Židov

godini prirod od L. 250.000, vije dakle nego Sto se se nadali i najreći optimiste. Ova grana rada, koja je u prvoj godini arodila takovim uspjehom, ima vanrednih auspicija. Palestinske cigarete prodrle su već u doroljnoj mjeri na englesko tržište. Eksport drnitra »Semen« ■ Ameriku. Iz Hajfa Javljaju, da poduzeće Palestine Oil Industry »Shemcn« Ltd., sada radi u punom opsegu, pa je zaposleno momentano prvim »krca Tanjem robe za Ameriku. Ova tvornica ulja, a koja je uloženo više od jednoga milijuna dolara, hoće da pored maslinovog ulja i castile-aapuna producira »ezamovo i badcmovo ulje a i biljevne i druge sapune. Proizvodit će se samo košer produkti. Druitvo ja otvorilo svoju agenturu n Newyorkn. Dobri preduvjeti sa labrfkaciju olovaka ■ Palestini. Prema vijestima trgovačkog i obrtničkog odjeljenja palestinske cif. Egzekutive, preduvjeti •o za fabrikaciju .olovaka a Palestini dobri übog ovih činjenica: 1, Olovke se ne produciraju ni a Palestini a ni u vite ili manje bližim zemljama kao ito su Sirija, Turska, Cipar, Egipat i Mezopotamija, a ne proiuvode se ni u Indiji. 3, Tvornica, ito bi se eventualno izgradila u Hajfi, mogla bi da računa na jeftin pomorski transport i u uvozu sirovina a i u izvozu svojih fabrikata. 3. Cedrovina je u Jafi jednako jeftina kao i drugdje, a grafit iz Indije bio bi ovdje jeftiniji. 4. Naročita koncesija nije potrebna. Trgovački t inđustrijalni departement moli, da nra eventualni interesenti jave potanje podatke I želje, pa da će vrlo rado da dade i detaljnije informacije i da dalje prostudira neke specijalne prilike i naročita želje. Broj organizovanih židovskih radnika ■ Palestini. Palestinski privredni list »Mishar Wetaasija« donosi brojeve organiziranih židovskih radnika, to jest onih, koji su organizovani u općoj pal. radničkoj organiaaciji »Histadrut Haklalit«. Brojeva sa specijaliziram prema mjestima i prema zanatu. Tel Aviv: Broj radnika izuzevši činovnike i samostalne obrtnike iznosi 6950. Od toga je broja uposleno: n velsindustriji 660, o kooperativima 250, u industriji na malo i obrtu 750, kod gradnje kuća 1750, kod raznih gradnja u okolici 260, kod željeznice i u drugom voznom prometa 523, • ostatak je zaposlen kod raznih radova, 1623 radnika namješteno je stalno n poduzećima veleindustrije i male industrije i kod voznog prometa. Zidari rade 6 dana u nedjelji izuzevši 300 radnika, koji nemaju stručne naobrazbe, nove useljenike i manji broj članova nekih grupa, koji rade naizmjence. Broj otaca porodica nije tačno ustanovljen. Svi ovi brojevi ni jesu sada više posvema tačni, jer se .od dana a dan mijenjaju. Jernsolim. Ukupan broj radnika iznosi 1625; od toga ima 889 zidara. Stotina do stotina i pedeset radi svih 6 dana u nedjelji. Hajfa. Broj radnika iznosi 1475; od toga ima 582 zidara (250 kod Nesher-a). U velcindustriji rade 100 radnika ne übrojivši amo radnike kod Neshcra. Pored gradjevnih radnika radi 780 ljudi u stalnom namještanju. 200 gradjevnih radnika radi u okolici. Izuzevši maleni broj nezaposlenih, rade svi radnici šest dana u nedjelju Tiberias. Ovdje ima 200 radnika pored onih 75, što rade u kooperativima i u obrtnika. Najveći je dio zidara i neiznčetdh sefarada. U okolici radi 200 ljudi, što kod gradnje cesta, a Sto kod drugih raznih radova. Kolonije. Izuzevši 2500 naseljeniju ima u kolonijama otprilike 2500 radnika. Željezničkih radnika ima ovdje izvan gradova dvije stotine. Ukupan broj organizovanih radnika iznosio j« 1. januara 12.650. U Palestini ima znatan broj židovskih radnika koji nijesu organizovani ■ »Histadrutu«, pa dosada nije uspjelo da se tačno odredi statistika svih židovskih radnika ■ Palestini

