Židov

Keren Hajesod i Izgradnja gradova

I Opće je poznato, da Keren Hajesod omogućuje i pomaže poljoprivrednu kolonizaciju u Palestini i to kolonizaciju srednjega staleža i radništva i da je on institucija ( koja u glavnome snosi sve troškove za uzdržavanje hebrejskoga štcolstva, jnn stranoga područja zdravstva, vrši dakle radove, koji sluRSH dobru palestinskoga pučanstva. I Manje je poznato koliko mnogo i kako Keren Hajesod izgradnju židovskih gradova, u kojoj dakako imade vc! koga učešća i privatni kapital, koji je naročito u posljednje godini priticao u Zemlju u lijepoj mjeri. Jedan od puto' i ovoga pomaganja izgradnje je podizanje cesta, K tome pogonske snage za Tel Aviv, Hajfu i Tiberias po Ruthenbergone Bank« Keren Hajesoda, dAvodjenje električne rasvjete i snage za Te! Aviv. Hajfu i Tiberias po Ruthenbergovon društvu, u kojem je Keren Hajesod zastupan velikim udjelom, mnogi zajmovi obrtnicima i izobrazba stručnoga radništva velikim udjelom Keren Hajesoda kod gradjevne koopesative Solel Bone. Tako služi i ovdje novac Keren Hajesočitavom jišuvu i svim njegovim klasama. I Ali jedna od glavnih pretpostavki nastajanju i izgradnji židovskih gradova je izgradnja cesta i dovoznih putova do njih, što omogućuje prometnu vežu sa ostalim dijelov ma grada, i cesta, koje unutar samih židovskih gradova i gradskih dijelova otvaraju prometu i gradnji nov teren. Pomo u ovakovih zajmova za izgradnju cesta, koji su sami u vremenu od četiri godine iznosili 31.730 nastale su oko Tel Aviva, Jerusoliraa, Hajfe i Tiberiasa, nove lijepe židovske četvrti sa ukusnim kućama i vrtovima i trgovačke četvrti, a u isto 'vrijeme služili su ti radovi u doba nezaposlenosti za produktivno uposlivanje obilne radne snage. Ove je zajmove davao Radni Odio Cionističke Egzekutive i to obično pod uvjetom, da stanovnici novih četvrti, koj: većinom raspolažu s nešto novaca snose dio troškova oki izgradnje cesta. Obično je bivalo, da su zajmovi Keren pokrili troškove samoga rada, a stanovnici četvrti troškove za materijal. Tako su nastale i nove četvrti u Jerusolirau, koje se gotovo sve protežu jugozapadnom stranom, od Talpiota na jugu grada, na putu u Betlehem pre! O' Rehavija-četvrti kod samostana Ratisbone do Bet Hakerema na zapadu grada' u blizini ceste, koja vodi u Jafu. Planirane su već nove četvrti, koje će spajati Rehaviju sa Bet Hakerem-ora tako, da će doskora: na jugozapadnoj strani okßžiti Jerusolim obruč lijepih i zdravih vrtnih gradova. Gradnja kuća je u Jerus.olimu skuplja nego u Tel Avivu, ali zpto kuće u Jerusolimu, koje su gradjene od jerusolimskoga kamena počesto ljepše. et Hakerem, koji je osnovan pred tri godine, mogao se je izgraditi samo pomoću toga, što je Keren Hajesod izgradio ceste. Područje Bet Hakerema iznosi 300 dunama i tu treba da se s vremenom podigne 150 kuća tako, da će svaimati nešto oko 2 dunama zemljišta za vrt; i danas, gdj« ima samo 62 kuće zapaža se buduće lice ove četvrti, koj« se kao i gotovo svi gradovi i kolonije u Palestini gradi planu arhitekta Richarda Kaufmanna. Bet Hakeremj dobio je od Keren Hajesoda zajam od 2600 funti za gradnju cesta i 1130 funti za planirada gradilišta. Oko Bet nastaju već sada dvije nove četvrti, Šhunat Montefiire, gdje su perzijski Židovi kupili 100 dunama gradilišta, na kojima će sagraditi 100 kuća i Bajit V’gan, gdje će se na terenu od 500 dunama sagraditi 500 kuća. Gradnja cesta u ovim novim četvrtima počela je prošle godine i Šhunat Montefiore dobila je u tu svrhu zajam od 100 funti.

