Židov

ksandra, pa se krivnja bacila na Židove, da se odvali opasnost prevrata s ledja carističke Rusrie. 1 židovskom je krvi ugašena žedj za slobodom. AH kolikogod biH pogromi strahoviti, nadjošc židovsku masu duševno spremnu: kao odgovor na pogrome ojača cijonistička ideja, nastala već otprije, ali sad dobivši razumljivi pođ■strek. A ipak; kolikogod bila djela Smolenskoga i njegovih sljednika važna kao zvuci ratne budnice, ona imadu i književnu vrijednost. Smolenskin sam je polurealist. Radnia je njegovih romana (napisao ih je sedam) zamršena i nevjerojatna, jer se drži romantičkih uzora- I psihologija lica nije baš duboka i vjerna; više zalazi u širinu, negoli u dubinu. Ali crtanje ondašnjega života je vjerno i majstorsko. Tu je preteča Mendale Mojher Sfurima, toga klasičnoga pjesnika židovskoga života u prošlome vijeku. Njegovi tipovi prikazuju život: različni boheri, hasidi, cadiki, pa onda naprednjaci i asimilanti. Od romana su mu najpoznatiji: Hatoe, b’đanke-hahaj3m (Lutalac po putovima života), Kvurathamor (Magareći potop), O’mul-j’šarim (Plata pravednih). Od teoretskih rasprava, u kojima razvija svoje mišljenje o židovskom pitanju, najvažnije su »Amolam* (Vječni narod), »Et lataat« (Vrijeme je sjetve) i »Šeelat-hajhudim šeelathahajim« (Židovsko pitanje—životno pitanje). Naslovi su mli značajni i pokazuju jfjegove težnje i mišljenja; dosta je bilo rušenja i čupanja, treba sijati, treba obnoviti narod novom odgojom na temelju židovske religije i hebrejskoga je z ik a, tih osnova židovske narodnosti, koja je duševna, pa se može održati i bez države; stoga židovski narod i jest vječan. U »Židovskom pitanju« napisao je nekoliko riječi, koje su zanijele Imbera, pučkoga pjesnika Hatikve, pa ih je citirao ■ovako; Čujte, braćo u progonstvu, Sto nam zovnu glas profeta: »Dok još jedan Židov ima, Ne će nestat nada sveta!« i zaista ie Smolenskin imao ono, što Ahađhaam drži bitnim u proroka: jednostrano, zaneseno služenje ideje. On je strano, zaneseno služenje ideji. On te ne mareći za sušicu, koje se dobavio brodolomom pri jednom putovanju za »Hašahar«. Jednostavnošću proroka, on je i »a smrtnome logu n Meranu, daleko od porodice nastavljao posljednju pripovijest »Jeruša« (Baština), kota već zastupa posve svi jesno cijonistički program, kojega se oduševljeno primio odmah g. 1882., kad su nastala prva Hov’ve djonistička društva. I daleko od svija, koje je ljubio i koji su njega ljubili, nadje ga 1885. 16. svata milosrdna sestra mrtva na podu. Ali njegov »Hašahar« je bio zora novoga dana - hrebrejskoj literaturi i židovskom narodu.

Cvi Rothmiilter,

Zeleni šekei. Sekel narodno-so* cialističke cionističke par* tije liitahdnt dobiva se kod Hapoel* Macaira, Zagreb, Jurišićeva ul. 28. p. A. Hans Hochsinger.

