Židov

ŽIDOV Z DO V

GLASILO ZA PITANJA ŽIDOVSTVA

K XIV. kongresu

V Tf ŠEKEL. Za posljednjih godina često se je raspravljalo o potrebi preuredjenja cijonističke Organizacije. U kompleks toga pitanja ide rasprava o preseljenju Egzekutive u .lerusolim, o reorganizaciji pojedinih zemaljskih Saveza, o promjeni konrpetenea Akcijonog Komiteja, a i diskusija o šekelu. U toj diskusiji nije se poglavito govorilo o visini šekela, nego o preudešenju čitavoga sistema, kako se taj šakel uplaćuje, kako se i komu se broji i kako se na kraju po njemu odredjuje brojčana snaga jedne frakcije u organizaciji i na kongresu. U ranijim godinama Svjetske Cijonističke Organizacije postojao je samo jedan šeikel. Unutarnje opredjeljivanje u cijonizmu moralo se je ogledati i u organizaciji, pa su predstavnici raznih većih grupa zatražili, da se broj njihovih pristaša mora da istakne ondje, gdje se pokazuje suma organizovanih cijonista dakle šekelom- Grupe se konstituiraše neovisno o Cijonističkoj Organizaciji i urediše svoje autonomne organizacije. Ali unatoč tome one su ušle u Svjetsku Cijonističku Organizaciju, tražeći da se njihova naročita udruga manifestira i unutar organizacije, a poglavito u našem parlamentu, na cijonističkom kongresu. Uvedeni su postepeno posebni šekeli za te grupe, koje se nazivaju frakcijama. Uveden je crveni šekel socijalističke stranke Poale Cijon. pa šekel frakcije ortodoksa Mizrahi, zeleni šekel Hitahduta, a za one, što ne pripadaju nijednoj od tih grupa, ostade i dalje tako zvani »obični« ili »modri« šekel, koji pokazuje jednostavno, općenito pripadništvo Cijonističkoj Organizaciji Nijedna frakcija ne izdaje svoj šekel. nego sve te šekele izdaje londonska Egzekutiva, obilježivši tek pojedine vrste šekela nekom naročitom oznakom: tekstom. bojom itd. U posljednje vrijeme nekoliko je puta iznesena ideja o uvedeuju jedinstvenoga šekela. Svaki bi cijonista, pripadao on kojoj god frakciji ili stranci, uplatio jednaki zajednički šekel. Brojčana veličina grupa ne bi se više očitovala u šekelu nego u uredbi, koja bi se uvodjenjem jedinstvenoga šekela imala daleko više izgraditi i usavršiti, nego što je dosada bilo. Za kongres su se delegati uvijek birali, ali izborna je živahnost zavladala samo ondje, gdje je bilo više kandidatskih listina. Uz jedinstveni šekel morala bi se dakle snaga grupa ogledati u rezultatima izbora za kongres. Prema tome bi interes bio jači

i sudjelovanje u izborima veće. Ali bi se uporedo s time imalo da provede veće i obilatije upućivanje pojedinaca u probleme suvremenoga cijonističkoga života. Dosada je u mnogo slučajeva dolazilo do konkurente u prodaji raznih šekela, a nakon uvedenja jedinstvenoga šekela nestalo bi prigovora, koji su se na pr. stavljali za prošlog kongresa Mizrahiju, da je korumpirao svoj šekel prodavavši ga, a da nije pitao tko je kupac. Prijedlozi o uvedenju jedinstvenoga šekela pali su na prošlom kongresu sa ljevice socijalista i sa desnice Mizrahija. Danas ga predlažu i neki stamcijonisti. Zemaljska cijonistička organizacija za Njemačku zagovara sada uvedenje jedinstvenog šekela, a u vezi s obrazovanjem tako zvanih Teritorijalnih Saveza«, u kojima bi bile zastupane sve frakcije i grupe, koje rade na jednoj teritoriji ili odredjenije u jednoj državi. U ovim Teritorijalnim Savezima« provodila bi se borba izmedju grupa i stranaka, koje mogu i dalje da budu organizirane u internacijonalnoj stranačkoj organizaciji (Hitahdut, Mizrahi, Poale Cijon itd.). ♦ Na 13. kongresu prihvaćen je prijedlog poale-cijonističkoga vodje Berla Lockera. da se uvede jedinstvena cijena šekelu, koja će otprilike odgovarati prosječnoj naplati jednoga raidhoga sata. Njemački ci jonisti zagovaraju u svojim prijedlozima za (kongres, koje smo u prošlom članku bili spomenuli, povišenje cijene šekelu na 3 do 4 šilinga (otprilike 45—60 dinara). To opravdavaju dvojako; prvo treba da se uplata šekela jače osjeti, a drugo da se poprave financije Gijonističke Organizacije. Jedan dio svojih troškova pokriva Cijonistička Organizacija prihodom od redovitog šekela, dok drugi mora pokrivati od Zlatnog šetkela i izvanrednog fonda. Čini se, da se problem financijalnoga obezbjedjenja Gijonističke Organizacije ne će moći riješiti poskupljenjem šekela, jer će se onda raspačati manji broj, pogotovo kad se uzme u obzir i doprinos za zemaljsku organizaciju. Poskupljenje šekela ojačat će njegovu čistoću, ali financiranje organizacije morat će potražiti drugo vrelo. Pojačana propagandna djelatnost Egzekutive, koju sa svih strana traže, ište stabilizovano namaknuće potrebnih sredstava. Sekel, bio on jedinstven ili raznovrstan, ne može to da dade. Šekelom će se vazda pokrivati samo jedan dio izdataka i on će u glavnoj svojoj sadržim' biti očitovanje pripadništva Cijonističkof Organizaciji, dokaz njene numeričke snage, to