Na centralnoj točci leži Rehavija, područje od 125 đuoama | na kojemu se imade sagraditi 125 kuća, od kojih se 45 već grade. Za gradnju cesta dobila je Rehavija od Keren Hajesoda zajam od 1700 funti a i sama je svojevremeno odredila da dade jednaku svotu. Radovi oko gradnje i uredjenja cesta bit će dovršeni ove zime i zbog blizoga svog položaja do King George Avenue, najvažnije prometne žile jerus.olimske, koja vodi od židovske četvrti Zihron Moše pored Bezalela do stanice, imat će Rehavija veliku budućnost. K .ovim četvrtima pridolaze još na južnom kraju Talpiot, na uzvisini, sa koje puca vanredan vidik do Mrtvoga Mora i brda Moabska, po četvrt Rome ma, gdje putnike što dolaze od Jafe, pozdravljaju prve kuće drevnoga grada.’ Sjeverno od Jerusolima na cesti Nablus nalazi se naselje mizrahističkih gradjana iz Jerusolima, Neve Jakob ili Kfar Ivri. Kupili su ovdje područje od 1000 dunama, gdje se imadu naseliti 200 porodica. Veliki dio ovih naseljenika bavit će se produkcijom mlijeka i mliječnih proizvoda. Dosada je izgradjeno kojih 20 kuća i Keren Hajesod dao je 1000 funti zajma za gradnju cesta. Intenzivnija je dakako gradjevna djelatnost u Tel Avivu. Velika struja novih useljenika slila se je ovamo i naokolo Tel Aviva, naročito uz cestu, koja vodi u Petah Tikvu, nastaju neprestano nova židovska naselja i predgradja, Tel Aviv bi se doskora imao protegnuti sve do Audje. Uslijed jake imigracije i sezonskoga karaktera građjevnosti pojavlja se u Tel Avivu periodički nezaposlenost i tu baš Keren Hajesod sa svojim zajmovima za gradnju cesta smanjuje znatno mjeru nezaposlenosti. Do sada je Keren Hajesod u tu svrhu dao Tel Avivu zajam od 9000 funti ( od toga 1500 funti za novu gradsku četvrt, Tel Nordau, koja se proteže uz morski žal. I upravo je u Tel Avivu Hipotekama Banka Keren Hajesoda razvila svoju naročitu i veoma korisnu djelatnost. Življa je gradjevna djelatnost Keren Hajesoda u novim vrtnim gradovima, što leže izmedju Tel Aviva i Petah Tikve. U Raman Gan treba da se izgradi 270 kuća na području od 1500 dunama. Tu je Keren Hajesod pozajmio 1500 funti za izgradnju ceste, koja ima da bude duga 2 kilometra. Dosada je izgradjeno 50 kuća i 60 provizornih baraka. U blizini Ramat Gana leži Šhunat Borohov posve izgradjena hipotekarnim zajmpvima Keren Hajesoda na području od 300 dunama. Stanovnici Šhunat Borohova su radnici, koji polaze na rad u Tel Aviv, ali koji usto u Šhunat Borohovu obradjuju svoje vrtove. U ovom naselju, koje je dobilo 2350 funti zajma sagradjeno je već 70 kuća. Jednako je važno izgradjivanje židovskih kolonija oko Tel Aviva, koje imadu neposrednu vezu s ovim centrumom židovske kolonizacije. Garancijom Keren Hajesoda mogla je vlada dobiti potreban zajam Jewish Colonial Trusta, da sagradi cestu iz Rišon le Cijona preko Nes Cijona do Rehobota, koja treba da bude početkom velike ceste, što će preko Hedere i Ber Tovije vezati Tel Aviv sa Gazom i tako dalje podići gospodarsku važnost Tel Aviva, Židovska gradjevna djelatnost u Hajfi naročito je porasla u posljednjim godinama, pa će jamačno u skoroj budućnosti znatno ojačati osnutkom industrija u zalivu Hajfe i jzgradnjom velike luke. Najvažnije žido-vske četvrti oko Hajfe su Ha dar Hakarmel na obronku Karmela u blizini tehnike, Neve Šaanan i Bat Galim, Hadar Hakarmel imade zbog svoga odličnog položaja veliku budućnost. Naprotiv se teško razvija Neve Šaanan ) koji leži na dvije uzvisine uz obronak Karmela na južnoj strani. Ovo se naselje zasada nalazi nešto predaleko od gradskog centra, pa bi izgradnja dobre ceste do grada bila vanređno važna. Stanovnici Neve Šaanana dobit će zbog toga od Keren Hajesoda zajam od 2800 funti za izgradnju nove ceste. Položaj ove nove četvrti po-

