Židov

Ovo (e prvi koncerni savrnnene židovske muzike u našoj zemlji. Savez Židov ških Omladinskih Udruženja dobro je učinio, što je oj okviru svoga sleta priredio ovaj konjanjac da u nas širi poznavanje židovskih vrjednota j tekovima. Zaključci Saveznog Odbora u pitanjima Kongresa u inozemnoj eijonističkoj štampi. »Jiidiache Rundsohau« od 4. ■o. mj. donosi doslovce sve zaključke našega Saveznog Odbora u pitanjima Kongresa, Jca)ko ih je taj, odbor prihvatio na fcvojoj sjednici od 29. juna. Iz uredništvu. U današnjem izdanju izlazi »Židov« u pojačanom opsegu, kao dvobroj. Narednog petka ne če list izaći nego tek dne 21. o. mj. opet u pojačanom opsegu sa prvim izvještajima, o zasijeda•ju 14. Cijonističkog Kongresa.

Književnost i umjetnost

Moj sije R a t h »Sfat-anftnu«, udžbenik hebrejskoga jezika za školu i samouke s dodatkom riješenih zadaća i rječnikom na srpsko - hrvatskom jeziku od M a r t h e f a. Prva praktična metoda za učenje hebrejskoga jezika i pisma. Uvod u književnost. Beč 1925. Naklada M. Rath. Bila je zasluga Mojsije Ra tiha, što nam je dno prvu praktičnu metodu za ■učenje hebrejskoga jezika. U ove dane, kad smo mislili, da ćemo za kratko vrijeme hebraizirati čitav naš općeni i privatni život, bila je od neprocjenive važnosti učevna knjiga, koja nam je u tom pomagala. Iza bezbroja dokraja neuspjelih pokušajeva, da zapadni, asimilirani Židov nauči hebrejski jezik, prvi je Rath « više sreće uspio da stvori željkovaui udžbenik. Iza prvoga zanosa došla je kritika. U dvije stvari može da udžbenik jezika bude pogrješan: Prije svega obzirom na sam jezik. U svakom jeziku ima barba rizama, koji se protive duhu jezika. Kod hebrejskoga je ova opasnost još veča, jer smo vikli da govorimo, mislimo i sanjamo u drugim Jezicima, kojih je duh toliko oprečan hebrejskomu duhu, da im mora iskvariti izričajeve i da mora mjesto čistoga hebrejskoga jezika stvoriti neki žargon. Druga je stvar u metodi, koja može pored svega jezičnoga znanja autorovoga da bude pedagogijski loša i neispravna. Rath u se može da prigovori i jedno i drugo. Metoda mu ne vodi dosta računa o osobitosti hebrejskoga jezika, nego je natrunjena metodama evropskih jezika. Stoga nm i sam jezik nije posve čist i neiskvaren. No ujedno valja priznati, da je taj udžbenik od prvoga do šestoga izdanja mnogo poboljšan i ispravljen. Tako če moć; da nam mnogo posluži, gdjegod nema dosta spremnoga učitelja, koji bi mogao poučavati i <po onim udžbenicima, koji su osnovani na metodi ivrit b’ivrit • Prevod Marthefov uglavnom je vrlo dobar i nadasve uspio. Mora da mu budemo zahvalni, što nam je omogućio učenje hebrejskoga jez ika barem po ovome udžbeniku. Čudno se doimlju spomnjanja drugog sveska, koji bi napose imao da bude uvod u knj'ževnost, kad znamo, da taj

svezak još nije nikako izašao, a čini. se, da' i ne će izaći. Još je čudnija Marthefova razdioba hebrejskoga jezika u osam razdoblja, koja nemaju po polovici nikakvoga temelja, nego su naivna i dogmatski iznesena. To dabome ništa ne škodi samome udžbeniku, ali 'kako rekoh, doimlje se čudno. ISad imamo prilike u svakom mjestu, da uz ozbiljan, ustrajan i voljan rad naučimo bar toliko hebrejski, da mognemo priči i čistijim izvorima našega jezika i našega duha.

Ben Josef.

