Židov

r"ST ■ m ■ ■ ■'■ ■■ ■■■■■■■■■ - "lUIUBA»b '■'■ Ag'.rtiiEHl m” » n«. —■■ n-^TrBITT^^ ZIDOVI

GLASILO ZA PITANJA ŽIDOVSTVA

Sjednica Akcijonoga Komiteja

Nakon pauze od godinu dana opet se je u Londonu dne 16. jula sastao na vijećanje Akcioni Komitej, Živa predkongresna diskusija u cijoinjističkoj javnosti imala je prema općenom očekivanju da se ogleda u toj sjednici. Izvještaj, koji nam predleži sve do ređakcijonog zaključka lista o londonskoj sjednici Akcijonoga Komiteja ne odaje ništa odredjena o onome, šta je bilo rečeno u diskusiji, koja je potrajala odulje vrijeme. Fakat, da se čitavu godinu dana lnije sazvao Akcijoni Komitej upotrebljen je u predkongrenoj diskusiji a i ranije u raznim kritikama kao dokaz zamrlosti u životu Cijonističke Organizacije. Ne ćemo da se zaustavljamo kod rasudjivanja i ocjene toga momenta, ali ipak valja istaći da je pauza od godine dana spremila veliko obilje materijala za ovu sjednicu Akcijonoga Komiteja. Spravom s« istaklo tik pred samu sjedniicu, da valja ostaviti donekle postrance govor o onome, što se je zbilo i da bi Akcijoni Komitej trebao da svoj pogled upravi više prema budućnosti, a kritiku neka što više prepusti samom kongresu. Izvještaj kojim raspolažemo prikazuje u glavnome pojedine referate predsjednika Weizmanna, Sokolova, izvještaj Col. Kisha, Jacobsohfna itd, i kaže, da je inž, R. Stricker razložito zašto je odstupio sa mjesta potpređsjed, A. K. Sjednici nijesu prisustvovali voditelji pojedinih resora palestinske Egzekutive izuzevši Col, Kisha, koji vodi politički departman te Egzekutive. Rezultati sjednice još se za sada ne vide. Možda će se doskora zapaziti u nastavku javne rasprave raznih problema u cijonističkom novinstvu ili tek na samom kongresu. Tu će se vidjeti, je' li Akcijoni Komitej u glavnotne vršio samo kritiku, ili je debata, koja je prema kratkoj obavijesti u izvještaju trajala prilično dugo, doprinijela bistrenju situacije. Dr. Weizmann dotakao se u svom opširnom referatu svih važnijih momenata u današnjoj situaciji. Zanimiva je konstatacija pedsjednika Weizmanlna, da on o imenovanju lorda Plumera Vrhovnim Komesarom Palestine nije (ništa znao, ali i odlučnost, kojom je tvrdio, da smjer engleske politike u Palestini ostaje nepromijenjen. Sjednica Akcijdnioga Komiteja potrajat će jamačno još koji dan. U narednom broju, jer će nam po svoj prilici, doonda stići i opširniji izvještaj i o samoj debati moći ćemo da se odredjenije osvrnemo na čitavu sjednicu i na neke pojedinosti, koje su u njoj iznesene.

IZVJEŠTAJ O SJEDNICI AKCIJONOGA KOMITEJA. Sjednici Akcijonoga Komiteja pribivalo je 32 člana, a medju njima od palestinske Egzekutive jedini Colonel Kish. Nakon pozdrava predsjednika A. K. prof. dra, Chajesa uslijedile su neke interpelacije, a zatim dr. Weizmann opširno izvješćuje o sadašnjem političkom položaju kao i internim pitanjima Cijonističke Organizacije. Izjavljuje, da nije ništa znao o imenovanju lorda Plumera Vrhovnim Komesarom za Palestinu dok za to imenovanje nije doznao iz novina. Na temelju svoga razgovora sa Plumerom uvjerio se, da je lord Plumer čvrst karakter, te da će svom energijom provodili britansku politiku u Palestini. Dr, Weizmann naročito uvjerava, da lord Plumer ima potpuno razumijevanje za sve probleme Palestine, pa će nastojati, da te probleme i riješi. Nadalje saopćuje, da će u martu 1926. posjetiti Palestinu Lloyd George. Zatim izvješćuje o svome razgovoru sa ministrom kolonija Amery-em nakon njegova posjeta u Palestini. Amery vrlo je zadovoljan sa djelovanjem i radom židovske kolonizacije, tek žali, da su židovske naseobine u gradovima brojnije nego u selima. Ne sumnja, da će Engleska održati zadanu riječ i provoditi politiku, koju je obećala. I Arapi već počinju razumijevati, da su židovska djela i za njih ,od koristi. Iza toga izvješćuje predsjednik Egzekutive gospodin Nahum Sokolov o svojim iskustvima u Palestini i naglašuje veliku vrijednost onoga, što je tamo stvoreno. Zatim se opširno bavi političkim akcijama u Rumunjskoj i Poljskoj i izjavljuje, da ne smijemo potcjenjivati važnost deklaracije poljske vlade. Sokolov izvješćuje zatim o radovima Keren Hajesoda u Palestini, s kojima možemo biti zadovoljni. I njegovi pregovori s rumunjskom vladom bili su uspješni , Colonel Kish izvješćuje o političkom položaju u Palestini. Nad.ovezujuć na posjet ministra Araery-a u Palestini prikazuje odnošaje Cijonističke Egzekutive prema palestinskoj upravi. Zatim ističe važnost izvršene aneksije predjela i gradova Maan i Akaba u teritorij Transjordanije, Time je taj predjel definitivno potpao pod palestinski mandat. Nutarnji p.olitički položaj u Palestini poboljšao se je. Moraju se svim intenzitetom nastaviti nastojanja za sporazumni rad s Arapima na socijalnom, iulturnom i gospodarskom području, jer na toj bazi mn,ogo je lakši sporazum no na političkom području. Organizovani rad u Palestini je na ispravnom putu, jer daje i Arapima, da se koriste probicima njegove organizacije. Colonel Kish izvješćuje zatim o pitanju zemljišta, kupovanju zemljišta, te o stanju židovske imigracije. Glede potonjega traži, da se Cionističkoj Egzekutivi osiguraju prava kod novoga uredjenja imigracijonoga pitanja. Egzekutiva s vladom pregovara radi nekih još neobjašnjenih tačaka. Egzekutiva postigla je neke znatne olakšice u pitanjima transporta i useljenja. Konačno uvjerava, da je porasao politički upliv u Palestini. To se ima zahvaliti porastu židovskog pučanstva i odličnom obnovnome radu imigranata. Ovi faktori ga najviše podupiru kod pregovora sa palestinskom vladom. Dr, V. Jacobsohn, zastupnik Cijonističke Organizacije u Ženevi, izvješćuje o p o z i c i j i P alestine kod Lige Naroda. Iza ovoga referata započela je diskusija o izvještajima dr. Weizmanna i Sokolova. Tom zgodom obrazložio je inž. Robert S t r i c k e r, zašto

