Židov
OKO KRIMA
O KRIMSKOM PROJEKTU, Donosimo ovdje ponešto skraćeni članak iz 1. i 2. broja »Hapoel Hacaira« (Tel Aviv) od ove godine, u kojem iznosi njegov autor, J. Lofban, svoje stanovište spram krimskog projekta, spomenuvši se uvodno slijedećih riječi A. D. Gordona, izrečenih na kongresu Hitahduta u Pragu: »... i u diaspori treba da rade sinovi našega naroda. Pita se; Što je zadaća cijoi, nizma u galutu i u kojem je odnošaju spram svakidašnjega rada. Zadaća mu je i u galutu, da osposobi narod, koji u njemu obitava, e da bi rajdio i stvarao. Glavno je i tamo da stvara, a ne da posjeduje. 2iviimo medjti narodima, a medju nama nema prijateljskog razumijevanja i valjanih čovječansikih odnošaja. Radom i stvaranjem moći ćemo tek da upoznamo svu prirodu njihove zemlje, shvatit ćemo duh njihov, a sopstvenim radom i sopstvenim stvaranjem upoznat ćemo nas same. Onda tek dolaze tražbine, koje možemo da zahtijevamo od njih. Mi ne tražimo osobitih povlastica, tek zahtjeve čovječnosti, tražbine, koje nam oni oteše; u prvom redu povlast, da budemo radni i stvaralački narod. Njihova je moralna dužnost, da nas pomognu svojim uplivom, da nam se vrati zemlja naravno a da ne izguramo iz nje A rape i ostale narode. Dužnost im je, da omoguće dijelovima našega naroda, što obitavaju u njihovim zemljama, da rade stvaralački, ponapose da obradjuju zemlju i da žive od rada. Nema bojazni, da bi povezanost sa zemljom stranih naroda mogla da iskiorjeni iz nas vezu, što nas veže s Erec Jisrajelom. Narod, što živi i radi, uvijek će crpsti snage iz svog korijena a (korijen jest u Erec Jisraelu ...« Pokušaj sovjetske vlade, da 'kolonizira nekoliko tisuća židovskih porodica iz Rusije, izazvao je u cijonističkome logoru proteste i polemike. To sii začudne pojave u našemu društvu, a razlog im je u histerično} uzbudljivosti, neodlučnosti i nelogičnosti kod rasudjivanja ovoga pitanja. Prikazuje se, da je (kolonizacija Židova u Rusiji antiteza cijonizmu i izgradnji Erec Jisraela. Razmjer pozitivnih i negativnih stanovišta prema projektu dokazom je ideološkog, političkog kaosa, što je u zadnje vrijeme zavladao* kod nas. Znak je to nacionalističkog snobizma s uzdignutim barjacimal i proklamovanjem »svetih ratova«. Sve to izvrće smisao i sadržinu cijonlzma i njegovih nastojanja za židovskom renesansom. Prije no što pristupimo prosudjivanju toga pitanja, treba da usvojimo ovu historijsku činjenicu ; cijonizam nije pokret spekulacije s jevrejskom bijedom, on ne gradi na propalim udesima, razvalinama i tjeskobi; on proizlazi iz dužnosti' same, što je u volji, u kojoj je i sjeme i plod, a koji se ne mogu da prometnu u drugo. Prema tome nema bojazni pred takmičenjem s drugom teritorijem. Cijonističko stanovište spram kolonizacije jedne teritorije na Rrimu prikazati kao opasnost takmičenja, bila bi degradacija pokreta za preporod židovstva na onaj stupanj malodušne mozgovnosti, kakovu nalazimo primjerice kod Jevsekcije ... U tom pitanju ja rasudjujem s principijelnoga stanovišta, a ne praktičkoga. Nisam zvan, da prosudim gospodarsko-političke mogućnosti kolonizacije na granicanja Rusije. Ne možemo se pravo osloniti na strdčnjaštvo, a ni na brojke onih, koji govore o tom predlogu u ime Židova Rusije bilo zazomo, bilo s pohvalom. To je stvar objektivnog istraživanja serijoznosti i nepristranosti, a ne neosnovanog proročanstva. Ipak se mora unaprijed priznati, da su brojevi o toj gigantskoj kolonizaciji dvojbeni i pretjerani Postoji bojazan, da stvar i ne'uspije. Ako bi se projekat stao da izvršuje, pa bi se uza svu opreznost mogla da dirne granica zemljišta ruskih seljalka, za sigurno bit će oni prvi, koji će ustati i usprotiviti se tome projektu. Ovim »posjednicima zemljišta« zemlja je sva radost i požuda, zbog koje su pošli s revolucijom na ustanak protiv »baćuške«. Ovo ortodoksno, pravoslavno pokoljenje, ne će dati svoje zemlje Židovima, one zemlje.
