Židov

ŽIDOV

GLASILO ZA PITANJA ŽIDOVSTVA

Iza blagdana

Povijest židovskih blagdana pokazuje da svi naši blagdani ni jesu od iskona svog imali onaj značaj i onu sadržinu, kakovu imadu danas, a i svetkovanje je njihovo bilo nekoć drugačije od današnjega. U razvitku naroda uneseni su u te blagdane nekoji kasniji dogadjaji, pa neki od tih blagdana imadu dvojako j trojako značenje. Galutsko židovstvo čuvajući svoju egzistencu na duhu i duhovnom djelovanju, sve je više slavilo nacijonalne svetkovine, kao spominjanje na prošlost ne mogavši da u njih unaša nacijonalne svježine. Rečenica, koja se izriče na Pesah »Lešana Habaa Bijrušalajim« jest u postanku svom izričaj stare težnje za povratkom k normalnom naćijonalnom životu u Palestini. Izrečena je na Pesah u punom sjećanju prošlosti, u spominjanju oslobodjenja iz ropstva, u svijesti o sličnosti izmedju anormatnog galutskog života i ropstva u Micrajimu. Ali i ta je rečenica spala negdje do jednostavne formalnosti, a drugdje do prigodna izričaja neodredjene religične težnje, bez stvarne, nacijonalne sadržine. Današnje židovstvo svijesno i aktivno gradi obnovu svoga života, nakon duga pasivna razdoblja stvara brojna djela i djelatnošću uzvisuje neke dane svoga bitka do momenata, «što će da budu razlozi novim blagdanima u budućnosti. Mi pako slavimo te momente i ta djela manifestacijama, što se mogu da nazovu svetkovanjem blagdana, koji svoju sadržinu ne crpu iz prošlosti nego je nalaze u sadašnjosti, iz jednostavna izricanja nade u nešto bolje, iz tugovanja za svim lijepim i tužnim u historiji trga se pomladjeni skup savremenoga židovstva, da izvrši sudbonosno djelo nacijonalnoga preporoda. Ne spominjanjem i molitvom, ne ceremonijalom vjerskih obreda, nego zahvatom u zbilju. Danas dominira židovstvom spoznaja, da se naš Mesija ponajviše osvrće na ono, što donosi svakidašnjica, predani rad na svim linijama. Pred nekoliko dana proslavismo slavu, velebnu i lijepu. Slavismo djelo svakidašnjice, djelo što stvara vezu izmedju motike i uma, izmedju obična rada i duševnoga, znanstvenog djelovanja. I nakon te slave dodjoše opet obični dani rada. Naš pokret ne bazira na svetkovinama, on je upravljen na daleki cilj, koji može da se dostigne tek savjesnim i dobitnica izvršenim radom. 1 kad sav naš rad u najsićušnijan dijelovima svojim bude vršen tačno, nošen sviješću o tom cilju, onda će taj cilj zasigurno moći da svojim blagoslovom usreći svakoga, što je s predanjem i savjesnošću ispunjao svoje mjesto. Imade jedna mnogo spominjana priča o hasidskom Židovu, koji se potužio rabiu, da mu kaže, u čemu je

greška, što se do njega ne spušta viši subotnjj duh, nešarha jetera i ako on tačno vrši svoj subotnjj obred. A rabi mu reče da za nešama jetera ne dostaje tek subotnja molitva i točno vršenje obreda subote, nego mora da bude dobra i molitva svih običnih dana u sedmici. Zbog toga mora da ispita ne počinja li koju grešku u običnim danima. Svečanost otvorenja hebrejskoga univerziteta zahvatila je sav kulturni svijet. Palestinsko djelo krunjeno zasada kulturnim i znanstvenim zavodom na Har hacofimu budi u svijetu poštovanje prema našem narodu i svijet počinje da popravlja svoj stav prema nama. U takovim momentima mnogima je opet godilo, što su Židovi; židovsku je masu ta slava prodrmala. Ali blagotvorni plod palestinske izgradnje mogu da primaju samo oni, što povezaše svoj nacionalni bitak uz