I)r. A. (irunowsky: Probleme der Bodenpolitik in Palestina. Jiidisoher Verlag izdao je pml nekoliko dana knjigu dr. Aleksandra (J ranow s k y - a o gorućim pitanjima palestinske zemljišne politike a naročito o aktuelnom pitanju spekulacije sa zemljištem. Ovo djelo, koje razlaže principe nacijonalne i privatne zemljišne politike i ohradjuje najvažnija pitanja palestinske kolonizacije van redno je važno za tretiranje problema 14. kongresa. Osim toga brojit će ta knjiga za svoje čitatelje zasigurno Židove i nežidove, ikoji se interesiraju za pitanja zemljišne reforme, poljoprivrede i socijalne probleme palestinsko izgradnje. Knjiga, koja je ukusno opremljena i štampana lijepim slovima stoji broš i rana 2.50 njemačkih maraka, a uvezana M 3.50. Naručuje se kod »J ud iseli er Verlag*, Berlin NW7, Dorotheenstrasse 35. Izjava profesora Dubnova. »Jiidiscber Verlag« moli nas, da objavimo ovu izjavu profesora Simoua Dubnova, čije grandiozno djelo upravo izdaje taj nakladni zavod : »Moja »Svjetska povijest židovskoga naroda«, koja izlazi u deset svezaka kod »Jiidisoher Verlaga« u Berlinu nema nikakovih veza sa knjigom »An Outline of Jewish History«, koja je izašla kod Maksa Meisela u New Vorku 1925. Kod tog se mog djela, izašloga u New Vorku radi o prijevodu moga »Udžbenika židovske povijesti« sa ruskoga jezika. Ovaj je udžbenik već pred dug«) vremena b o u Rusiji izdan za židovsku školsku mladež. Ovo u New Vorku izašlo englesko izdanje, izdano je, a da nijeSu uzete u obzir moje pedagogičke namjere, a i ped drugim imenom, pa se č ni kao da je ta knjiga namijenjena odraslima. Ja sam već u svom pismu tom nakladnom zavodu u New Vodku a i u newyorškom dnevniku »Der Tag« protestirao protiv toga izdanja. Ovom mojom izjavom moći će se da protumače ocjene spomenutoga engleskoga izdanja, u kojima se recezenti čude, da ta »Povijest« govori odraslima kao djeci.

Program VI. Sleta S. Ž. O. U. u Osijeku

NEDJELJA, 9. AUGUSTA. Poslije podne: Nogometna utakmica. Podveče: A) Sastanak športskih i gimnastičkih vod ja. B) Sastanak muzičkih vodja i biranje jurya za pjev. natjecanja. Na večer: Nevezani sletski sastanak te pjev. natjecanje solista.

PONEDJELJAK, 10. AUGUSTA. Ujutru (rano): (iimnast. pokus, lakoutletska natjecanja (nogometna utakmica, ako bude prijavljeno 4 kluba)Prije podne (10 sati); I. Sjednica Sav. Vijeća (otvorenje, izbor biroa, revizionalnoga odbora, verifikacijonoga odbora i komisija, tiT verifikacija delegata). Poslije podne (2 sata): Radili sastanci: za liebraizaciju: saradnika K. K. L.; športaša. (U pola 4 sata): liazcna utakmica (izlnčna); nogometna utakmica (izlučna); laka atletika i hrva čka i)red na tjecanja. Podveće: Svečana služba Božja Navečer: Svečano otvorenje sleta. UTORAK. 11. AUGUSTAUjutru (rano); A. Generalni pokus za javni športski i. gimnastički nastup, laka atletika, hrvačka prednatjecanja. B) U X sali radni sastanak onih. koji rade s djecom. Prije podne (pola 10 sati): 11. Sjednica Saveznoga Vijeća (Referat C. Rothmullera; Zadaci S. Z- O. U.; generalna debata o izvještajima; izvještaj rcvizionalnog odbora; apsolurorij). O podne: Plivačka natjecanja. Prije podne: Javni gimnastički i športski nastup, te finale: nogomet, bazena, laka atletika, hrvanje. Navečer: Koncerat sav remene židovske muzike. SRIJEDA, dne 12. AUGUSTA. Izlet. Na izletu pjevačka natjecanja zborova. radni satanci: vodja društava i d'Vialucijnti. Navečer: Nevezani sastanak sa proglašenjem rezultata športskih, gimnastičkih i pjevačkih natjecanja i predaja diploma. ČETVRTAK, 13. AUGUSTA. U jutro: B—ll sati rad komisije Sav. Vijeća. U II sati 111. Sjednica Saveznoga Vijeća (zaključci komisija, debata, izbor vodstva Saveza, eventualije).. Prema tome treba da su svi športaši i gimnastičari kaošto i oni koji se natječu u soiopjevanju u Osijeku najkasnije u nedjelju 9. augusta na večer. Svi ostalu napose delegati za Savezno Vijeće, treba da su u Osijeku najkasnije u ponedjeljak 10. augusta ujutru. Sletaši mogu da otidju svojim kućama u srijedu navečer, dok se delegati upozoruju. da imadu svakako ostati u Osijeku u četvrtak i prisustvovati 111. (posljednjoj) sjednici Saveznog Vijeća, na kojoj če se raspravljati o zaključcima komisija i birati novo vodstvo Saveza. U nenjelju n 8 sati navečer održaje se sastanak športskih i gimnastičk h vodja (mjesto sastanka bit će naznačeno na Sletskoj Tabli), na koji moraju pridoči svi športski i gimnastički vodje svih mjesta. Na taj sastanak treba da donesu tačan imenični popis onih. koji se iz njihovog mjesta natječu te u kojim disciplinama.

10

)ŽIDO V*

SROJ 34.-35.