je demisionirao kao predsjednik A, K, (Na mjesto inž. Strickera izabran je dr, A. H a n t k e). Konačno osvrnuli su se dr. Weizmann i Sokolov u oduljim razlaganjima, na kritiku, koja je Iznešena u debati.

Uistinu je dosta

Čini se te je mnogima u nas jasno, da je van redno neprilično upuštati se u polemiku sa ona dva tabora, što se glože u Sarajevu. Pred više no godinu dana izbio je ondje spor u nelijepoj formi, a uz vanredno, vanredlno mnogo vike; »Jedinstvo kontra Separatizam.« I kolikogod je interesantno diskutiranje o problemima, što se danas okupljaju ne baš oko rada grupe »Jevrejskoga Života« i čitavoga spora u Sarajevu nego oko pokreta, koii je danas pod vidom cijonizma i položaja sefardskoga svijeta zahvatio čeone redove toga dijela židovstva ipak bi jednom trebalo i pored govora o tom jasno i odlučno odrediti stav prema svemu, što specijalno i principijelno upravlja sarajevskim sporom tako, te taj spor nije više toliko idejan, nego zadrt i sangviničan, pa nosi mnoge značajke nezgrapne lokalne borbe jednoga omanjeg mjesta. Ako je išta loše u toj stvari sarajevskoga spora, a to je bez sumnje pojav, koji se je do danas mogao konstatovati, da za ove zavadjene stranke (ni za jednu ni za drugu) a ma baš nitko u svijetu, a kamo li u Jugoslaviji, ne može da bude dovoljno objektivan. Medjutim grupa »Jevrejskoga Života« prenijela je ponešto makiavelističke metode te borbe u Sarajevu i u svoj duel sa R. O. Saveza Cijonista. U oba sarajevska tabora ima i suviše impulzivnih ljudi, a d'a bi se njihova rnedjusobna rasprava mogla voditi nešto elitnije i elegantnije. Ali ako već tu baš nikako nije moglo da bude nešto više finoće, a ono se ipak toliko lako ne može da predje preko svega tona i načina, što vlada barem u recima »Jevrejskog Života« i brzojavkama sarajevske M. C. O. u odnošaju prema Savezu Cijonista. Nemam zasad baš nikakova interesa, da diram u problem i lozinke, što se tu već više od godinu dana iznose i pobijaju o sukobu jedinstva i separatizma, pokretu za budjenjem i uspravijanjem sefardskoga dijela židovstva, nego bih htio, da se jednom ocijene neki pojavi, koji se opažaju na mnogočem, što u Sarajevu biva. Nije u ovaj čas važan onaj recimo primaran momenat o što se kaže »sefardskom separatizmu«, što resi barjak (tako se barem ističe u govorima i člancima) grupe oko »Jevrejskoga Života«. Nije važno ni to, jesu li ta gospoda, šta tako odlučno zauzimaju stav vodja, ispravni apostoli

GOD. IX.

UPRAVA 1 UREDNIŠTVO: ZAGREB ILICA BROJ 31. 111. KAT

POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVOM.

ZAGREB 24. jula 1925 - 3. aba 5685.

IZLAZI SVAKOG PETKA RUKOPISI SE NE VRAĆAJU

j PRETPLATA: GOD. 100 D. POLUGOD. 50. D ČETVRTGOD. 96 D. POJEDINI BROJ 2. D.

BROJ 32