Židov

zvanje. A drugima bi barem ulila ljubavi i poštovanja prema radu i radnicima učvrstila cijonističko znanje i ciionističku svijest, ojačala povezanost omladine, obnovila novim pogledima omladinski rad i time dala svježine čitavom cijonističkom pokretu Jugoslavije.

Cvi Rothmiiller.

Keren Hajesod

Amerika. Keren Hajesod kampanja u Ne\vYorku počet će 16. februara velikim mitingom u Carnegie-Hall. Prema izvještajima gospode Neumanna i Zeldina, direktora Keren Hajesoda za Newyork, mogu da se očekuju dobri rezultati te kampanje. Uredjene su sve predradnje, da organizacijom aparat uzmogne uredno funkcionirati. Izvještaj g. Neumanma o akciji Keren Hajesoda u čitavoj zemlji pokazuje, da svuda vlada za K. H. bolje raspoloženje nego ikada ranije. Kampanja će se provesti u 43 građa i u 19 država, a u mnogim će se gradovima provesti akcija tek u proljeće. Ima nade, da će ovogodišnja kampanja donijeti 4 milijuna dolara. Engleska. Kampanja K. H. u Engleskoj razvija se dalje. U čitavoj se zemlji živo radi. Kad se g. Sokolov vrati s kontinenta, posjetit će najprije S\vansea; ovdje a i u Cardiffu intenzivno se spremaju, da dočekaljiu g. Sokolova. Ovom će dočeku prisustvovati i delegati manjih općina iz južnog Walesa. U Swanseu i Cardiffu održat će se veliki mitinzi i svečani banketi, kojima će prisustvovati načelnici spomenutih gradova. Sokolova će pratiti dr. I. Oisvanger. Medjutim je u Leedsu dr. I. Oisvanger predobio za K. H. udruženje krojača i radnika u pomodnim radnjama. Ovio je prvo židovsko stručno udruženje u Engleskoj, koje pristaje uz cijonizam, pa se odmah i obvezalo, da dade neke doprinose K. H-u. Qosp. Guedalla, predsjednik engleske cionističke federacije, posvema potpomaže ovu akciju Keren Hajesoda. Nedavno je bio zajedno sa g. drom. I. Olsvangerom u Newcastlu i Sunderlandu. Zajedno s drom. Ooldsteinom posjetit će Manchester, pa će u Hellu Brighton i u nekim drugim mjestima održati agitacijone govore. Uopće se može da kaže. da kampanja! u Londonu dobro napreduje. Dosada su u mnogim četvrtima osnovani komiteji, pa se može da započne übirati novac na temelju sakupljenih obveznica. U svemu rade neko 20 komiteja Keren Hajesođa u pojedinim dijelovima glavnoga grada. Istočna Galicija. Iz Lavova javljaju, da je djelatnost za Keren Hajesod u Stamislavu u posljednje vrijeme znatno napredovala. Broj potpisnika obveznica za K. H. neprestano raste. Novo osnovani mjesni komite nastoji, da čitavo židovsko pučanstvo predobije za Keren Hajesod, pa je u toij stvari već postignuo dobre rezultate. Rumunjska. Akcija se u čitavoj zemlji provodi veoma intenzivno. U Bukureštu su osnovani komiteji Keren Hajesoda, pa se već počeo da übire novac na temelju potpisanih obveznica. Trodnevni boravak Sokolova u Jassy-u djelovao je vanredno; sakupljeno je 900.000 leja i prije, nego što su komiteji preuzeli rad, pa taj iznos znači dobar početak rada za Keren Hajesod. I u malim gradovima dobro se i uspješno razvija rad. U ovim su mjestima radnici izdali proglas, u kojem pozivaju Židove, da podvostruče svoje doprinose ili da ih u najmanju ruku povise za 50 posto. Ima nade, da će se naknaditi šteta, koja je na početku kampanje bila nastala zbog odugovlačenja u radu. Južna Afrika. Iz Johannesburga javljaju, da se radearici Keren Hajesoda u Južnoj Africi živo trude, da se kampanja što uspješnije završi. Gosp. Benzion Stein prošao je tako reći svu zemlju, pa je posjetio veoma mnoge općine. Dosada iznosi rezultat njegovih posjeta L 1045, ali je veoma vjerojatno, da će se moči übrati mnogo veća svota, jer se u mnogim gradovima još nije übrao sav obećani novac. Erec Jisrael. Dobro napreduje i akcija u Erec Jisraelu. Broj potpisnika obveznica u godini 5685. prekoračuje ukupan broj svih potpisnika ranijih godina. Centralni komite K. H-a u Palestini razaslao je svim lokalnim komitejima okružnicu, u kojoj ih poziva, da odašalju zastupnike u cen-

tralni komite za Palestinu, koji će se doskora sastati, da bira egzekutivni odbor. U Jerusdimu se pod predsjedanjem prof. Margolisa održala skupština Židova što potječu iz Engleske i Amerike. Na toj su skupštini referirali Kaplansky i dr. Helfmann o Keren Hajesodu. Prisutni se obvezaše, da će za koji dan početi da sakupljaju subskripcije za Keren Hajesod. Iz židovskog i cijonističkog svijeta