Iz Jugoslavije

Iz sjednico Radnoj Odbora. Porodom dolaska generalnoga tajnika svjetske cijonističke organizacije u Londonu, g. Israela C o h e na, sazvao je Radni Odbor za utorak, dne 17. o. mj. vanrednu sjednicu, kojoj su pored blemova R. 0.-a. pribivali začasni predsjednik Saveza Cijooista, g, dr. Hugo S p i t z e r iz Odjeka, ćlan zamjenik A. K. g, dr, Aleksandar L i c h t, gg. dr. Hugo K o n, dr. Lavoalav Šik, Jona Steincr (PaL Ured), Hans Hodi-

singer (Hitabdut), I. Merorah (Žid. Nar. Društvo), Filip Reiner I Joel Rosenberger (S. 2. O. U) i Moše Schweiger (Judea). Nakon pozdrava predsjednika uzeo je riječ g. generalni tajnik Cohen, te izrazuje svoju radost, Sto mu je pružena prilika da upozna naSu zemaljsku organizaciju, pa se nada, da će ova) posjet doprinijeti zbliienjn i Jačem kontaktu sa Egzekutivom. Njegova je misija, da namakne sredstava za politički fond organizacije, pa je uvjeren, da ćemo svi ispuniti svojn dužnost. Zatim govornik prikazuje u kratko poloia) cijonističkog pokreta i ukazuje na bezuvjetno pptrebn političkoga rada u sjedištu Lige Naroda, a i O Rimu kao i osiguranjai sredstava potrebnih aa uzdržavanje novo ustrojenih ureda. U debati, o kojoj su učestvovali gg. Lav Stem, koji opširno ra«>laie financijski plan, koji ima da obesbijedi sve naše institucije, te David Spitzer, Mevorah, Rimo Spitzer i dr. Licht, svi su se govornici izjavili oa pol. fond Egzekutive, te je stvoren zaključak, da se do konca juna ,a g. imade namaknuti iznos od 500 funti. K protnžidovsMm napadajima • sarajevskoj iUmpi. Sarajevski listovi »Narod« i »Pravda« (glasila Jug. Muslim. Organizacije) počeli su iza izbora da napadaja sarajevske Židove, Sto su glasovali za radikalnu stranku. »Pravda« je pošla tako daleko, da je svoje pristaše pozvala, da bojkolujn židovske privrednike. Ne ćemo da se upuštamo u naročita polemika s ovim listovima, ali držimo, da ta) poziv nije strogo lokalan, nego je produkt jednog naročitog raspoloženja, u kojem je jak općeniti protnžidovski momenat. Ako ovi sarajevski listovi traže pišući o političkim prilikama u našoj zemlji poštivanje svačijeg političkog uvjerenja, zašts zamjeraju Židovima Sarajeva, Sto su se navodno »opredijelili za radikale«, U debati o tim stvarima dostojno je i dolično odgovorio posljednji broj »Jevrejskoga Života« na napadaje epomenntih listova. Sarajevski Židovi imadn svoja dva glasila i oni sami mogu da, repliciraju na sve, što im se spočitava