Židov

Ali pošto je uvodnikom »Jevrejskoga Života« pretresana stvar pred javnosti tako, kao da R. O. ima tom zgodom nešto da taji, prikazat ćemo ispravno stanje. Treba u tu svrhu da izvadimo samo glavne točke spomenutoga dopisa odaslanoga sarajevskoj mjesnoj organizaciji: Našim dopisom od 24. aprila o. g. javiti smo Vam doslovno: »Na zamolbu »Jevrejskog kluba« u Sarajevu priposlali smo :stome 400 šekalim, Sfto Vam reda radi stavljamo do znanja«. Stoga se čudimo, da u vašom brzojavu od 10. maja o. g. prikazujete stvar tako, kao da smo iza Vaših ledja potajice na drugu stranu poslali šekalim, našto ste quasi slučajno naišli, dok je nasuprot istina, kako dokazuje citirano pismo, da smo Vas mj obavijestiti o slanju šekalim .levrejskom klubu i to onaj dan, kad su šekaltm predani na poštu. Jasno je, da moramo omogućiti svakom sumišljenikiu da plati svoj šckel i stoga moramo udovoljiti i želji jedine grupe sarajevskih stimišlijeroika, da plasiraju medju svojim prijateljima šekalim. Imali smo za to dvije mogućnosti: a) da Vama t. }. mjesnoj organizaciji, izdajemo nalog, da toj grupi izruči zatraženi broj šekalim, no kako nijesmo od . Vas usprkos urgenca primili nikakove vijesti o Vašem šekeiskom radu, a nijesmo znali, da li ćete moči toliki broj šekalim ostupitj toj grupi, a da Vaš rad ne bude smetan, to smo imali mogućnosti b) da onih 400 šekalim, što ih je Jevrejski klub tražio, šaljemo Vama s molbom da ih dostavite Jevrejskom klubu, odnosno da taj Instanzenweg pojednostavimo, t. }. da šaljemo šekalim direktno Muhu, a Vas da o tome obavjestimo, što smo i učinili . . . Iz navedenih razloga odbijamo pasus Vašeg brzojava, kojim tvrdite, da sam Savez, dakle R. O. omogućava sabotažu Vašeg rada i to tim više, što smo Vama već 16. januara o. g. ,kao i .sv'm ostalim Mjesnim Organizacijama priposlali šekalim sa cirkuiamim dopisom, koji sadržaje potrebne upute. Dnei 32. februara odaslali smo Vama u toj stvari urgencu, č ji ste primitak potvrdili Vašim pismom od 3. marta, na što smo Vam odgovorili našim dopisom od 22. marta, kojom zgodom srao još na Vas upravilf posebni upit, da li želite da Vam zo ovu akciju kao i za akciju u korist halučke farme šaljemo jednog našeg izaslanika, koji bi Vam bio na pomoći kod provadjanja tih akcija. Na to smo ostali bez odgovora, čak i jza iVaše glavne skupštine, koja se održala dne 11. aprila o. g. a za koju smo tražili, ne samo pismenim, nego i brzojavnim putem Vaše izvješće u glavnome zbog toga, da saznamo nešto o stanju šekelske akcije i one za halučku farmu, pošto smo bili Vašim pismom od 3. marta o. g. obavješćerti, da će se te akcije moći dovršiti tek iza glavne skupštine ali usprkos urgenca nijesmo mogli u tom pravcu ništa saznati, niti od Vas, niti iz izvješća u »Jevrejskome Životu« . . . Na Vašu obavijest, da se ograničujete na übiranje šekalim t. j. da ne übirate ujedno i doprinose za Savez, upozorujemo Vas, da se tiroei stavljate izvan okvira Saveza, našto kao Mjesna Organizacija nemate prava . . . Najviše se čudimo pasusu Vašega brzojava »o potajnoj i lukavoj konkurenciji kod rasturivanja Sekela« kao da se radi o jednom artiklu, a ne o jednom natjecanju za rasturivanje što većega broja šekalim. Istim pravom možete nazvati j svako naprezanje za što veće doprinose za K. K. L. prijavom konkurencijom l . . . Istaknuti nam je još, da nijesmo primili od M. O. u Sarajevu niti pismo. Što ga najavljuje u protestnom svome brzojavu, niti odgovor na gore citirani dopis. Iz sjednice Radnoga Odbora. Radni je odbor na svojoj sjednici od 24. o. mj., raspravljao o nacrta pravilnika za izbore za 14. kongres Svjetske Gijonistićke Organizacije u Wienu, a- na temelju pravilnika za Izbore, što ga je izdala Egzekutiva svjetske Gijonistićke Organizacije u Londonu. U ođuljo] debati iznesena su razna gie-

