Židov

ZAKLJUČCI ASEFAT HANFVMARIM. O zaključcima prihvaćenima na posljednjoj sjednici prve eesijif novoga židovskog narodnog predstavništva u Palestini javlj*se naknadno; ' Prihvaćene su političke rezolucije, od kojih valja istaći zaključak, da Vaad Leumi svake godine preda M a n d at a r n ii Komisiji u Ženevi svoj memorandum, u kojem će bita razložnu zahtjevi palestinskih Ždova. Nadalje se u jednoßrezoluciji traži, da se ukinu oni stari turski zakoni, koji M\e juridfčke razlike Izmedju muškaraca i c na S obzirom na saradnju s Ciionističkom Organizacijom je, da jišuv učestvuje u palest. Egzekutivi, ali da predstavnici ne preuzmu (ikakav resor. Skupštinal je izjavila, da se palestinsko židovstvo imade smatrati jednim dijelom cijonističkoga pokreta. PredvSdjene su mjere, koje će se provesti, da se što uže povezu galutske zemlje s Erec Jisraeloni. Palestinsko ž’dovstvo priznaje i potvmjuje svoju dužnost, da energično saradjuje za Keren Hajesod Keren Kajemet. Nadalje je zaključeno, da je svako židovsko dijete do 14. godine obvezano polaziti školu. Uredit de se stalni obranički sud za sporove izmedju poslodavca i radnjka. fPpsjedanjg je zaključeno u vanrednom oduševljenju. Ono spolja veoma uspjelo i proizvelo izvanredan dojam u javjtostii.vjpsprkos svim diferencijama biio je to zasijedanje izričaj snažne volje jedinstvenoga židovstva u Palestini. USELJIVANJE U PALESTINU. Broj useljenika u Palestinu kroz prošlih 7 godina bio je-1919, 1920. 1921. 1922. 1923. 1924. 1925. 2618 7129 8517 9778 17.373 ,36.017 K UKELJIVAryU U PALESTINU U DECEMBRU 1925. Ofkom decembra došlo je u Palestinu 2770 useljenika, drema 1825 u decembru 1924. ŽIDOVSKA NARODNA BIBLIOTEKA. B. Chamizer čz Leipziga darovao je Židovskoj Narodno, d SveučllHnoj liiblioteci u Jerusolimu zbirku od dreko 700 knjiga, koje se nalaze u ostavštini njegovoga preoca - Chamizera. Biblioteka sadržaje poglavito btbrejsse. judastičke i orijentalstićke knjige i naročito je vrijedi* zbog velikoga broja knjiga sa područja sirskoga jezika. ■i-W° tekj U JerusoKmu dobila je posredstvom gospodina ~MB ,a zbirku veoma važaiih dokumenata, koje je politčfc ared židovskih članova bivše.ruske Dume sakupio n a po9ftku rala. Ovi se dokumenti odnose na povijest Zidova u otum JjKlimma, a naročito na vladanje, ruskih vojnih vlasti prema Zidovima. Franc Oppcnbeimer posjetit će Palestinu. »Wien«r Morgcnzeilung« donosi vijest tZ Frankfurta, da će PW|W naočenjak i socijolog sveučilišni prof. dr. Franc Uppeehcimer u proljeće poći u Palestinu. Oppenheimcr je, kako je poznato, osnivač koopera»2* naselja Merhavijt, gdje jc prije nekoliko godina dul,c vrijeme. Njegov mladji sin -uposlen je kao paa kod upravljača kolonizacije srednjega staleža dr. Dr ' oppenl,eimCT “iK- “ posljednje vrijeme nikako sudjelovao u djonistićkom pokretu, pa namjerava da se STOga puta u Palestinu opet posveti cijonistićkome ORDER OF ANCfE.VT MACCABEANS ZA KEREN HMESOD London. 26. januara, OTA) Ordre of Ancient Maccabro,i 2500 Članf,va ’ zakJ i u ćio je. da za svakoga cajgoade ove godine jednu funtu mjesečno za KM.