u to) polemici. Pitanje đvajj spomenutih sarajevskih listova ne će valjada nikoga začuditi, jer se gotovo svagdje dešavaju napadaji ovakove vrste, kadgod bi Židovi faktično ili v mašti nekih ljudi i partija počinili koji politički akt. U nas je orijentacija prema Židovima • službena i neslužbena elastična, pa se prema konjunkturi i momentanoj situaciji udešava takt i taktika prema židovskom življu. Tako se na primjer u nekim inače antisemitskim listovima sada dakake aa napadaju Židovi, što su glasovali za liste, koje nijesu protivničke stranci, kojoj ti listovi pripadaju. A u sarajevske »Pravde« nema toliko političke mudrosti, te bi uvidjela, da se proklamacijom bojkota ne samo ne stičn simpatije onih, protiv kojih se taj bojkot propovijeda, n«go da se time gube simpatije, kojih je eventualno drugdje bilo. Tako se »Pravda« uhvatila aa telegram, koji ju prva puhlikoraia sarajevska »Srpska Riječ«, a kojim g. Salom u ime nekog »Političkog odbora Jevreja u Sarajevu« čestita g. Pašiću na izbompm uspjehu i naglašava privrženost tog odbora radikalno) stranci. Mi doduše na možemo da odredimo ima li iza potpisa g. Saloma i »Političkog odbora Jevreja u Sarajevu« više politike nego ii Jerreja, ali je jasno, da se ovakove brzojavke a priori i bez daljega istraživanja ikorišćuju »amo u onakovim debatama, n kojima nema suviše čistoga i objektivnoga uvjerenja i visokoga moralnog nivoa. Jugoslavenski se Židovi za svih dosadanjlb izbora nijesu opredjeljivali kao skupina, ali aa opredijelivši se pojedinačno a jakoj mjeri učestvovali o ovim izborima, po svoj priHci zbog živahnosti izborne atmosfere, koja je obuzela svakog stanovnika ove zemlje i jer se konačno interesuju za razvitak ove aemlje na onim područjima, na kojim Židovi konstruktivno rade. iTako može g. Salom, ili tko drugi, koji se iza njega krije, da misli, te se patriotizam izriče a čestitkama gosp. Pašiću ili kojemu drugom političaru, kao što mi mislimo, da se ispravan i konstruktivan patriotizam u nas Židova ne trebaj ovako da ističe. Slučaj »Naroda« i »Pravde« nije ni prvi a ni posljednji. Bilo ih je i bit će ih a možda ću gospoda oko tih novina jednom, kad se ukaže potreba udesiti svoje članke prema shvatanjn. da Židovi u Jugoslaviji nijesu tek Židovi nego i lojalni ravnopravni gradjani države a kojoj žive. Križevci, U decembra 1924. boravio je u Križevcima izaslanik R. 0, Saveza Žid, Omi. Udruženja, da se ondje ponovno oživi omladinski i ži-