Put dr. Weizmanna u Ameriku, Predsjednik svjetske organizacije prof. dr. Weizmann otputovao je parobrodom »01ympic« na 4, februara u Ameriku iz engleske luke Southampton. Svrha je njegova puta, da dovrši već lani započete pregovore s necijonistima o njihovom ulasku u .(ewish Agency i o planu društva Palestine Investemcnt Corporation (društvo za investiciju kapitala u Palestini). Istim je brodom otputovao u Newyork i sudac Bernard A. Rosenblatt, američki član cijonističke Egzekutive. Sudac Rosenblatt bio je pred kratko vrijeme u Palestini, pa je ondje pomogao da se organizira »Unija židovskih gradskih uprava« (Jevvish Municipal Union). On će nastojati, da u Americi plasira zajmovne bonove za tu Uniju. Kolonel Kisch u Americi. Upravitelj političkog odjelenja palestinske Egzekutive u Jerusolimu, Kolonel Frederich H. Kisch boravi sada u Americi. Pred neki dan primio ga je engleski poslanik u Udruženim državama sir Esme Hovvard, Kolonel Kisch je informirao englenskog poslanika o razvitku i napretku cijonističkog 4) e l°vanja u Palestini. Za vrijeme svog boravka u Washigtonu razgovarao je H. Kisch s vrhovnim sucem g. Louis D, Brandeisom, nekadanjim vodjom cijonističke organizacije u Americi. Kolonel Kisch razgovarao je i s prof. Elwood Mead-om (Prof. Mead bio je pred neko vrijeme u Palestini i na zamolbu Egzekutive izradio stručan izvještaj o židovskoj poljoprivrednoj kolonizaciji u Erec Jisraelu, Op. ur.). Iza razgovora s prof. Mead-om izjavio je Kisch, da se prof, Mead više nego ikada prije interesuje za Palestinu pa hvala cionističkoj djelatnosti vrlo .optimistički sudi o njenoj ekonomskoj budućnosti. Cijonistička organizacija za Ameriku i američki odio Keren Hajesoda prirediše 5. februara svečani prijem u čast Kolonelu Kischu. Ovom je zgodom K. Kisch izrekao govor o razvitku i napretku Palestine. Govorio je o činjenicama i interpretirao ih u svijetlu njegovog dvogodišnjeg iskustva. U Palestini egzistira židovska domaja, koja je osigurana javnim pravom. Židovi i Židovke, koji je nastavaju trude se i natječu, da dostojno naše tradicije ondje izgrade društvo i kulturu, da stvore ondje nešto, što će osvijetliti našu sadašnjost, nešto, što će možda u budućnosti stvoriti neko naziranje na svijet i neki naročiti način života, a ne će biti blagoslovom tek nama, nego i čitavom ljudstvu. Svi će se složiti u tom, da je za svakoga nešto veliko i lijepo saradnja u renesanci Židovske kulture i u socijalnom razvitku Palestine. Mandat odredjuje, da je manđatarna vlast odgovorna za stvaranje uvjeta i mogućnosti, što će osigurati izgradnju židovske domaje u Palestini. Cijonistička je organizacija zadovoljna mandatom, jer nam daje mogućnost, da izvršimo naše spasenje iza dvije hiljade godina, za kojih nam to nije bilo dano. Cijonistička Egzekutiva ne cdgovara za vladu i upravu zemlje, a i ne traži ovakovu odgovornost: svrha je naše organizacije administrativna, organizacija nam je u Palestini podijeljena u ove odjele: politički, radni, poljoprivredni i kolonizacijom, trgovački i industrijalni, gospodarski te financijalni odio. Politički department imade dužnost, da u jednu ruku brani i zastupa interese židovske kod upravne vlasti, a u drugu, da se trudi, te bi održao dobre veze s ostalim dijelovima palestinskog pučanstva i učinio ih što boljima. O Arapskom pitanju rekao je K. Kisch, da je u posljednjim dvim godinama znatno napredovalo prijateljssko sporazumijevanje obadviju stranaka. Sporazum može da bazira samo na obostranom medjusobnom povjerenju, a najbolje su osnove tog povjerenja zajednički interesi, Arapi Palestine počeli su da uvidjaju, te Židovi dolaze u zemlju, da daju a ne da uzimaju i da će zasigurno pro,cvasti zemlja vezanjem židovskoga naroda uza nju. Želimo da podignemo životni standard Arapa pa i iz egoističnih motiva, jer ne ćemo, da naš standard bude nesnosno nizak. Hoćemo, da se sva