SVIM MJESNIM CUONISTIČKIM ORGANIZACIJAMA! Zemaljska šekclska Komisija Saveza Cijonista u Kraljevini SHS, primila je šckalim od Egzekutive iz Londona i razaslat će ih odmah svim šekelskim komesarima. Cijena šekeln odredjena jc po Egzekutivi Cijonističke Organizacije za Kraljevinu SHS sa 15 DINARA. Zajedno sa šekelom ima se übrati i savezni doprinos u minimalnoj visini OD 30, DINARA. Pouzdano se nadamo da će svi sumišljenici Ispuniti svoju dužnost, odazvati se apelu Egzekutive i šekelsku akcija svagdje i u svakom mjestu odmah provesti najvećom energijom. Zemaljska šekelska komisija Saveza Cijonista u Kralj, SHS, STRAH PRED CIJONIZMOM. Predsjednik budimpeštanske bogoštovne općine protiv filma »Bunar Jakovljev«. Prošle godine izašao je roman poznatoga francuskoga roraansjea Picrre Beaoit-a »Bunar Jakovljev«, Radnja romana dešava se jednim dijelom u Palestini i crta, počesto i neispravno, život u židovskim kolonijama. Junakinja romana židovska djevojka iz orfeuma, koja nekako odbjegne od svoje okoline i hvala pjesničkoj mašti pisca postaje haluca u Erec Jisraetu. Smjelost Benoitov-a crtanja ne zna granice. Djevojka, haluca, što se digla iz orfeumskog* kala, počinja kradju i baca se opet u vrtlog pariškog noćnog života, a sve zato da spasi židovsku koloniju. Veliko francusko filmsko poduzeće Gaumont snimilo je film prema radnji loga romana. Film jc prešao mnoge zemlje i gradove, jer su židovski najprije je dakako došao na cenzuru. U komisiji za cenzuru filmovi sada u modi. Tako je film stigao i u Budimpeštu, filmova nalaze se pored zastupnika policije, političkih i vojnih vlasti i predstavnici pojedinih konfesija, da pripaze, te se ne bi prikazivao film, koji vrijedja rcligijozne osjećaje pripadnika, koje vjeroispovijesti. Tako je u toj komisiji i predsjednik budimpeštanske bogoštovne opčine dr. Aleksandar Lederer. Kad jc pred komisijom izveden film požurio se dr. Lederer, da odbija film, jer ima izričiti cijonistički propagandni karakter (!) i da javno izvodjenje filma nesamo što ne bi imalo nikakove koristi za kulturi naroda, nogo bi moglo da izazove , sudbonosnu reakciju. Katolički i protestantski čianevi komisije, bili su toliko faktični, da dr. Ledereru, kao reprezentantu madjarskih Židova ne protuslove, Tak,o jc prikazivanje filma »Bunar Jakov. Ijev. zabranjeno za Madjarsku. To ne znači nikakav gubitak, ab je svakako sramotno i tipično. Bcnoit-ov je roman sve pnje, nego što bi mogao da bude izričita clfonistička propaganda, ali strah pred aluzijom na cijonizam, perhorcsciranje svake uspravne i samosvijcsne geste nalazi posvuda cijonističku propagandu, ŽIDOV NAČELNIK GRADA CINCINATI U AMERICI. -lavlja se iz New-Yorka: Gradsko vijeće grada C i lici na t i Izabralo je, za vrijeme od dvije godine načelnika Židova Murray Seansongooda. Već prije bijahu dva Židova načelnici grada Ctncinatiia.