đovski rad. Održan je sastanak sa omladinom i izabran pripravni odbor. Taj je pripravni odbor sazvao konstituirajući! glavnu skupštinu, koja »c ja održala prošla nedjelje 15. o. mj. Na toj je skupštini, kojoj su prisustvovali svi žid. omladinci i .omladinke Križevaca, osnovano Židovsko omladinsko literarno udruženje sa odborom kojemu ja na čelu Zdenko Hirschl. Pokroviteljstvo udruženja preuzeo ja g. rabin dr. Engl. Glavnoj su skupštini prisustv,ovali sa strane Sav, 2id. Omi. Uđroinja Cvi Rothmflller i Filip Rciner. Cvi je Rothmuller održao predavanje o položaja židovstva i potrebi cionističkoga rada, a Filip Reiner je pozdravio skupštinu ispred S. Ž. O. U. i dao upute za društveni rad. Treba spomenuti da su glavno) skupštini prisustvovali neki stariji članovi bivšeg odlaženja »B’ne Israel«, koji su obećali saradnju. Ima nade, da če se osnutkom ovoga udruženja cijonistički 1 židovski život Križevaca intenzivirati. Vode »e pregovori glede Purim-zabave, a naskoro će početi i rad sa djecom. Makabijev gajiti ples u Zagrebu. U subotu dne 14. o. m). održao se Makabijev sjajiti ples u dvorani Music-Halla. Kao svake godine tako je i ove godine Makabijev ples bio društveni dogadjaj, kojemu su pribivali ne samo repreaentanti zagrebačkog židovstva, već i reprezentamti netidovskog gradjanstra. Mcdju prisutnima vidjeli smo velikoga župana Zucconi-a, zastupnika armijskog komandanta, gotovo sve strane konzule, predsjedništvo bogoštovno općine bilo je zastupano po dr. Konn, đr. Siku i direktoru Sternu, Save« Cijonista po đr. Steinu, Gospodjinsko društvo po gospodji Hertman, zatim Žid. Akad. društvo »Judeja«, i žid. Potporno Društv.o po svojim predsjednicima. Sama zabava protekla a vrlo animiranom raspoloženju te je potrajala do zore. Kako doenajeme bit će i materijalan uspjeh povoljan. O samoj zabavi donijeli su i zagrebački dnevnici vrlo opširne i nadasve povoljne izvještaje. Pnrimski bro) »Haavrva«, Usta jevr. mladeži Upravo je izišao sa obilnim sadržajem 6. broj 111. godišta, koji je u glavnom posvećen Putimo. Taj broj resi i slika Estere od Liliena, a sadržaj nm je slijedeći; Cvi: Parim (historijski prikaz); Keta H.: Mala kuharica (deklamacija za purim); Ruža Lerinc; Izgubljena sreća/ (priča): R. Let ine; Zimska radost (pjesma); Jehuda Steinberg: Priča o gradu Suianu (priča); Salom Freiberger: Dogodovštine i doživljaji Hclmljana (priče); Rahela Ozmo; Pismo »Haavivu«; Liza Fuchs: U svetoj zemlji (pjesma); Židovska općina grada Kian-Cen. Razbibriga; Klijanje (pokuei i motrenja). Zagonetke. • Imena odgonetača. Dopisnica uredništva. Pretplata/ »Haaviva«, koji izlazi jedamput mjesečno iznaša godišnje 30 D, a polugodišnje 33 D. Uprava i uredništvo; Mirjani Weiller, Zagreb, Bakaieva ulica 5. 111. Zagreb. (>Literarni sastanci Židovske omladine«), U nedjelje dne 15. veljače, održana je izvanredna glavna skupština, na kojoj je zaključeno, da literarni sastanci postaja srednjoškolsko društvo, a kojem mogu ostali omladinci da budu izvanredni članovi. Izabran je slijedeći odbor; predsjednik: Oskar Brauner, tajnik; Ernesi Deatech, blagajnik; Hinko Schlesinger, revizor blagajne: Branko Salzbcrger, odbornici; Pauli Schvrartz, Branko Oswald, Slavko Deutscb, Feri Steraer i Ivica Schlesinger, Društvena Je adresa; Eruest Dentsch, Palmotićeva ulica 4. 36. redovita glavna aknpSUna »Judeje«. U subotu dna 31. o, mj. u pol 9 naveče održat će se 36. red. glavna sku'p'ština u društvenim prostorijama (Palmotićeva 16.) sa slijedećim dnevnim redom; 1. Pozdrav predsjednika; 2. Čitanje zapisnika; 3. tajnički izvještaj; 4. blagajnički izvještaj: 5. Apoolutorij; 6. »Judeja« i Omladinsko kolo; 7. Izbor novog odbora; 8. Evcnlualije. Po»vlju se svi članovi i seniori da prisustvuju skupštini. Predsjednik; Moše Schweiger r. r. Tajnik: Oskar Fischer ▼. c.

IZ RADNOGA ODBORA SAVEZA ŽID. OMLADINSKIH UDRUŽENJA.

(Zagreb, Hica 31, 111. kat.) L Nova udruženja. Osnovana su slijedeća nova sav. udruženja: .»Zid. omi.

BROJ 8

•»ŽIDOV«

7