pouzdaniji dokaz, što će njegova uplata biti teža. * Pred dvije godine javila se u omladini težnja, da se uvede naročiti omladinski šekel. Velike skupine omladine ne pripadaju potpunoma nijednoj orijentaciji u cijonizmu, koja imade svoje šetkele, a ima opet nekih osobina, koje je udaljuju od skupa cijonista modroga šekela i zatražile su, da se o tom njihovom stanju u pokretu vodi računa. Uvodjenjem jedinstvenoga šekela ne bi se taj zahtjev uklonio posvema, nego bi se prenio u uredjenje i grupaciju unutar zemaljskih organizacija* kad bi se one udesile prema planu njemačkih cijonista. Opravdanje zahtjeva za omladinskim šekelom jest u onome, što je rečeno o opredjeljivanju omladine unutar cijonizma. Ali sa druge strane ima razloga, što zbog stvarnih konzekvenca, kojima bi uvodjenje toga šekela urodilo na pr. na kongresu i drugdje, govore protiv toga zahtjeva. Ovo se pitanje omladinskoga šekela ne može posvema raspraviti u zbijenim recima ovoga članka, pa ćemo se na nj vratiti drugom kojom zgodom.

Ženski pokret za reformom u jevrejskom bračnom pravu

Donosimo ovaj članak poznate naše javne židovske radenice o temi, koja svojom važnošću zavredju-je pažnju svakoga, koji se je iole zamislio u socijalnu sadržinu naše religije i odredaba našega ženidbenoga prava, a naročito svih onih osoba, koji igraju zvanjem svojim ili položajem ulogu u našem oficijelnom i neoiitijelnom vjerskom životu-. U praksi se dešavaju slučajevi, u kojima bj na pr. koji rabin rado htio da pomogne ženi, ali ne može, jer mu ne dopuštaju tradicionalni propisi. Priiediog o promjeni tih propisa o braku, naročito o položaju žene u njemu zadire u jedan od najvažnijih kompleksa života i propisa naše tradicije, pa traži opreznu i savjesnu diskusiju, kako se ne bis samo za volju modernističkih ideja pokušalo potresti osnovicama na kojima počiva židovski život u porodlici. Mj ćemo prema našoj novinarskoj dužnosti svima, koji hoće da kažu svoje naziranje o toj stvari, rado dati mogućnosti da iznesu svoje stajalište. Ure dnišfivo. Danas, kada se kod svih kulturnih naroda javlja potreba da se ženi, u svakom pogledu, da ravnopravnost, jevrejsko bračno pravo od pre 500 godina ostaje neizmenjeno. Pravo koje danas najviše pogadja i sputava ženu. Kao što svi prosvećeni narodi tokom vremena popravljanu i menjaiju svoje zakone znajući da se listi zakoni ne mogu svagda primeniti, iako su se i kod nas pojavili potreba i pokret, koji idu za tim, da se taj položaj jevrejske žene popravi.

GOD. IX.

POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVOM.

UPRAVA I UREDNIŠTVO: ZAGREB !UCA BROJ 81. 111. KAT

ZAGREB 15. maja 1925. ~ 21. ijara's6Bs.

IZLAZI SVAKOG PETKA RUKOPISI SE NE VRAĆAJU

PRETPLATA: QOD. 100 D. POLUOOD. 50. D ČETVRTOOD. 9t D. POJEDINI BROJ 2. D.

BROJ 21