zemlja obnovi i podigne. Ovo uvidja masa arapskog pučanstva, felasi, pa se nedavno udružila u seljačku stranku, koja saradjuje sa našim kolonistima prema planu poljoprivredne reforme i rekonstrukcije. Oni, što su prije iskorišćivali ove arapske seljake i radnike vide, da im položaj ugrožava ideja slobode i pravednosti, koju unose naši useljenici, a to je i osnovni razlog njihpve protucijonističke operacije. Dalje je govorio o imigracijonom departmentu. Djelatnost toga odjelenja počela je u galutu u uredima, koji postoji u mnogim emigracijonim centrima zbog registracije i izbora palestinskih useljenika. U tim se uredima daju imigrantima sve potrebne informacije i upute o prilikama u zemlji, o potrebi radnih snaga i t. d. i olakšavaju useljenicima pribavu viza i svega što je u vezi s putovanjem u Palestinu, U Palestini se dočekuju useljenici u lukama, pa im se olakšava put do rodjaka, što stanuju u Palestini ili se potraži za njih kakav rad. Imigracija useljenika, što traže rad ograničava se i udešava prema apsorbacijonoj sposobnosti zemlje. U jeseni 1923. vladala je golema besposlica, pa se takova imigracija morala veoma da ograniči i suzi; u decembru te godine spao je mjesečni br.oj useljenika na minimum, iznosio je 420 ljudi. Izgradjenjem i razvitkom duhanske industrije i pomaganjem gradjevne djelatnosti a i drugim sredstvima nije samo uklonjena nestašica rada, nego se je uvećala i imigracija. A augustu 1924. je mjesečni broj useljenika dostigao svoj maksimum (2700 useljenika), a prosječno se od jula do decembra te godine useljivalo 2000 ljudi. Palestina je tako počela da igra vidnu i stvarnu ulogu u općem židovskom seobenom problemu. Radni department mora u jednu ruku da pomogne novim imigrantima, kako bi što prije našli zarade, a u drugu ruku brine se i nastoji, da se izvode javni radovi (gradnja cesta i ulica) ondje, gdje će se razvijati židovski rad. Ovaj departement radi u vezi s imigracijonim odjelenjem, a pored toga potpomaže radničke organizacije u zemlji. Poljoprivredni i kolonizacijom rad dobro uspijeva. Ima važan psihološki faktor, koji je u uskoj vezi sa židovskim poljoprivrednim radom u Palestini, Nekoć su mnogi od naših kolonista s nekog idealističkog gledišta držali, da su njihove farme i njihove krave dijelovi židovske obnove u Palestini. Danas vidi židovski kramar u kravi samo govedo, što mu svake nedjelje mora da dade izvjesni kvantum mlijeka, pa zna, ako se ne dogodi ono, što on očekuje, da nešto nije u redu. I profesor Elvvo.od Mead sa sveučilišta u Raliforniji, koji je posjetio Palestinu, pohvalio je naš razvitak u Palestini na ovom važnom području. Kolonizacijonom departmentu priključena je i poljoprivredna pokusna stanica, koja znanstveno ispituje mogućnosti poljoprivrednog razvitka Palestine, pa o svojim rezultatima izvještava kolonizacijom departement. Trgovački i industrijalni departement palestinske Egzekutive je u glavnome informacijom ured, koji skuplja i daje sve informacije i upute o stvarima i predmetu svoga resora. Nastoji da stupi u vezu sa svima, koji se interesuju za industrijski razvitak Palestine ili na osnovici privatnog gospodarstva rade na tom području u Palestini. U rijetkim i izuzetnim slučajevima, daje taj departement malene zajmove onima, koji trebaju neku pomoć, da se gospodarski emancipiraju. Zatim spominje Kisch neka novija tvornička poduzeća, kao tvornicu cementa u Hajfi, koja stoji gotovo jedan milijun dolara, a doskora će biti dovršena, tvornicu sapuna i ulja u Hajfi, pa solanu u Atlitu, koja producira sol metodom isparivaoja. U Tel-Avivu postoje dvije nove tvornice, tvornica svile i tvornica krzna. Naše škole, u kojima je dakako jevrejski nastavni jezik, polazi 12.800 djece. Taj je broj za 1400 veći od broja djece, koja su lani polazila naše škole. Palestinsko pučanstvo sve više sudjeluje u podmirivanju troškova našega školstva. Godišnja školarina iznosi godišnje više od 100.000 dolara. Gradska uprava u fTel-Avivu dat će ,ove godine 4000 funti za školstvo, dakle četiri puta više nego lani. U posljednjem četvrtgodištu otvorena je u Hajfi visoka tehnička škola prema uzoru evropskih i američkih instituta te vrste. Rad na području školstva i odgoje kruni sveučilište na Skopusu, u jednom od najljepših krajeva svijeta. Sa brda, na kojem je univerza širi se vidik prema istoku na Mrtvo More i moapska brda, a prema zapadu na stari dio Jerusolima. Sada postoje već instituti za kemiju i mikrobiologiju i

4

»ŽIDOV«

BROJ 7