglasi cijonislima i da se od njih ne traži lično ck sponiranje. A imade ih vrlo mnogo, osobito u Americi, koji za svoje sudjelovanje oko obnovnoga rada u Erec Israelu osnovaše svoje vlastite institucije i hoće da rade u Erec Israelu putem vlastitih ustanova, preko vlastitih pouzdanika, na temelju vlastitih planova, • koji ne će kooperacije sa cijon. organizacijom, koji ne iraže većeg uticaja, koji ne će da snose suodgovornost za obnovni rad cijon. organizacije, koji nemaju r.ikakovih političkih ambicija, nego čak perhcresciraju politički rad u cijonizmu. 1 jedni i drugi pokazuju interesa i daju potpore za obnovu Erec Israela. Oni, do sasvim rijetkih iznimaka, nijesu pokrenuli pitanje proširenja Jevvisfi Agency. Koga bi se dakle, proširenjem jevvish Agency, moglo predobiti od necijonista za obnovni rad u Palestini? One, ko;i i dosele pomagahu, ne ireba tek predebivati. A one druge, koji i dosele ostadoše hladni i strani, predobivat ćemo samo vrlo polako i teško, pojedinačno i u čednom opsegu. Ovi ne znaju pravo, šio je jevvish Agency, nemaju interesa za njegovo proširenje i nemaju još legitimacije, da s udjeljuju u njegovome sastavu. Od sviju argumenata, koji se iznašaju za proširenje jevvish Agency, čini mi se najslabijim onaj, koji izražava nadu, da ćđmo tim putem doći do novih izdašnih sredstava. A baš na ovaj argumenat polaže se tolika važnost. Čini mi se, da ova nada Ireba da djeluje na nas kao neka injekcija, koja ima da nas sačuva od klonulosti u časovima kada mjerimo sredstva, što nam stoje na raspolaganju za izgradnju židovske narodne domaje, i potrebe, koje se pokazuju u tome cilju. Koja nam korist, ako širimo u našim redovima ovu nadu i vjeru? Oni, na koje mislimo, to ne čuju i ne vjeruju, mi im ne možemo sugerirati, da učine ono, što mi vjerujemo i šio od njih očekujemo. A na nas same, na naše redove, ta vjera može da djeluje kobno, jer može u nas proizvesti dojam, kao da ne moramo sami učiniti najveće napore: pa i tako ne možemo stvar sami provesti, mi smo preslabi, nama treba pomoć »drugih«, koja ipak mora skoro doći i koja će doći

su proširenjem jevvish Agency. To je kadro, da uspava nasu svijest, našu sposobnost za žrtve i našu aktivnost u radu. Mi čekamo na čudo, što će ga stvoriti proširenje jevvish Agency. Čini mi se, da je posve krivo govorili o proširenju Jevvish Agency i o »Amerikaniziranju« naših metoda na način, kao da mi i dosele nijesmo pokušavali sve, što smo mogli, da privučemo one »druge«, kao da smo mi odbijali bilo kojega čovjeka i bilo koji prinos, ako je dolazio iz necijonističkih redova. Ra nije lako! Nijesmo mi takovi, fanatici. Ako krug naših sumištjcrnka i prinosnika nije veći, nije to zato, što ne bismo razumjeli duh vremena, što ne bismo znali praviti koncesija, sto se ne bismo htjeli »Amerikanizovaii« i sto bismo suviše tvrdokorno zatvarali naša vrata nepomičnim principima. U lome pogledu stvar stoji upravo obrnuto. Oni, koji se bave propagandom, akvizicijom ljudi i sredstava, znadu vrlo dobro, da smo mi pravili i pravimo još uvijek iie koliko koncesiju onim »drugima«, eda ih ipak privučemo i predobijemo. Pa mi neprestano pravimo kompromise i gradimo mostove! Ali oni »drugi« ne dolaze ili samo suviše polako i u premalenom broju. 1 tek je pitanje, ne idemo li predaleko u našoj predusretljivosti i kompromisnosti ine gubimo li u vlastitim redovima previše čistoće, odlučnosti, snage i sposobnosti za žrtve, ne gubimo li u vlastitim redovima mnogo više, nego li dobivamo ovom taktikom izvana? Nije dosta, da mi hoćemo približenje. i oni drugi bi morali htjeti. Aza sada oni još ne će. To se ne da forsirali. Ma kakove nove formule i velike krilatice, koje u ostalom imadu svoje značenje i svoju važnost samo za nas a ne i za njih, za one »druge« —, ne mogu na tome mnogo mijenjati. Novi se ljudi predobivaju i prilaze k nama samo ustrajnim, pojedinačnim, sitnim propagandističkim radom od čovjeka do čovjeka. Sasvim je pako krivo govorili o proširenju Jevvish Agency ito »amerikanizovanju« naših radnih metoda tako, kao da prvo slijedi iz drugoga, jedno s drugim gotovo i nema posla, Medju njima je tek toliko veze, da upravo u Americi imade najviše Jevreja, necijonista, koji pokazuju volje oko izgradnje Palestine i koji imadu interesa za suradnju u Jevvish Agency tako, da bi proširenje jevvish Agency možda upravo samo u Americi donijelo zbilja novih ljudi i novih sredstava. Inače se pod »Amerikanizovanjem« naših metoda ne misli na metode sabiranja sredstava, nego na metode upravljanja s novcem i njegovog izdavanja u Erec Israelu. Pa ilu nije ta riječ na mjestu i čini samo zbrku. Nije to novi dojam i nije nova stvar. Amerikanski je to tek toliko, da se u Americi našla veća grupa uglednih i bogatih ljudi, koji o ti č še. da na svoju ruku, mimo cij.onističkc organi-