IZ JUGOSLAVIJE

KOMFERENCA GLAVNOGA ODBORA SAVEZA JEVREJSKIH VEROISPOVEDNIH OPŠTINA. O sjednici odnosno konferenciji Glavnoga Odbora Saveza Jt-vrej. Veroispovednih Opština donijeli smo izvještaj n prošlom broju »Židova«. Prema vijestima, koje smo naknadno primili iz Beograda, nadopunjujemo naš izvještaj; U diskusiji o projektu zakonske organizacije jevrejske vjeroispovijesti prvi je uzeo riječ Vrhovni Rab u g. dr. Isak A I k a 1a j. pa je iznoseći stajalište rabina izjavio, da se svojedobna dr. Voja Jani i ć, kad je bio ministar vjera "i bio odredio da pravoslavna crkva i druge vjeroispovijesti sastave nacrt statuta za zakonsko regulisanjc pojedinih vjeroispovijesti u našoj Kraljevini, obratio i Savezu Jevr. Veroisp. Opštilna i ■\ rhovnom Rabinu, neka bi izradili zakonski projekt za organizaciju jevrejske vjeroispovijesti. Vrhovni Rabin je tada bio predložio, da Savez opštna neovisno izradi svoj projekt, a Savez Rabina opet svoj. Dr. Pops je tada bio predložio, da ovakav važan zakonski projekat izrade oba saveza zajedno tako, te bi bio odraz volje svih Jevreja. Vrhovni Rabin je na to pristao. Po želji Izvršnoga Odbora izradio je genera’ni sekretar Saveza elaborat, koji je privatnim putem pokazan ministarstvu. U manitarstvu je konstatovano, da ie bij elaborat suviše opširan zazakonski projekat, pa je izdano naredjenje jednome referentu ministarstva, da izradi onakav projekat, koji bi odgovarao intencijama minstarstva, a ujedno zadovoljio i Jcvreje. Kad je projekat toga referenta došao n ruke mjerodavnih fca, u Savezu, nadjeuo je, da on sadržaje u sebi mnogo ncjevrejsfcih ustanova, jednostavno preuzetih iz drugih vjeroispovijest:, pa da ne odgovara onome, što nama treba. I ada ie Izvršni Odbor prišao izradbi novoga prijedloga Zakona o organizaciji) Jevrejske Vjeroispovijesti i poslao ga članovima Glavnoga Odbora i većim opštinama na prosudjenje. Kad su stigle sve primjedbe, pristupilo se izradbi novoga projekta ii tako je nastao najnoviji eiaborat, koji samo potvrdjuje prava opčAia, a ne vodi računa o potrebama religije i potrebama rab na. U daljoj kritici toga najnovijega projekta, koji je izradio Izvršni Odbor Saveza Jevr. Ver. Opština, rekao je g. Vrhovni Rabin, da u projektu nije uvažena nijedna primjedba, koja je pala sa strane rabina, na prošloj sjednici Glavnoga Odbora, 'a uzete su u obzir sve napomene svjetovnjaka Iza toga proč'tao je X. Vrhovni Rabin rezoluciju, stvorenu na sjednici Odbora, Rabina, koja se je održala dan ranije. U toj se rezoluciji ponajprije konstatuje, da u najnovijem zakonskom projektu o organizaciji jevr. vjeroispovijesti nijesu mkako uzeti u obzir prijedlozi i zahtjevi rabina, podneseni na sjednici Glavnoga Odbora Saveza J. V. 0., održanoj u Beogradu dne 25. i 26. oktobra 1925. Dalje se u rezoluciji iznose zahtjevi rubina, za, koje rabini traže, da udju ti projekt zakona. Ovi zahtjevi glase; 1. Vrhovni Rabin zajedno sa Rabinskim Sinodom isključivo i nezavisno rješava o svima pJtanttna, koja dodiruju jevrejskJ vjerski život u Kraljevim. 2. Rabin je jedino nadležan za rješavanje vj e rs k i h pitanja svoje opčine. 3. Isključivo pravo rabina vršenja obreda K i dušina Geta i Ha lice po zakonima Mojsjevim i laraeliijevtoi odnosno duhovnog suda sastavljenog pod rabinovim predsjedništvom. 4. Rabinsko je zvanje u općini definitivno. On ostaje i dalje voditelj mat ce. Ako općina nema rabina, onda se vodjenje matice i vršenje rabinskih funkcija povjeravaju rabinatu druge obližnje općine.

Nova godina drveća

l- ** treb D a , 5 sJavimo novu Na dan izlaska iz fcTT* . iC t 0 Sl ° bode * Mista Početak K oZL* ’ ®* S,aVi< kr spasila 86 zhnsko* ropstva i £**- CVJt ' toVa u zbo ™ « Ptičicama slavi obnovtMStr. 'Z 0 b ° lie ’ da zavrSetak rodine slavimo u jeseni, ’ovrjj !!? 3 " a POČi7,alC U SVOra će «“• sakupi Ejf?. ** SpuS,i ' u zimi ' b Wi meki snježni sa«, rvoVl život šio se budi. k f/fr * SaV,a počrtak nove 2 °di |le « Nišanu, jer je o Mura juna započeo njen život. Ono. Sto je M' ne mozc se nazvati svetom riječi -Život« e Prislušku * mQ zvuku šofara u jeseni, kad ova. koi n rL anja ’ 3li Um<lr " a 1 od zb °K cvjeezinSSe oS* 56 Plod ° Va ’ priroda t*' 3 « u sivo ruho ilodova. ’ brublnijuci ‘tnurnost jesensku crvenilom zrelih *an I l^ v^ U _ dl ' < :' IIOSt U Erec bira si drugi »ivene d • ajje. U sreći °'! a ŽJVi U sk,bodi °P e * dov«fh predja da potpuno Shvati " C m ° Že p ° put en » *-ropstvu u pravi punova * W ' ednOKa života ' . . PPnovažni život slobode. 1 o.’ a, koja je tek početak i»rno | blago stišavanjc ko h, r - da razumije ono I va k o„ rt- .“ kM V”r ma <w„ c aava - 'a osjeća u tim da*va u njemu" 1 budi kad “ sam(> sporu, čežnju svoje ži*aa 8 i P „ r bu“lč,r o st^ , jeT IdUŠU' 1 dUŠU ' * PJaha> tra ' <dv„ ™ • T ’ * Purpurno jutarnje rusivu mantiju njegova a na a,„ v, f. Sad ašnjeg zzvota J ime .■inssr- upravih ■ “S2L7' ZVUt T'rua-' Rai« po. ara: S'vjv," J!J ‘ “"“•‘““'i *» ni 1 Itai slomPostaje simbolom njegovoga života.

