Židov

IZ JUGOSLAVIJE

SJEDNICA GLAVNOG ODBORA SAVEZA JEVREJSKIH VEROISPOVEDNIH OPŠTINA. Sazvana za 14. aprila u Beograd. Kako nam javlja, naš dopisnik iz Beograda, sazvana je za 14. aprila u Beograd sjednica Glavnoga Odbora Saveza Jevrejskih Veroispovcdnih Opština. Ova sjednica dmiade naročitu važnost, jer će se na toj sjednici imati konačno odrediti stajalište Saveza Jevr. Veroisp. Opština spram novog zakona o uredjenju bogoslovnih općina u našoj državi. Prošla sjednica Glavnoga Odbora, koja fe bila sazvana pred jedno mjesec dana nije se mogla održati, jer nije bjo prisutan dovoljan broj članova Glavnog Odbora. Nadamo se da- se takova šta ne će ovoga puta dogoditi i da će ta važna sjednica biti posjećena od svih članova Glavnoga Odbora, da bi u jednu ruku sva mišljenja o tim važnim pitanjima došla do izražaja, a u drugu ruku, da bi Savez naših općina. već jednom zauzeo svoje stanovište, te bi se tako pružila prilika da odgovorni faktori budu autoritativno informirani o stajalištu SJVO-a, kao vrhovne instance u pogledu zajedničkih interesa, zahtjeva i potreba naših b.ogošt. općina.

NOVO GODIŠTE »JEVREJSKOG ALMANAHA« SAVEZA , RABINA U NAŠOJ DRŽAVL ' Kako smo informirani namjerava Savez Rabina u našoj državi i ove godine da izda »Jevrejski Almanah«. Redakcija »Jevrejskog Almanaha« želi da Almanah za ovu godinu što bjelje izgradi i da ga izda u većem opsegu i u boljoj opremi. Redakcija namjerava da u ovoj godini, više nego u prošloj, privuće na saradnju sve krugove u židovstvu oaše države, da bi Almanah zaista predstavljao naše sveukupno židovstvo, njegov život i probleme. Židovskoj beletristici misli se posvetiti veća pažnja. S naše strane želimo već sada skrenuti pažnju židovskoj {javnosti na novo godište Almanaha, koje bi trebalo da izadje u ljetu, a s druge strane želimo redakciji Almanaha da se njezini planovi izvrše i da naše židovstvo a i ostali krugovi dobiju jedno u svakom pogledu dostojno i dobro djelo. Za to treba mnogo truda a i spreme, ali i potpore svih za to odgovornih faktora našega židovstva.

SLET JUGOSLAVENSKOG OKRUGA 2ID. SVJETSKOG GOMB. I SPORTSKOG SAVEZA »MAKABI«. Održanje sleta u Zagrebu. Kako doznajemo, raspravljao je odbor Jugoslav. Okruga Žid. Sviet. Gomb. i Sport. Saveza »Makabi« na svojoj sjednici od 25. o. mi. o priredbi svog 1. sleta. Zaključeno je, da se L. slet održi koncem jula odnosno početkom augusta u Zagrebu. Ujedno je »MakabU-okrug odlučio staviti se u kontakt sa sastankom vodja Saveza Zid. Omlad. Udruženja, koji će se održati u Zagrebu 4. aprila, a koji će se baviti i pitanjem priredjivanja omladinskoga sleta.

PRIMANJE DJECE IZ PROVINCIJE U OPORAVNU KOLONIJU IZRAELITSKE FERIJALNE KOLONIJE U ZAGREBU. Izraelitska Ferijalna Kolonija poslat će i .ove godine slabašnu djecu na oporavak u svoj vlastiti dom u Crikvenicu. Budući da su ovomu društvu stizavale mnoge molbe iz provincijalnih gradova za primitak djece u koloniju, a nijesu se mogle uvažiti, jer su prekasno stigle, to je uprava društva odlučila, da će ove godine uzeti i djecu iz provincije u svoju Ferijalnu Koloniju, koja odlazi sredinom mjeseca jula iz Zagreba i ostaje u domu do sredine augusta i tako omogućiti roditeljima srednjeg stališa, da mogu svojoj djeci pružiti oporavak na moru uz dobar nadzor. Upozoravaju se zbog toga roditelji, koji žele poslati svoju ‘djecu u tu Ferijalnu Koloniju na slijedeće: Troškove za primljenu djecu imadu nosili roditelji, općina ili druga koja dobrotvorna institucija. Pristojba, za svako dijete iznosi 1800 do 2000 dinara, a to su samo naši režijski troškovi; u tu svotu uračunata je vožnja iz Zagreba u Crikvenicu i natrag, cjelokupna opskrba, liječnički nadzor i morske kupke. Djeca su smještena u prostranim i zračnim sobama. Hrana je obilna i sastoji od 5 obroka. Nadzor nad djecom je u rukama pouzdanih i stručnih osoba. Dom imade svoje vlastito djcčej igralište sa gombalačkim spravama i svoje posebno kupalište na obali. Informacije dobivaju se kod društvene blagajnice gospodjc Leona Marić, Zagreb. Trg »N« broj 3, 11. kat. Umoljava se, da se prijave dostave najkasnije do 15. aprila o. g. Upravni odbor Društva Izraelitske Ferijalne Kolonije u Zagrebu.