zacije, rade oko izgradnje Erec Israela po vlaslilim idejama, metodama i planovima bilo je u cijonisličkim redovima uvijek ljudi, koji su zagovarali jednake radne metode, kao kasnije »Amerikanci«. A cijeniš tička organizacija nije nikada ni bila protiv tih metoda. Postojala je tek razlika mišljenja, što bi trebalo uraditi prije, a šio poslije, što u većoj, što u manjoj mjeri, šio je važnije i hitnije. a što trpi odgodu. Cionistička je organizacija, kao sinteza sv.ui naslojanja upiavLi -nih na izgradnju Ere: Israela. priznavala važnost i ispravnost sviju metoda, naslojarja i problema. Tek :a0; skučenosti svojih sredstava nije bila lii stanju, Ja u svim pravcima poradi podjednako, pa se često činilo, kao da se zvanično zanemaruje sad ovaj, sad cvaj problem. Ona ie u istin i programski i u svi me hji.jen.ju bila svestiana i univerzalna. Ali pojedine grupe ht'.e'e su, da cijonizam načelno zapad svako djelovanje u izvjesnim pravcima, pa da se posvema koncentriše samo na izvjesne radove. To shvaćanje za sada nije prodrlo i nije mcgto prodrli u cijonisličkuu redovima. Zato svi se neki »Amerikanci« separirali, da uzmognu raditi na izgradnji Erec Israela sasvim po svojim receptima. Oni rade, a rade mnogo i dobro. Ali što rade, nije Ipak cijonizam u njegovom totalitetu, nego je izgradjivanje u sasvim odredjenim i omedjenim područjima. Zanimivo je, da ipak ti isti »Amerikanci« sada pokazuju mnogo razumijevanja i za one probleme, koje htjedoše izlučiti iz cijonizma i oni sad živo rade i za te - prije perhorescirane tobože ekskluzivno - cijonističke probleme (kulturne : školstvo, zdravstvo, podupiranje umjetnosti, hebraizacija itd.). Ideološki je zapravo prestao razlog za svojevremeni eksodus »Amerikanaca« (Brandajsovaca), te bi se oni bez daljnjega mogli vratiti u organizaciju, iz koje ne bi bili trebali niti istupiti. Držimo, da nije dobro, ako naše nezadovoljstvo sa današnjim stanjem, sa prepolaganim tempem i premalenim opsegom obnovnoga rada u Erec Israelu kusamo protumačiti sa faktorima i pojavama, koji su izvan nas i ako naše nade baziramo na promjeni tih vanjskih uvjeta. U tom pogledu nije Jevvish Agency ni izdaleka najvažnija stvar Mi ne smijemo graditi na tome, da će se vanjski uvjeti za nas rad oko izgradnje Erec Israela u dogledno vrijeme popraviti, jer nije nipošto sasvim isključeno, da će se ti uvjeti u gdjekojemu pogledu čak i pogoršati. Ali što se ne smije pogoršati, a i ne če, ako se sami ne obmanjujemo, to je naša vlastita snaga i sposobnost za izgradnju Erec Israela, ako barem svaki cijonista učini svoju dužnost. Dosele ih je vrlo malo učinilo svoju dužnost ma i u približno dostatnoj mjeri. Doklegod je toliko cijonista, koji ne doprinesoše u radu i novcu niti maaser od maasera za izgradnju Erec Israela, dotle ne možemo

€OD. VIII.

POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVOM.

UPRAVA I UREDNIŠTVO: ZAGREB ILICA BROJ 31. 111. KAT

ZAGREB 5. novembra 1924 - 8. kisleva 56£5.

IZLAZI SVAKOG PETKA RUKOPISI SE NE VRAĆAJU

PRETPLATA: GOD. ICO D. POLUGOD. 50 D. ČETVRTGOD. 2* D. POJEDINI BROJ 2 D.

BROI 51.