Židov

ŽIDOV

GLASILO ZA PITANJA ŽIDOVSTVA

Nove metode

Statistika (iseljivanja u Palestinu pokazuje u zadnjim mjesecima znatan porast, a i :nakr vijesti iz Palestine pokazuju, da se prilike srcdjuju i izgradjuju već stečene pozicije. Kraj svih tih vidnih uspjeha u kolondzatomom radu ipak izgleda, kao da je u nama samima nastala neka duševna kriza, koja sapinjc našu elastičnost, koja veže našu snagu i ne možemo, da se aktima tiziramo novome duhu. koji nas okružuje? Meni se u istini čini, kao da se dovoljno ne priiegodjujcmo duhu vremena. Na nama je da potpuno iskoristimo sve židovske energije, koje hoće da djeluju palestino-ccntrički. I ako mi tu maksimu primjenjujemo u Americi, tad nam je dužnost, da i na drugim dijelovima svijeta, a napose u Evropi inauguriramo skladnu suradnju svih Zidova, kojima još nije zamrla čežnja za Erec jisraclom. 1 baš u lome momentu kao da nam tali nužna gipkost, nužno prilagodjivanjc novim prilikama. Mi smo u Evropi prošli sve mogučc borbe sa protivnicima oijonističke misli i upoznah potpuno mentalitet naših protivnika. Mnogi su od tih protivnika mcđjutim revidirali svoje stajalište barem u pogledu palestinskoga naziranja, pa i ovi sada uviđjaju, da Palestina za sve Zidove predstavlja sklonište za toliko napačeno židovstvo, t k ovima treba da nađjemo puta, jer i ovi predstavljaju energiju, koja bi se dala upotrijebiti u dobrobit naše zemlje. Ne će to biti lagana stvar, [cr Su mostovi izmedju nas već dugo prekinuti, a da bi se preko noći dali nanovo sagraditi. Mcđjutim i u tom pogledu dali bi se upornim radom postići uspjesi, koji bi u financija Inom pogledu znatno olakšavali naš rad. Proširenje )ewish Agency doprinijet će a cijelo u duševnom pogledu zbfižcnju svega židovstva, jer će sam kontakt u tom zastupstvu izmedju protivnih struja izglađjrvati duševne opreke i svratiti pozornost svega židovstva ne na različitost naziranja. već n» jednakost interesa oko podizanja domaje u Palestini. Protivne struje ne će se u samoj upravi toliko pobijati, koliko će mediusobnim davanjem pobeaja unepredrti interes i volju oko suradnje na velikom obnovnom djelu. Kakogod je cijonizam svladao val asimilacije, tako nrvona da smogne snage, đa svlada sebe i da putem kompromisa u korist obnovnoga djela makar iz protivničkih redova izvuče još one energije, koje hoće, da sc aktiviraju u korist toge velikoga djela ! mi živimo u Evropi, pa ne nasirvazemo dovoljno gipkosti, da prema potrebama dana udesimo metodu svoga rade, već ostajemo kod starih svojih metoda ne htijući ni zašto ©lstupiti od postavljenih principa. I kako je Amerika baš u tom pogledu uprla prstom u

pogreške toga naziranja, to polako i ispaćena Evropa uvidja, da ireba v.iše voditi računa sa potrebama dana, već sa ustaljenim radnim principima. Odbacimo i mi inlrusigentnosl i nadjimo novih metoda, koje će nas dovesti svim onima, kojima leži na srcu cilj biblijskog židovstva i koji hoće da s nama saradjuju na renesansnom djelu. Zar će sc time u ideološkom pogledu jkršiti moć naše organizacije ili oslabiti duševna naša snaga? Suradnja u palestinskom djelu ne tangira našu jednovitost u organizaciji, jer svi mi znademo, da će naš« organizacija i izvan obnovnoga rada imati još velikih zadataka kako u ga krtu, tako i u Palestini samoj. Zar ćemo lune napustiti rad oko osvješćivanja naše mladeži ili prestati buditi u njoj narodni ponos? Svi odgojni zadaci ostat će i nadalje prva briga našeg organizatomog djelovanja, ali bi značilo ne shvaćati prilike, kada bismo samo jednu energiju, jednu dobru volju odbili od obnovnog djela za volju negibavosti naših metoda u palestinskom rada U Americi nalazi sc oijor.ista uz bok asimiiantu, kada sc radi o obnovnom djelu, a u Evropi medju protivnim grupama još uvijek nema dodirnih, već samo odbojnih tenđenca. Zar je takovo stanje za dugo održivo? Zar ne će u skoro primjer Amerike svladati te odbojne tendcnce i za volju obnovnog rada ujediniti sve židovstvo u zajedničku falangu oko izvojštenja cilja obnove? Amcrikanizam prođrijct će pomalo i u naša srca, pa ćemo služeći sc tim novim metodama palestinskog rada u velike doprinijeti ozdravljenju židovstva. M. H.