boljšao se je time, što se u njenoj blizini nalazi rumunjska židovska udruga »Sir Herbert Samuel«, koja je ovdje kupila zemljište, da se na njemu naseli. Ova je udruga dobila ,od Keren Hajesoda 2000 funti zajma za izgradnju ceste, a isto je toliku svotu i sama odj-edila u tu svrhu. Ove zime počet će se graditi. Bat Galim, koja se nalazi podno Karmela uz morski žal, obećaje, da će se brzo razviti. Tako vidimo kako Keren Hajesod i na ovaj nedovoljne zapaženi način pomaže razvitak židovskih gradova i novogal gradjanstva, (Ziko), Predavanje čuvenoga njemačkog učenjaka na jerusolimskoj univerzi. Poznati njemački učenjak, profesor za historiju staroga vijeka na sveučilištu u Berliinu, dr. Eduarđ Meye r, održaoje dne 18. januara na hebrejskom univerzitetu u Jerusolimu predavanje »O tradicijama pripovijesti i počecima Szraelske povijesti«. Predavanje je dr. Josef Klausner preveo slušateljima na hebrejski. Profesor Eduard Meyer, koj!i je sada, star 7O godina, poznat je u naučenjačkom svijetu naročito po svojim čuveniml djelima; »Dfe Geschchte des Altertums« i »Ursprung und Anfange des Christentums«.

Kazalište

I Turneja moskovskoga hebrejskog tea ra »Habima«. 3O. januara (ATJ), Čuveni moskovski hebrejski teatar »Habima«, polazi danas na svoju veliku turneju po Zadržat će se kraće vrijeme u Engleskoj, a onda će po |voj prilici poći i u Ameriku. Turneja će biti ovim redom: Litva. Poljska, Njemačka (Berlin), Holandija, Francuska i Engleska, a ako prilike dopuste poći će »Habima« takodjir i u Udružene Države. U kazalištima u Rigi i u Kovnu već su sva sjedala za predstave »Habime« rasprodana, a drži se općenito, da će se trupa u ovim gradovima dulje zadržati, nego što je ranije namjeravala. U Rigi igrat će »Habima« u (»velikoj »Narodnoj Operi«; to će biti prvi puta, što će jedna židovska trupa nastupiti u ovom kazalištu. Budući da se .ovdje, radi o kazalištu, koje subvencijonira sovjetska država, prisustvovat će predstavama sovjetska ambasada. ■ Habima« .bit će izvan, Rusije čitavu godinu dana, »ali da Most a ne ostane sasvim bez nas«, rekao je ravnatelj »Ha■■«, Cemah izvjestitelju ATJ, »ostavljamo joj ovdje naše |i|Bpkc, grupu od dvadeset članova, koja će izvoditi predstavi: poput nas. Ovo je prva turneja »Habime« u inostranstvo. Mi se ne ćemo zadržavati samo u glavnim gradovima, ćemo takodjer posjećivati velike židovske centre po provinciji. Hoćemo da pokažemo, što je »Habima« mogla da u sve vrijeme, za koje je bila rastavljena od židovskih ma ß- »Habima« se nije dala zaraziti bolešću emigracije; ostala ’ e <t Moskvi u najtežim danima i nastavivši svoj rad širila i-MMBno sjeme kazališne umjetnosti«. ■Gospodin Cemah je d|lje saopćio, da će trupa eventualno u Palestinu, ali nije rekao, kada bi to moglo da bude. ideja, da moskovska »Habima« stvori u Jerus,olimu teatar. LAnskijev »Dybuk« u Berlinu. berlinskom »Kleinen Theater« daje se čuveno djelo »Dybuk« na njemačkom jeziku. I ako berlinske novine javljaju, njemački prijevod ove izvedb slab, ipak je prikazivanje veoma uspjelo. Tom prilikom berlinske novine na vanrednu igru »Dybuka«, je pred nekoliko godina u Berlinu izvadjala s mnogo

uspjeha židovska kazališna trupa »W iln a e r Truppe«. Izvanredne izvedbe »Dybuka« po »Wilnaer Truppe« posjećivali s» u svoje vrijeme prvi berlinski glumci i režiseri, medju njima i Reinhardt. Židovsko kazalište u Lavovu zatvoreno. (W. Mgzt.) Zbog teške gospodarske krize moralo se zatvoriti židovsko kazalište, kaje postoji već 40 godina. Židovski teatar u Lavovu osnovao je g. 1886. Gimp e 1. Medju prvim režiserima toga kazališta bio je i židovski pučki pjesnik Abraham Goldfaden, U posljednje vrijeme moralo je ravnateljstvo kazališta često restringirati broj glumaca i osoblja. Mnogi talentovani glumci bili su otišli u Ameriku. Na kraju je ravnateljstvo moralo kazalište predati glumdma ) koji su ga socijalizirali. Unatoč tome nije se kazalište moglo gospodarski održati, % Državna subvencija za židovski teatar u Rigi. Budžetni odbor letonskoga sabora odlučio je dai dade državnu subvenciju i teatrima narodnih manjina- Ruski, njemački i židovski teatar dobit če godišnju subvenciju od 30.000 leti.