Izgradnja nacijonalne domaje

Prof. E 1 w o o d M e a d odličju katiforažjakl stručnjak aa području poljoprivrede objavio je pod ovim naslovom u listu »New Palestiae« članak o Izgradnji Erec Jiaraeta. Ovdje donosimo izvadak iz tog članka. U svemu imade danas u Palestini 80 kolonija, a od tih je 36 cijonističkib. Ove židovske kolonije stoje za sto godina ispred susjednih arapskih sela. U prljavim kolibama stanuju ljudi u jednoj prostoriji bez prozora zajedno sa svojim domaćim blagom. Polje deru svrnutim Stapom, žito žanju srpom a mlate ga pomoću koza, koje po njemu moraju da skaču kao u vrijeme Boazovo. Židovska sela grade evropejski stručnjaci. Pokusna stanica .odredjuje, što se ima da sadi i kake se Sto Ima da gaji. Stanovi su jednostavni i maleni, ali su modemi. Ima lijepih od kamena gradjenih staja za proizvodnju mlijeka i uzgojno blago iz Sirije i Evrope. Ove doline sa židovskim kolonijama postat će po svoj prilici kopijom južne Kalifornije. Nizina obale od Gaze do Hajte je potpuni pandan kalifomijske obale od San Diega do Santa Barbare. U obih je ljeto bez kiše i topla zima i u obima pogoduje klima razvitku zdravog i lijepog života n prirodi. Doline Ezdrelon i Jezreel Uče posvema željeznicom ispresijecanoj dolini, što se pr.oteže od Los Angelosa do San Bernardina. Obadvije su doline veoma plodne. Vanređno lijepa slika poljoprivrednog napretka pokazuje se u novim cij. naseljima, gdje se isušuju močvare i čiste izvori, pa se ovako dobivena veda upotrebljava za natapanje voćnjaka, polja i vrtova. Velik je dio ovakove površine pošumljen eukaliptusom. Pandan Imperial Valley-u u Kaliforniji čini dolina Jordana. Obadvije ove doline leže ispod morske razine. Salt.on Sea leži 300 »topa. a Mrtvo More 1200 stopa ispod morske razine. Obadvije su plodonosne. Prije rata nije se vlada, koja je upravljala Palestinom, dovoljno obazirala aa to, da izrabi plodnost ovih krajeva, a arapski su stanovnici siromašni i indolentni. Za rata su gospodarske prilike Palestine napredovale za nekoliko stoljeća. Islamsko gospodstvo u Palestini uništilo je sve poljoprivredne naprave, što su ih bili sagradili Rimljani. Vojske, što se boriše o Palestinu, trebale s« ceste i željeznice. Nijemci izgradiše željeznicu od Damaska u Hajfu i jednu odvojnu prugu, koja počinje u blizini Nazereta pa se izmedju brežuljaka proteže sve do Nablusa, (nekadanji Sihem], grada bogate industrije sapuna. Uistinu lijepa cesta ,od kamenih kvadera proteže se u području Sihema, pa spaja Tiberias i Jerusolim. Vojska je centralnih vlasti pokušala da uporabom deva osvoji Sneski kanal. Sedam hiljada ovih život'nj« poginulo je od žedje. Englezi izgradiše željezni*.« i ceste na jugu zemlje. Rat je dakle donio Pal««t'ni željeznice i vanrednu mrežu cesto. Iza toga badođje mandat, koji Židovima dopušta, da izgrade u Palestini svoju nacijonaln« domaju. Naročiti uspjesi ove izgradnje pokazuju »* u gradovima. Ovdje se iskustvo i organizacijom talent Židova bolje snalaze nego u polju. TelAviv je moderan poput Los-Angelos*. Dobra rasvjeta, tvornice, moderne bolnice i najbolji hotel aa Blizom Istoku. U Tiberijasu prekoračuje broj ■ovih židovskih kuća broj svih starih kuća, od kijih su neke sagradjene u vrijeme rimskog gospodstva. Onaj, koji nije vidi.o Jerusolim prije 10 godina, ne može da si predoči obrat, koji sn ovdje izveli cijonisti. Na najmanje trim mjestima, gdje bijahu ruševine staroga grada niču nove moderne četvrti. Izgrađjena je i uredjena opskrba sa vodom. Voda se dovodi iz vrela kod Hebrona kao u vrijeme Rimljana; izgradnjom bidroelektričnih naprava m Jordanu, steći će i Jerusolim rekvizite modernoga grada vodu sa izvora, jeftinu struju i bogatu rasvjetu. Najveće židovsko industrijsko poduzeće jesu hidro električne naprave, koje se sada grade u dolini Jordana oko Galilejskog jezera na temelju koncesije na 99 godina. Rijeka, koja utječe u Galilejsko jezero ima u duljini devet milja pad od 550 stopa. Jarmnk se spušta u dolinu Jordana padom od nekoliko stotina stopa. Zasada se dovrSujn planovi za produkciju 100.000 konjskih sila, a Iza toga izgradit će se dalji dijelovi cjelokupnog plana. Međju najteže probleme ide poljoprivredna izobrazba naseljenika, što dolaze iz zemalja, u koji-