zbog koje su dnevno bili übijani i zbog koje su übijali. Osim toga imade teškoća* da se rodjena grud pripravi za veliku kolonizaciju, a kamo li tudja. Sve su to sigurno ispravne bojazni, dapače moglo bi im se još bezbroj da pridoda. Unatoč tomu krivo je, da se protestira i protivi ovome pokušaju, te da ga se unaprijed žigoše »antisemitizmom«, a atentatom na cijonizam i budućnost židovskoga naroda. Bez sumnje imade netko, tko hoće da lovi ribe u mutnoj vodi Jevsekcija hoće da postavi zlatno tele na Krim, kako bi narod odvratila od cijonizma. Bit će ispravno ako se predmnijeva tako. Ta i medju »notablima«, koji potrčaše pred rudo, bit će ih kod kojih je filantropsko nastrojenje uplivisano i tom tendencom. Protiv tih prikrpa mora da se borimo, kao što se borimo protiv svake podmukle inpertinencije s bilo koje strane u borbi za narodnu autonomiju Židova u galutu j za stvarnu konstruktivnu pomoć na bilo kojem mjestu. Ali naša će borba biti neispravna i neosposobljena, ako bude uperena protiv biti stvari i ako se bude borila protiv toga izlaza, koji je' jedini u stanju, da olakša neukorijenjene i mizerne egzistence masa židovskoga naroda u Rusiji. Naš protivnički stav u toj stvari stavlja nas u smiješno i jadno svijetlo. Naši programi puni su deviza o »produktivaciji masa«, o promjeni zvanja ka produktivnima, o zemljištu i obradbi zemlje nesamo u Erec Jisraelu, nego i u diaspori. Kako je već spomenuto, vidjeli smo mogućnotsti u renesansnom, narodno-političkom pokretu, koji se očituje u povratku domovini otaca, kulturi otaca i zemlji otaca, da se spasi narod od gospodarske propasti i konačnog poremećenja društvene i individualne fizionomije. Da uistinu nismo nijedamput našli realni put za to nastojanje, zaista jest najtragičniji momenat položaja. Iza rata i iza prevrata, Židov je još većma nego obično, bačen silom prilika u neproduktivna, parazitska zvanja, te su mu ta postala gotovo biološkim osebinama. Sto je loše za svakoga, za društvo i državu dobro je za njega; što je dobro za svakoga, za društvo ii državu loše je za njega. U gospodarskoj anarhiji, koja se je pojavila, vidjelo je na hiljade Židova blagoslov za se. Inflacija u Poljskoj, Njemačkoj, Austriji itd. bila je za njih kontrabandom, darom božjim. Stabilizacija valute bi im nesrećom i uništi im vrelo prihoda. Socijalna revolucija, koja je s temelja izmijenila gospodarsko uredjenje, duboko je zasijekla u život Židova, uništila im gospodarsku bazu, izbacila ih iz obične »normalne« kolotečine u za njih sasma nemoguće okolnosti. U Rusiji se pokazuje to stanje očitije nego svagdje drugdje. Teškoće Židova Rusije, da se prilagode novim okolnostima, stvorenim po revoluciji, sunvale su rusko židovstvo na zadnji stupanj gospodarske i društvene klonulosti. Teret je već nepodnosiv, borba bezizgledna. I bez konzekventnostl Jevsekcije u progonima i nasiljima, na stvari se ne bi moglo mnogo da promijeni. Nema mogućnosti iseljavanja. Erec Jisrael ne može danas da primi i prehrani sve one milijune osiromašjelog i nevoljnog ruskog židovstva, A sada, gle, eto tračka nade, kojem smo se dosada uzalud nadali. Eto mogućnosti, da se djelomično stane na put dalnjem osiromašenju i nevolji, da se odredjenom dijelu ruskoga jevrejstva omogući da ostavi gradove i gradiće, te da se posveti zemljodjelstvu i da živi čovječjim životom. Zar smo mi u tom času zvani, da dodjerao s nacionalističkom spekulacijom, pa da velimo: bolje da budu uništeni. Nepmani (N. E. P. == Nova ekonomska politika t. j. politika, demokratskija od ortodoksnog boljševizma; Nepmani njeni pristaše. Opaska urednrStva), ili da skapavaju od gladi, nego da se tko raduje od Jevsekcije, da je nekome od njenih zaslijepljenih dječaka uspjelo, da zada »smrtni udarac« cijonizmu?! Ne mora da prikrijemo protivštine. Jer dok nismo u stanju da udovoljimo potrebama izgradnje Erec Jisraela, mi preuzimamo na se teret dvostruke kolonizacije« u zemljama galuta. Ali te logične protivnosti postoje od vajkada. >Pripomoćna akcija za Židove Rusije i Židove ostalih istočno-evropejskih zemalja vuče se već nekoliko godina i stoji židovski narod neizmjerne milijune, a bez produktivnog rezul-