tu izgradnju. Oni, što vrše spoznatu dužnost svoju, s ponosom će moči da promatraju poklon onih, što su sa smiješkom prezira popratili njihov rad sve do nedavnih dana. Svaki cionista znade, koliko je obilan rad, što se još mora da izvrši. Još smo daleko od posljednjeg ostvarenja našeg cilja. Ali mi mu se primičemo übrzanim tempom. Treba napora i izdržljivosti, treba mnogo predanja i zanosa, da se sve sitnice i detalji našega rada prodahnjuju jedinstvenom sadržinom obnovnoga pokreta. Iz sitnih se opeka gradi kuća, iz mnoštva kuća nastaje grad Iz sitnog jedinstvenog rada izrast će veliko djelo. Rad običnoga dana pripremit će naš šabat, šabat svega čovječanstva. M.

Balfour u Aleksandriji

Trinaestoga aprila stigao je lord Balfour iz Bajruta u Aleksandriju. Uveče istoga dana održan je svečani diner britanske kolonije, na kojem se Balfour tužio na alarmantne vijesti 0 mjerama za njegovu sigurnost. Rekao je, da se za vrijeme njegova boravka u Palestini nije desio nijedan incidenat. Čuvala ga je policija, ali ne pomoću strojnih pušaka 1 čitave konjaničke pukovnije, kako je to javljao jedan dio štampe. Dogadjaji, što su se posljednje nedjelje desili u Palestini posvema su o sebi ti i besprimjerni. Palestina je teritorijalno malena, ali imade golemu historičku

važn o s t. Balfour vjeruje u uspjeh i budućnost cijonističkoga rada. Ne valja zaboraviti, da palestinski Arapi čine veoma malen dio svega arapskog življa u svijetu. Eksperimenat Palestine ne će nanijeti štete nijednoj zajednici. I židovska i arapska rasa izvršit će svoju misiju. U Jerusol'mu se osnovala nova arapsko demokratska stranka, koja hoće da saradjuje s vladom. Palestinska će vlada pomagati sva nastojanja, kojima je cilj plodonosna saradnja Židova i Arapa. Cetrnastoga aprila otputovao je lord Baifour iz Aleksandrije u Marseitle.

Veliki doprinosi za universitet

Egzekutiva američke cijenističke organizacije održala je dne 1. aprila, na dan otvorenja jerusolimskog sveučilišta, svečanu sjednicu, pa je zaključila, da će sabrati jedan m i l i jun do-1 a r a za hebrejski universitet. Gosp. Rosenblatt iz New Vorka predao je universitetskom komitetu ček na iznos od 250.000 dolara.

Gosp. Wathenberg darovao za Einsteinov fizikalni institut, kojemu je na dan 2. aprila postavljen kamen temeljac 100.000 dolara, a bankir Feliks W a r b u r g dao je 10.000 dolara. U Gra z u je gosp, Simon Ren d j dao Keren Hajesodu za hebrejski univerzitet iznos od 1.000 austrijskih šilinga.

Znatno uvećanje imigracije u martu

Prema posljednjim statističkim podacimo ušlo je u Palestinu u mjesecu martu 3000 židovskih useljenika, koji nanijeravaju stalno ostati u zemlji. Prema tome je

imigracija u martu za više od 1000 ljudi na dvi sita imigraciju u februaru, koja je iznosila 1919 osoba,

Put Njegovog Veličanstva u Palestinu?

Prošle nedjelje proniješe se našom štampom vijesti, da će Njegovo Veličanstvo kralj Aleksandar početkom ljeta poći u Jerusolim. To bi bilo prvi puta, što jedan vladar južnoslovenskih zemalja posjećuje Jerusolim. Na

tom putu trebao bi Njegovo Veličanstvo da prati dio dvorske pratnje aod ministara išao bi gosp. Ninčič. Ova vijest nije do sada službeno potvrdjena. GOD. IX.

POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVOM.

UPRAVA I UREDNIŠTVO; ZAGREB ILICA BROJ 31, IH. KAT

ZAGREB 17. aprila 1925 - 23. nišan 5685.

IZLAZI SVAKOG PETKA RUKOPISI SE NE VRAĆAJU

PRETPLATA: QOD. 100 D. POLUGOD. 50. D ČETVRTGOD. 96 D. POJEDINI BROJ 2. D.

BROJ 16.