Židov
onoga pothvata ne upoznaje javnost s pravim stanjem obnovnoga rada. Mnoga su polja dosad ostala potpuno neobranjena, pa bi trebalo voditi posebno i brige oko organizovanja naših žena, koje u mnogim mjestima još uopće nisu privučene cijonističkom ,radu. I u humanitarnim institucijama dao bi se postići Jedan zamašni rezultat po primjeru nekih njemačkih, a napose američkih humanitarnih ženskih organizacija, koje su svojim radom za Palestinu polučile vrlo lijepih rezultata. U mnogim općinama pokazao se za izgradnju Palestine interes i medju necijonistima, pa držimo, da je zadaća vodstva i Saveznoga Vijeća naći put, koji bi doveo do neke harmonije u radu za obnovu Zemlje. Naravno je, da će takav rad možda početkom naići na mnoge poteškoće. no s nešto takta dao bi se i u tom pravcu postići lijep uspjeh. Zadhji cijonistički kongres prepustio je zemaljskim savezima izvršenje mnogih zadataka, ali napose namaknuće godišnjega budžeta, bez kojega nije moguće zamisliti normalan tok našega rada. Dužnost je naše zemaljske organizacije, da svoju kvotu svakako namakne, a moći će udovoljiti svojoj dužnosti samo onda, ako se ovaj rad izgradi do najsitnijih stanica u našoj organizaciji. M. O. mora da su si svijesne važnosti ma i najmanjega doprinosa, jer tek mnoge stanice mogu da upotpune propisanu nam svotu. Poželjno je, da se kontingentiran j e provedle u prisutnosti delegata M. 0., da se osigura pravedna razdioba, i da se delegatima što više uzmogne ucijepiti spoznaja o potrebi namaknuća kontingentiranih iznosa. Kako god su lokalna naša pitanja za nas od velike važnosti, to kod prosudjivanja tih pitanja i opet moramo neprestano držati na umu, da naša jakost leži u našemu j e d i n s t v u. Mi imademo razumijevanja za lokalne potrebe i za lokalni kolorit, ali pod tim ne smije da trpi jedinstvo našega pokreta, jer smo si svijesni, da smo svoje uspjehe postizavali baš čvrstim održanjem jedinstva. Nabacili smo samo nekoja pitanja, koja će biti svakako tretirana na Saveznom Vijeću, no jedno treba da se posebno istakne. Naša vijeća dosad nijesu nikad mogla da izvrše svoje odluke, jer za njima nisu stajale sve Mjesne Cijonističke Organizacije, a često je to bilo zato, jer M. C. O. nisu smogle ni toliko interesa, da izašalju svoje delegate na Savezno Vijeće. I ovo će Vijeće samo onda u punom opsegu udovoljiti našim nadama, ako ljudi budu već kod kuće vodili računa o potrebama i donijeli svoje predloge, a napose ako b udl u u punoj mjeri osobno prisustvovali ovome Vijeću, koje ne će trebati da iznese velik nov program, već da nadje put izvršenju naših vječnih ideala. M. H.
Zagrebačka općina i novi zakonski predlozi
ni. U. odjelak bavi se »duhovnim i vjerskosamoupravnim vlastima-:, pa ukoliko sadržaje naredjenja, što odgovaraju židovskoj tradiciji i faktičnom razvoju, spadaju u pravila vjerske općine. Djelokrug vjerske opčine i pojedinih organa odredjuje svaka općina u svojim pravilima. U tim se pravilima ustanovljuje i položaj vjerskih službenika i njihov odnošaj prema vjerskim općinama, te vjerski službenici imadu unutar općina prava i obveze, imadu čast, ali nemaju vlasti. Naročito je židostvu posve tudja duhovna vlast, pa stoga ne možemo privoljeti, da se u nas uvede nova uredba duhovne vlasti Svaka vjerska općina treba za podmirenje vjerskih potreba svojih pripadnika materijalna sredstva, koja namiče u pomanjkanju inih vrela prihoda, vjerskim pristojbama i porezima. Plaćanje ovih poreza i pristojbi mora da bude obligatorno, a za njihovo utjerivanje treba državna vlast da daje svoju pomoć. Član trinaesti spada u statut vjerske općine, jer se tamo raspravlja o sjednicama općinskoga zastupstva, pa se mora prepustiti svakoj pojedinoj općini, da se odluči za javnost sjednica. Isti taj član govori i o vjerskim društvima, ali se ne može iz njega tačno razabrati, što se ima pod tim da razumijeva. Misli li se pjevačko ili gombalačko društvo, Hevra Kadiša ili koje karitativno dništvo? To sigurno ne spada u zakonski prijedlog. Treći odjelak bavi se »gazdinstvom verskih zajednica mojsijevaca«, pa bi imao da načelno statuira: a) pravo općine na razrez vjerskoga poreza i pristojbe, b) dužnost svakoga pripadnika, da plati odredjeni porez i c) državnu pomoći pri utjerivanju tog poreza administrativnom ovrhom. Samo gazdinstvo, dakle uprava, spada u općinski statut. Član XV. očita je povreda općinske autonomije. Stvar je vjerske općine odnosno njezinih organa, da