tata. Naša kritika Đojntovog rađa bila je uvijek uperena protiv načinai te akcije, protiv amerikanske birokratije, koja nije stajala ni pod kakovim nadzorom javnosti u pogledu njezinoga rada, protiv rasipavanja novca za poaoć raedju činovnike i »delegate« protiv demoralizacije, koja je nastupila u mnogim mjestima, ali ne protiv biti pomoći, koja je unatoč tomu spasila nekoliko stotina hiljada Židova od propasti.« Usprkos našoj čvrstoj spoznaji, da centralna točka za sva nastojanja židovstva svijeta mora da bude Erec Jisrael, izgradnja te zemlje i povratak židovskog naroda u nju, ne možemo da turilmo glavu u pijesak, e daj ne bismo vidjeli neprekidni lanac nevolja milijuna naše braće. Oni su izvrgnuti sramoti, koja će za sobom povući i pjesmu našeg oslobodjenja. Ta će sramota zasigurno nepovoljno da upliviše na cijonistički rad u Erec Jisraelu, koji će biti ograničen današnjim svojim uskim granicama. A sramota će rasti Ako se to stanje produži i ustaloži, bez i najmanjeg spašavanja, urodit će to posljedicom, da, odrežemo i granu, na koju se cijonizam oslanja, a moguće da ćemo i iskorijeniti korijen. Već se danas cijonizam natapa iz vrela, koja' presahnjuju. Kao posljedicu ovoga stanja imade za to mnogo znakova u Erec Jisraelu. Za stotinu hiljada Židova, koji će prionuti uz zemljodjelski rad, bit će to neko spašenje. Nesamo za njih, već i za mase ostalih Židova. Zahvatit će i veće slojeve. Pridošla je još jedna moralna sila u korist opstanka Židova u Rusiji. S toga stanovišta, a ni s kojega drugoga treba da ocijenimo stvar. Protiv lažnih proroštva, protiv ludosti, da se iz toga stvara surogat za cijonizam, na nama je, da se borimo, isto tako, kao Sto se borimo svagdje drugdje. Na nama je, da pronadjemo načine, da »sakupljanje milodara« ne umanji vrela prihoda cijonizma. Na nama je da se pobrinemo, da se taj rad stavi pod nadzor javnosti. Ali to ne ćemo da učinimo histerijom i bezosnovnom krikom i vikom. * Put sa zemlje ondje, vodj zemlji ovamo.*) Budite spremni, vjerni druzi, koji besprimjernom pripazite sada, da se taj posao vrši za vaše spamjestima cijonističkoga rada u Rusiji! Treba da prapazite sada, da se taj posao vrši za vaše spasenje, e da ne bi sve skupa palo žrtvom izdajica i tavoliza. Kultumil i odgojni narodni rad treba da prati ove Židove u stepe Ukrajine i brijegove Krima. Može biti, da je tamo manje opasnosti, da utrne zapretani žar, nego u opustošenim i razorenim gradovima i gradićima.
*) Članak je pisan u Palestini. Op. ured.
2
»ŽIDOV«
BROJ 49.
članak g. Izraela Cohena, sekretara Egzekutive, o Krimskom projektu, koji smo najavili, donosimo zbog pomanjkanja prostora tek u narednom broju. Ured. »Židova«.
Bjeloruski komunisti protiv cijonizma. Centralno vijeće komunističke stranke Republike Bjeloruske zaključilo je na svojoj sjednici, koja je bila posvećena raspravi o pitanjima nacionalnih manjina, da udesi razgranatu kampanju pr.otiv cijonizma. (Ziko ).
300.000 dolara za modernu Centralnu sinagogu n Jerusolimu. Londonski list »Jewish Chronicle« javlja da udruženje United Sinagoge of America završuje pripremne radove za provedbu kampanje, kojom trba sakupiti 300.000 dolara za izgradnju nove moderne centralne sinagoge u Jerusolimu. (Ziko).
Palestinska Aguda protiv plebiscita o izbornom pravu žena u Palestini. Na poziv rabina Sonnenfelda održala se je u Jerusolimu skupština 30 agudisličkih rabina, koji su protiv toga, da se pita narod o izbornom pravu žena u Palestini. Rabini su izdali parolu, da se ne sudjeluje u plebiscitu. (Taj se plebiscit uz koji je pristao i Mizrahi treba da obavi 8. decembra). (Ziko).
Podružnica Anglo-Egyptian Bank n Tal-Arim. Anglo-Egyptian Banka uredit će doskora u Tel-Avivu svoju podružnicu. Uredi podružnice bit će u Rothschild-Avenue. (Ziko).