dišta j stavljene su mnoge primjetbe, tako da je odlučeno izmijeniti nacrt u smislu iznešenlh prijedloga. U nastavka sjednice, koja Se je održala u četvrtak dne 28. o. roj., prikvačen je u konačnoj redakciji pravilnik za izbore 14. kongresu, te će biti predloženi Egzekutivi na odobrenje. Iza toga izabrana je glavna izborna komisija, u koju su ušla gospoda: Dr. Hugo Ba uer, dr. Horu, R. H e rze r, David Spit z e r i Hans Hoch s i n g er, kao zastupnik M tahduta, a kao zamjenici: dr. Br a u n, Filip R e i n e r, dr. Rosner, dlr. S i ng e r I Drago S t e i n e r. SVIM MJESNIM ORGANIZACIJAMA! Približujerno se završetku šekelske akcije i naša naprezanja treba da postignu svoj maksimum, tako da uspjeh ovogodišnje šekelske akcije nadmašuje prošlogodišnji. Na žalost izgleda, da mnoge mjesne Organizacije nisu shvatile zamašnost šekelske akcije, a naročito u ovoj godini kad se sastaje XIV. kongres, koji ima da odluči o najvažnijim pitanjima izgradnje Erec Jisraela. U posljednji čas obraćamo se ponovno na Vas i upozoravamo Vas na apel našega predsjednika prof. dra. Weizmanna, pa se nadamo, da ćete iskoristiti vrijeme do 15. juna o. g. za intenzivnu šekelsku akciju. Konačno molimo, da nam Mjesne Organizacije odmah nakon završetka akcije povrate šekelske blokove i priznanice za dbprinos Savezu. David Spitzer, povjerenik za šekelsku akciju.

IZ PALESTINSKOG UREDA

Direktna linija Trst —Hajfa—Jafa. Imigracijom departman palestinske Cijonističke Egzekutive sklopio je sa društvom »Lloyd Triestino« ugovor, prema kojem je to društvo uvelo direktnu liniju Trst —Hajfa—.lafa, pa odsele ne će putnici za Palestinu biti prisiljeni da prelaze u Aleksandriji. 18. juna kreće prvi brod ove direktne linije, pa će u dogledno vrijeme polaziti brod ove linije samo svakih četrnaest dana, to jest svakoga drugog četvrtka. Put traje šest dana. Cijene te direktne linije za put Trstliajfa-Jafa jesu ove; Putnici na palubi bez kreveta i bez hrane Lst. 3. Treći razred za putnike (sa krevetom i hranom) Lst 5. —. Treći razred za radnike (kategorije E. (sa krevetom i hranom) Lst. 4.—. Drugi razred (sa krevetom i hranom) Lst. 15. —. Prvi razred (sa krevetom i hranom) Lst. 22. —. U prvom i drugom razredu imade p opustod 10% za porodice od 3 člana i popust od 15% za porodice sa više od 3 člana. Prehrana na brodovima ove linije je ritualna, a nadzire je rabinat u Trstu Trstu i rabinat u Jari. Treći općeniti razred podijeljen je na kabine za 22, 18, 12 i 8 osoba. Brod polazi iz Trsta svakoga drugoga četvrtka u 6 sati poslije podne. Dolazak u Hajfu u srijedu u 8 sati 1 ujutru. Odlazak iz Hajfe u srijedu u 11 sati u noći. Dolazak u Jafu u četvrtak u 6 sati ujutru. B rzovozn a linija do Aleksandre uzimat će i nadalje putnike za Pa-