ma se raki primitivnim orodjem i metodama, a « Palestini se moju da postignu dobri rezultati fefc uporabott intenzivnih metoda. Židovi imaju poljoprivrednu Škotu i izvanrednu pokusnu stanicu. Veoma je interesantna i vrijedna Ženska poljoprivredna) škola u Nahalalu, gdje se naučava obradba vrtova, uzgoj pčela, produkcija mlijeka t mliječnih proizvoda i peradarstvo. Ovo je praktična i veoma razumna uredba, koja bi se u Americi veoma korisno mogfa da uvede. Cijonističkim radom u zemlji upravljaju ljudi rijetke znanstvene i gospodarske sposobnosti i nadarenosti. Mnogo mlađih ljudi koji saradjujn kod izgradnje polazili su univerze u Kalifomiji. Postaje ih onamo, da se stručno Izobrare, jer prilike • Kalifomiji sliče prilikama u Palestini i jer je Kalifomija najbolji primjer za metode valjanog kultiviranja i kooperacije. Osamdeset židovskih kolonija obuhvaćaju 163 hiljade akra površine, a od tog se tla najveći di* obrađjuje bez irigacijc. To se može da čini zbog obilja oborina. Od svih dijelova ove poljoprivredne kolonizacije najviJe fasciniraju irigirana područja. Kad su u Emekn isušili močvare pojaviše se dje, kuda je Giđeon vodio svoje vojnike da pij*, rezervoari i kameniti kanali na vodu. Rcgulacijonu napravu u koloniji Benjamdna nose stupovi od kamena koji su pred hiljadu godina služili u istu svrhu. Vodom, koje ima i vodom, do koje se može da dođje, natopit će se površina ,od 100.00# akra; najveći kompleks ove površine, koji obuhvaća 30.000 akra leži u dolini Jordana. Ne može se da kaže, kolik,® će se zemljišta moći umjetnim načinom natapati, dok se ne nadje količina podzemne vode; nije pretjerano, kad se kaže, da će biti do 50.000 akra. Doline, koje se ne mogu đ« natapaju i valoviti brežuljci Galileje, Sto se lak,® dadu obradjivati, dat će židovskom narodu milijun akra. Tek je pitonje, koliko će ljudi moći udobno živjeti na području od milijun akra, hpj« se ne može da natapa i na zemljištu od ISO.OOf akra koje se obrađjuje pomoću umjetnog natapanja. Institucije, koje se brinu za kolonizaciju nastoje da Sto više ljudi smjeste na polju. To znači: što manji izdaci i Sto više prostora za židovski narod. Palestinski židovski farmeri drže, da za jednu porodicu dostaje zemljište od 6 natopljenih akra i 25—50 akra nenatopljenog tla, a ima i ekstremnih pretiloga, koji kažu, da svakoj pprodici dostaje i jedan akar natopljenog zemljišta. Neki Američanin, koji je studirao prilike u Palestini, drži, da je ta površina premalena, pa kaže, đ* svaka pjorodica treba 10 akra natopljenog i 60 akrm nenatopljenog zemljišta i da jc ovakova dioba bolja osnova za dobar razvitak. Ovaj predlog dakle predvidja, da bi na svem« tora području bilo mjesta za neko četvrt milijuna ljudi, ne uračunavši amo strme obronke judejskih brda. Teško je odrediti granicu razvitka gradova. Jeftina i obalna električna snaga, pomoći ćs taj razvitak. Nafta iz Mosula trebala bi se doraditi cijevima preko doline Erdrelona na palestinsku obalu, da se n Hajfi rafinira. Svakako imade mnogo preduvjeta, da Hajfa i Jerusolim postanu važni gradovi. Tek mati dio židovske rase živjet će a Palestini. Ali natapana područja mogu da se ures* tako lijepim slikama prirode, da će se njima ponositi svaki, kop toj rasi pripada, živio on gdjegod mu drago. Na obali Sredozemnog mora moći ćs da izgrade kraj, koji će biti poput Cannesa i Nizze. Članak svršava vjerom o razvitak Palestine, tako da će Vrtovi i kuće u zalivu Hajte biti nonmenitosti vanredne ljepote.

Iz židovskog i cijonističkog svijeta

Četrnaesti kongres • Beča? Bečki j>Mopgeinteeitimg< javlja, đa je ci;. Egzekutiva zaključila, da se 14. kongres sazove za sredinu ljeta V:e:ojalno je. da če se kongnes održati u Beču drugom polovicom augusta. Zemaljski cij. komite za Austriju dobio je nalog, đa pošalje u London prijedloge u toj stvari. Internacionalni radni biro a Genfn i rad n Palestini. U svoje vrijeme bilo je u cijonističkom svijetu mnogo govora • ocjeni i postupku mandatarne komisije Saveza Naroda obzirom na cajomistiĆki rad u Palestini. Ta je mandatama kombi

BROJ 8

•2 I D O V«

5