odlučuje, gdje će i na koji će način eventualne svoje glavnice, zadužbine i zaklade koristonosno plasirati. To zavisi često o financijalnim priilkama same općine, te o gospodarskim prilikama onoga područja, unutar kojeg imade općina svoje sjedišteNeispravna je nadalje alinea g) Istoga člana, jer će židovske općine udovoljiti vjerskoj potrebi svojepodručnih Židova bez obzira, da li su naši državljani ili ne. Citirana alinea poziva se na član 1., koji govori o Židovima državljanima. Dosljedno tome doprinijeli bi općinske poreze samo naši državljani, a to je neopravdano. Svaki Židov, koji imade u području jedne općine svoje prebivalište ili vodi trgovinu, obrt, ili ima kakav posjed, treba da doprinese za općinske svrhe. Ta dužnost doprinašanja ne smije da bude ograničena samo na punoljetnike. I malodobnici, ako su namješteni, vode kakav posao ili su vlasnici kakovih nekretnina ili pokretnog imetka, dužni se plaćati vjerski porez. Ali i to spada u općinski statut i treba načelno samo ustanoviti pravo općine, da odmjeruje vjerski porez svim svojim pripadnicima. IV. odjelak govori o »zadužbinama vjerske zajednice mojsijevaca«. Naslov ne
odgovara tekstu, jer po naslovu izgleda, da se radi o zadužbinama, koje osniva vjerska zajednica mojsijevaca, dok po tektsu radi o subjektivnom pravu pojedinih lica, da u svrhe, naznačene u tom članu, osnivaju zadužbine. To uopće ne spada u zakon o uredjenju židovskih bogoštovnih općina, jer pravo disponirati svojim imetkom u ma koje svrhe, samo ako namjena nema služiti contra bones rnores i za nedopuštene svrhe, slijedi iz pojma slobodnog vlasništva i prava raspolagati svojim vlasništvom. Jer dakle u članu XVI. načelno izraženo pravo izvire iz samog gradjanskog zakona, ne treba mu posebne norme, a pogotovo ne u zakonu o uredjenju vjerske općine. Skroz je krivo pravnu valjanost odredbe o osnutku zadužbine u vjerske svrhe činiti zavisnom od pristanka nadležne vjerske općine. Vjerska općina po židovskoj tradiciji mora primiti svaku namjenu, zadužbinu, dar, legat itd., koji ima služiti njenim zadacima. Nije korektno nabrajati svrhe, u koje je dopušteno općini primati zadužbine, darove, legate itd., jer se iz teksta ne vidi jasno, da li su te svrhe nabrojene taksativno ili egzemplifikativno. Pošto je je u svakoj zadužbini navedena svrha, kojoj služi, svaka će vjerska općina otklonuti upravu zadužbine, koja ne odgovara njezinim zadacima, ili im se čak i protivi. Prema citiranoj ustanovi vjerska općina ne može prihvatiti dar ili legat, ako ne potiče od naših državljana ili lica koja ovdje imadu nekretnine, ako to ne dopušta ministarstvo vera. Općinski pripadnik jest i nedržavljanin, koji ovdje živi i umire, pa ima pravo, da se oduži općini, da učini dobro djelo, da ovjekovječi spominjanje na se, ili svoje bližnje, pa da u vjerske svrhe daje ili jedan dio svoga imetka, razumijevajući pod vjerskim svrhama kultusne, prosvjetne i socijalno-karitativne svrhe. Pa zar da o tome odluči privola ministarstva vera? (Svršetak slijedi.)
Iz židovskog i cijonističkog svijeta
Sjednica Akcijonog Komiteja dne 21. oktobra u Berlinu. Cijonistička je Egzekutiva 1. oktobra na sjednici u Parizu odlučila, da) sazovle sjednicu Akcioonog Komiteja na 21. oktobra u Berlin. Ova sjednica ama, da izabere novu Egzekutivu. Izvještaji Cijonističke Egzekutive Mandatamoj Komisiji. Kako »Jewfeh Chtroniole« javlja predao je Goiotiei KisJi godišnji izvještaj Palestinske Egzekutive Hlgh Commisdneru Lord Plumeru s molbom, da ga preda za Žanevu permanentnoj Mandatamoj Komisiji, pa će da se raspravi na prvoj sjednici Mamdatairrie! Komis.Se. Kako se čitaoci sjećaju prošle godine cijonistrčki izvještaj nije bio raspravljen na sjednici Mandatarne Komisije jer ga Egzekutiva niije predala Hlgh Commiisioneru, nego, .izravno Generalnom Sekretaru Saveza Naroda u Ženevi Sjednica Komiteja za Hebrejsku Unlverzu. 23. i 24. septembra Ma je sjednica Komiteja za Hebrejsku Umv|e|rzu. Učestvovali su Sokolov, prof. Elnstein Judge Mack, Ehrmann, prof. Lamdau (Berlin), prof. Lanđau i(o6tt3ngen), prof. Horowitz, prof. Ohrensterin, Dr. Schlossingier, _ Direktor Kemijskog Instituta' Hebrejskog Univerziteta u Jerusolimru, prof. Fodor u sekretar Univerzitetskoga Komiteja Leo Kohn. Raspravljalo se o pitanjima uprave budžeta, o osnivanju novih univerzitetskih instituta j izgradnji, pa je medju ostalim odlučeno osnovati Orijentalistički Institut.
8
*ž t nn Vr
upm 4?
Darujte za halučku fapmu