Buduća organizacija poljoprivredne kolonizacije

Piše dr.

Artur Ruppfn.

tNastavak.) &ii će stoga u buduće potrebno, da sc prema prijedlozima profesora Meada i prema metodama, koje »e upotrebljavaju u Kafjforrsijj odijeli od cijomsbčke organizacije demonstracije i instrukcije i pripoje pokusnoj stanki. Ovaj novi red trebalo bi uvesti već u slijedećoj budžet no; godini. Pokusna stanica moral ćc osim stručnjaka za pojedine grane poljoprivrede, uzdržavati u dva najveća naseljeničke rajona, u Emek-Jcsreclu i Judeji »Totale ovisore«, koji ćc -njormiratj nasetjenftke u pitanjima, koja ne spadaju u kompetenciju specijalnih stručnjaka. Pokusna će stanica, da udovolji ovoj svoHi) zadaći 'instruiranja i demonstriranja, otvoriti pokraj dosadašnjeg odjeljenja za istraživanje posebne odielime za »eietenboo* Wo-

jem će na čelu stajati agronom sa dugogodišnjom palestinskom praksom. Svi stručnjaci. zaposleni u ovom odjeljenju bit će u stalnom kontaktu s odjeljenjem za znansteno istraživanje te će tako uvijek biti informirani o najnovijem stanju 'istraživanja u njihovoj specijalnoj struci. Važnost ovog odjeljenja za instruiranje naseljenlika, još je veća u Palestini već u drugim zemljama, jer naši nasetjenici u većini slučajeva nisu poljoprivredno školovani, pa tek u Palestini treba da steknu potrebno znanje. Osim toga stoji palestinska poljoprivreda tehnički na veoma niskom nivou. Mnogi važni problemi još nisu riješena. Druga jedna promjena treba da se provede u kolonazacijonom departementu crjonttsličke organizacije. Poljoprivredna kolonizacija, sama po sebi lako je veliko područje rada i zahtjeva tolike svote i tolikog stručnog znanja, da je teško posvetiti joj u okvir« oijonističke egzekutive, koja sc bavi tolikim heterogenim radovima, dovoljno pažnje. Stoga je potrebno, da se poljoprivredna kolonizacija odijeli od egzekutive i da se u ovu svrhu osnuje posebna institucija (naravna pod kontrolom egzekutive). Na XIII. kongresu stvoren je na moj prijedlog zaključak, do sc osnuje poseban kolonizacijom fond, koji bi bio instrumervat poljoprivredne kolonizacije. Osim ovog općenitog razloga, govori za osnutak tog fonda još i ovo; 1. Sudbina naše poljoprivredne kotenazaoije ovisi o tome, hoće li nam u kratko vrijeme uspjeti, da naše nascljenike gospodarski učinimo neovisnima i to iako, da ne će same uzdržavati sebe, već i u toku ođ 5040 godina otplatiti sve dugove sa kamatama. Do danas sc još nije otplaćivalo, jer je naša kolonizacija, koja je započela tek pred rat, mnogo trpila od rata i jer novoosnovana naselja postoje lek 3—4 godine. U prvim godinama naseljeni« ne mogu otplaćivati, pa im se stoga u cijelome svijetu odobrava nekoliko godina, u kojima su slobodni. No skore; ćc doći vrijeme, kada ćemo morali zahtijevati prve rate. To će biti teško, jer poljoprivreda ne ćc u dtglerkio vrijeme odbacivah veće prihode, ftit će tim »cie nuseljemke priviknuti na otplaćivanje, što je kreditor administrativna oblast kao cionistička egzekutivo. Cijonistička egzekutiva izdaje veliki dio svoiih sredstava za takve svrhe, kod kojih sc ne može računati na povraćanje (školstvo, njega bolesnika, imigracije 4td.l. Time nasetjenaca dobivaju predodžbu, da su sva sredstvo iz blagajne criomstičkc egzekutive davana a fond petitu. Ako ab davanje sredstava za poljoprivrednu kolonizaciju odijckmc od egzekutive i prenesemo na posebni kokmzaciKmi fond, lak će naseljenih unaprcđ znati, da pružene zajmove moro otplatili. Okolnost, krmi je prof. Meed opravdano toliko kritikova«, da naime so nasekemekna nisu sklop-

GOD. VIII.

POŠTARINA PLACfcNA L GOTOVOM.

UPRAVA I UREDNIŠTVO: ZAGREB ILICA BROJ 61. 111. KAT

ZAGREB 28. novembra 1924 - 1. kisleva 5685

IZLAZI SVAKOG PETKA RUKOPISI SE NE VRAĆAJU

PRETPLATA; GOD. ICO D. POLUGOD. 80 D. CETVRTOOD. 96 D- POJEDINI BROJ 2 D.

S'P BRO| 43?