Nova omladina u Erec Jisraelu Slavi drugačiji blagdan Nove Godine. Sama sS ga je stvorila, pa je srodan njenom bivanju. Blagdan je to, što govori njenom srcu snažnim božanskim glasom na prvi dan stvaranja :»Neka bude!« Naokolo je okružuje kaos obnove. Prvi jc dan stvaranja osvanuo novoj domovini. Donio svijetlo, kao najviši princip stvaranja. Još nema razlika, koje dijele i koje vežu dan i noč još su jedno u prvom stvaralačkom naponu. Volja za život! LI Erec Jišraelu se ona objavljuje n svoj ljepoti, ako i svagdje drugdje još drijema u okovima leđa. Polovicom mjeseca Sevata veli priroda svoj božanski; »Neka bude«, a korijenjem drveča .poteče sok života, bUje i" cvijete usudjuju na svijetlo i pokrivaju puste pećine palestinske, svježim zelenilom. Petnaesti ševat! Nova godina drveča! Mlado je rašče, koje je galuf u staru zemlju presadio, slavi kao svoj najljepši blagdan. Taj je blagdan najbliž r njegovim dušama. Vara u Huc-la-arec je to tek mali blagdan, kojeg se ne bi m sjetili, da nm se nije smilovao Keren Kajemct Lejisrael, Ž dovski Narodni Fond. Taj šalje u galut mnogo tisuća omotiča sa plodovima iz Ercc Jisraela, da se djeca vesele. Osob to su obljubljeni omotiči sa bademima, kojih tanku liupinu i najnježnija dječja raka može zdrobiti. Bademi su to iz svh kolonija zemlje, pa tako dijete uči van. 3 Ktivat Haarec (zemljopis domovine) na vrlo ugodan i tečan način. Naša palestinska djeca imaju na Hattrša asar bišvat nešto vrednije da čne, nego da jedu plodove, koji su im gotovi poslani kao pozdrav iz daleke domovine. Već ranim jutrom sakuplja se mladež sa lopatom u ruci u školskom dvorištu i polazi u društvu svojih učitelja u prirodu, da sadi: drveće! Svako dijete dobije malo drvce i svakog petnaestog svata zasadi drvce u krilo svoje domaje. Tako se Erec Jisrael pošumljuje uz zvuk vesele pjesme novoj godim, koja sei izvija iz dječjih gruđiju. Nježno se korijenje novo zasadjenih drvca priljubljuje oz zemlju, a djeca se odmaraju zadovoljna svojim djelam. PnUježu po zemlji, jer Ju je drago sunce svojim tracima potpuno

osudio. Dok ovako bezbrižno uživaju u nastaiom proljeću,, dopiru im do ušfju šuštavi drhtaji malih drvca, koje su ona poput brižnih njegovatelja položi'i na ■majčine grudi. I zemlja im govoru, ta sretna majka: »bivala vam draga djeco, vama malim vrti ja rima u rajskom vrtu domovine!« Vj ste danas usadili drvca života. Vi ćete njihove plodove uživati, a ne će vam prijeteći glas iz oblaka doviknuti; »Ne berite!« Ne će vas plameitt mač iz vrta istjerati, kao Adama i Evu, i protjerati vas u tminu, u tudjinu. Vi s; sanr radom vaših ruku stvarate raj, čvrstu sigurnu domaju, pred čijim će vratima stražiti amijeo miraL Vaša je noga šuštala od tlsućgodišnjeg lutanja vaših roditelja. Biblijsku ste baštinu, čvrstu židovsku ruku ‘zgubili, jer ju vaši očevi nisu upotrebljavali, da njome oni, a i baština židovskog duha je zakržljala u zadušljivom zraku tudjine. Duh je crpio svoju hranu samo i« prašnih folijanata, a nisu učili toru iz same prirode. Djeca slušaju, a njihova se usta otvaraju r fho pjevaju stani pjesmu iz geta: Soba t’jesna je, tamna, ma'ena U peči plamen vruć A naš rebe tu Uči dječicu Kamec, alef, u. ' * Djeco, pamtite. Ne zaboravite . . . Ali staroj galutskoj melodiji daju nove riječi; Bolje ovdje ravno sve je Navuklo već zelen plašt Zdravo stablo, snage puno Stavilo si nakit tašt. Ovdje rabi nauk da vir Crpe s plodne visoravni. -' -Tsfc*i-51 *A« je drvo, jB« je drvce 9%*t-Ssy’>'■»* te vrt već velik baš J Slova ~ drvca u njemu se kriju Cvijeće šaro zrake sunca nfrjal

01. ' >J a.

»ŽIDOV«

3