lestinu, ali je broj mjesta za putnike na palubi smanjen za 50. Put na ovoj liniji stoji kao i dosada za putnike, koji putuju na palubi, bez hrane i kreveta Lst 3.14.—. Darovi za halučku farmu. U Varaždinu sakupljeno je u posljednje vrijeme za Jugoslavensku Halučku Farmu Din. 1.775. Žiga Strauss. | U visokoj starosti od 74 godina umro ie na poliklinici u VVienu gospodin Žiga Strauss, predsjednik Hevre Kadiše i član predstoftniStva hrama u Varaždinu. Uz brojno učešće židovskoga gradjanstva sahranjen je pokojnik u Varaždinu dne 27. o. mj. Pokojnik bio je plemenit } uspravan Židov, a svim svojim ljudskim osobinama mogao je svakom da bude uzorom. Bio je konfesionalan, pun shvaćanja za odredbe naše tradicije, ali u njemu nije nadvladala uskogrudna dogmatlčnost, nego je vazda pomagao borbu raladjih i osviještenih .generacija nacionalnoga židovstva. 1 kad je prije nekoliko godina, } ako vrlo kasno osnovana i u Varaždina Mjesna Cijonistička Organizacija, nije se on poput ostalih naših starih a i premnogih mladih savjetnika postavio postrance, već je naprotiv ovu akciju kadgod bi uzmogao uvelike podupirao. U pokojniku gube naši sumišljenici iMato i Vi!im Strauss iz Varaždina, Ljudevit Strauss, predsjednik, Mjesne Cijonističke Organizacije u Križevcima i Josip Strauss u Vukovaru svojega oca, pa neka im je ovime izražena iskrena sućut. Zihrono livraha! H. Gradnja Židovske zemaljske bolnice u Novomsadu. (Dopis), Gospodin Abram Schiff ne popušta. Badava su ga svi odvraćali od namisli, da pristupi sabiranju novaca. Badava su svi odbijali, da udju s njim u jedan pripremni odbor. Badava su njegovi prijatelji uskratili njemu svaku saradnju i svaku pomoć. Gospodin Avram Schiff ipak hoće da gradi. I to upravo Zemaljsku bolnicu! Otkuda njemu pozvanjc, otkuda; mu razumijevanje za takav pothvat? Otkuda mu legitimacija? On to ne pitat. U njega je, ako ništa drugo, jedna) smjelost i odlučnost. Utuvio si je u glavu, da to mora bili i .sada će da pokuša. On sam, jedan jedini čovjek, koji nije u stanju, da svojim vlastitim novcem stvar provede, ta on bi mogao da kupi tek jedan krevet! On hoće da stvar provede bez sporazuma i protiv volje sviju. Naručio listovni papir, štampilju i tiskanice i etablirao se kao utemeljitelj bolnice u Novomsadu. Šalje cirkulare, prilaže uplatnice, moli prinose od sviju jugoslavenskih Jevreja. Zar ne vidi, kako je smiješan? Zar još uvijek ne uvidja, da mora svoj projekt pokopati? Zar joiš uvijek misli, da će Jevreji Jugoslavije povjeriti njemu, na daleko i široko nepoznatomu Avramu Schiffu, milijune dinara za gradnju jedne bolnice?. Neka se ne čudi, ako će svojom akdjjom pobuditi lično nepovjerenje prema sebi. Napokon ipajk nije nitko pozvan, niti imade pravo, da nameće svoje neostvarive projekte javnosti, i da bez kontrole javnosti sabire grdne pa«-e. Iz zagrebačke izraelitske bogoslovne općine, U nedjelju, dne 24. o. raj., održana je u općinskoj vijećnici svečana skupna sjednica predstojništva, vijeća i Hevre Kadiše, da na izmaku Šlošim iskaže počaišt uspomeni pokojnoga nadrabina dra. Hozeje Jacobija. Predsjednik općine dr.. Hugo Kon, potpredsjednik dr. Lavosiav Šik i predsjednik Hevre Kadiše Š, A. Alexander ocrtali su u svojim govorima rad i zasluge pokojnika oko osnutka i jačanja svih naših jevrejskih ustanova i naglasili, da će njegova uspomena kod na)s vječne živjeti i ako sada prestaju tradicijonalni dami oficijelne žalosti, šlošim. Svi su govori saslušani velikom pažnjom i završeni poklijoiirta): »Slava! mu!« Zatim su uzeti do znanja zaključci predstojništva bogoštovne općine i Hevre Kadiše;: 1., da se mjesto nadrabina ne će popuniti kroz 11 nveseci; 2, da će sjedalo nadrabina, u hramu ostati prazno do popunjenja; mjesta; 3. da će se na prvu; godišnjicu smrti održati u hramu svečani Hesped; 4. da će po izmaku žalobne godine Hevra Kadiša. čitati kod svake Hazkare- ime pokojnika. Zastupnik Erec Jisraefa na itrtemacaonainom medicinskom kongresu u Beogradu. Pred koji dan proputovao je Zagrebom na svom putu za Beograd židovski liječnik dr. Opi a tka koji radi u zdravstvenom departmanu palestinske vlade. Njega je vlada odaslala kao svoga , zastupnika na interna ci---

8

• 2 1 D O V.

BROJ 23.