Književne bilješke

Izvještaj o raspravama sedme sesije stalne Mandatarne Komisije Saveza Naroda, Sekretarijat Saveza Naroda izdao ,je pred kratko vrijeme tačan izvještaj o raspravama posljednje sesije stalne Mandatarne Komisije. Izvještaj ima 220 stranica. Od toga je više nego 60 stranica posvećeno Palestini, (Rasprava o godišnjem izvještaju britanske vlade za god, 1924,, o memorandumima i raznim peticijama, što se tiču Palestine, pa prema tome i o memorandumu Cijondstičke Organizacije zajedno s napomenama mandatarne vlasti). Napomene odbora o izvještajima mandatarnih vlasti i o stiglim peticijma i memorandumima, mogu se dobiti kao posebna knjižica, a pod oznakom C. 649. ‘M. 238, 1925, VI. Čitav izvještaj o raspravama nosi oznaku C, 648. M. 237. 1925. VI, Izvještaj o raspravama može se d,obiti uz cijenu od 9. švicarskih ili 27 francuskih franaka. Knjižica sa napomenama odbora o izvještajima stoji pola švic. franka odnosno franc.

franka 1,25, Može se nabaviti kod: Librairie Payot & C i e., Geueve, Švicarska. Kod te se knjižare mogu nabaviti i sva ostala izdanja Saveza Naroda, U narudžbi valja naznačiti brojčanu signaturu naručenoga izdanja, kako je gore navedeno. Izvještaj Egzekutive 14. kongresu. Ovaj izvještaj, koji obiluje vanređno bogatim materijalom o svim područjima cijon. rada ( te obasiže oko 400 stranica, može se nabaviti preko uredništva »Židova« uz cijenu od 2 engl. šilinga. Svatko, tko želi, da upozna tačne podatke o cijondstičkom pokretu u posljednje dvije godine i o radu, što) se u to vrijeme obavio u Palestini, treba da se posluži tom knjigom. Knjiga o židovskom pravu. Hevrat Hamišpat haivri (Cociety of Jewish Jurisprudenca Društva za židovsku pravnu znanost) u Jerusolimu izdalo je pred nekoliko dana pod imenom Hamišpat haivri (Židovsko pravo) knjigu sa člancima o židovskoj pravnoj znanosti. Vanredno interesantna knjiga imade pored ostalih i ,ove naročitog spomena vrijedne članke:' C. H. Tschernovitz; K povijesti židovskoga prava; dr, Š. Eis e n s ta d t-B arsi 1 a j. Počeci internacijonalnih pravnih odnosa židovskoga naroda; N. Bentw i c h, Priznanje židovskoga prava u palestinskom ustavu; G, Frumkin, Pozitivno pravo u Palestini; P. D i ck s t e i n, židovsko pravo mira. (Ziko). Monografija o Martinu Bubeiru. Pre kraće vrijeme izašla je u Riiten - Leoning - Verlagu, Frankfurta. M, monografija Wilchelraa Mich e 1 a: »Martin Buber, Sein Gang in die Wirklichk e i t«. Cijena 1 M. Biblija u Sovjetskoj RusijL Kako javlja Amerikansko Biblijsko Društvo, Sovjetska je Rusija, koja je u zadnjih 5 godina zabranjivala uvoz biblija u Rusiju, podijelila državnim štamparijama u Moskvi i Lenjingradu dozvolu za štampanje oveće naklade biblije.

BROJ 6.

»ŽIDOV <

3

m/iS-'iT?) * s • 11«^ 'l. n OL KUNE 100% čiste masti od kokosovih oraha, zajam« čeno čisto i higijenski. Dobiva se opet u svim trgovlnam živežnom robom Zastupnik I skladište: NORBERT WEISS, ZAGREB BERISLAVIĆEVA UL 8 Telefon 7-33. Brzoiavl: NORBERTIS