ZAGREB. Godišnjica opstanka Cercle-a Hatarbut. U subotu dne 13. ožujka 1926. proslavio je Cercle Hatarbut u krugu svojih članova i prijaitelja godišnjicu svoga opstanka. Veče .otvorio je predsjednik Cercle-a g. dr. Feliks Kohn, te je u svojem govoru u širokim crtama prikazao dosadašnji rad Cercle-a Hatarbut-a. Naglasio je,* kako je Cercle usprkos teškim prilikama prebrodio sve poteškoće, koje su skopčane sa osnivanjem ovakovdh udruženja, te da je Cercle Hatarbut morao tek da stvori nužne preduvjete za kulturno djelovanje, to jest morao je najprije da mcdju svojim članovima probudi interes za židovska kulturna pitanja, kojeg interesa dosada nije bilo uopće ili tek u vrlo malenoj mjeri. Cercle je prije nekoliko mjeseci aktivirao tečaj za jevrejski jezik, te učesnici toga tečaja postizavaju dosta lijepe uspjehe. Kroz sve vrijeme opstanka Cercle-a obdržavala su se predavanja sa židovsko-kulturnim temama gotovo svaki tjedan, te interes za ista ppstaje kod članova sve veći. Kao vidljivi znak kulturnog djelovanja Cercle-a Hatlarbut spomenuo je akciju oko nabavke biste prof. dr. Hermanna Schapire, koju je Cercle darovao Hebrejskom Univerzitetu u limu i koju je na svečani način u svojim prostorijama predao predsjedniku direktorija KKL g. Menahemu Usiškinu prigodom njegovog boravka u Zagrebu. Cercle postigao je sa svojim društvenim priredbama velik moralni i lijep materijalni uspjeh. G. dr. Kohn naglasio je, da Cercle Hatarbut stoji na potpuno demokratskoj bazi i da mu nije nakana, dta postane kakav ekskluzivni klub u engleskom smislu, ai za dlaljnji rad da će mu biti smjernicom, da stvorenu organizaciju što bolje izgradi i da ju poveže sa velikom naeijonalnom i kulturnom, židovskom idejom, te da će Cercle Hatarbut imati poslužiti i materijalnim i kulturnim interesima te židovske nacijonalne ideje. Iza, toga održao ,jc iz blagonaklonosti rabin gosp. prod. dr. Gavro Schw a r z svečano slovo. G. dr. Scbwarz prikazao je na temelju kratkog pregleda povijesti židovskog naroda, da se Židovi nikada nisu mogli izgubiti u narodima, mcdju kojima su živjeli i ako su ti narodi po kulturi često bili jači od Židova. Kada su Židovi došli u zemlju Kanaan, našli su tamo plemena sa jačom kulturom, a ipak su Židovi njih apsorbirali. Po stanovitim svojim sposobnostima, po jako razvijenom smislu za udruživanje Židovi su mogli da se održe. Tomu cilju treba da služi i Cercle Hatarbut. Nakon toga razvila se je vrlo animirana zabava, tokom koje je dr. Gavro Schvvarz na vrlo duhoviti način pozdravio židovske žene. Istaknuo je kako su židovske žene do pred kratko vrijeme bile svakom aktivnom židovskom životu tudje, te da su jedino muškarci sa tim židovskim životom bili povezani. Sa veseljem je istaknuo, da u zadnje vrijeme i židovska žena prianja- uz židovski društveni život, pa da u rtom nalazi jamstvo za opstanak i razvitak svakog židovskog društvenog života. Iz Ž. N. A. D. »Judeje«. Novi odbor »Judeje« nam javlja, da je odlučeno, da će se pokušati intenziviranje društvenoga rada uvodjeujem redovnih i obvezatnih društvenih sastanaka (svakog petka), a provest će se i stroga redukcija broja članova, da bi ostali u društvu samo oni, koji kane ozbiljno raditi. U tom ««nislu izdan proglas na članstvo, pa i ovim putem želimo r ..ati svakoga, koji ie voljan sudjelovati u radu, da dodje u Žtd. DJačku menzu (Palmotićeva ulica 16) i da svojim potpisom potvrdi svoju volju. Zabava Židovskog Omladinskog Kola. U subotu, dne 20. f>. mj. priredilo je Židovsko Omladinsko Kolo zabavu s plesom. Zabavom je vladalo vrlo dobro raspoloženje, koje je potrajalo sve do zore. Bali su nazočni predstavnici Žtd. bogoštovne općine, Žid. narodnog društva, ŽGSO Makabi, Cercle Hatarbuta, Saveza Cijonista i drugih žid. udruženja i institucija. Kod izbora ljepotica dobila je najviše glasove članica »Kola« gdjica Nda Spicgler. Pohvalno je nastojanje »Kola«, da pripomogne izgradnju naše farme u Erecu urodila' je lijepim uspjehom. Ritualna prehrana šel Pesah u Žid. Djačkoj Menzi Židovska Djaćka Menza prima preko Pesah - Blagdana abonente. Prijave i upiti u kancelariji društva. Palmortičeva 16, izmedfu 12 i 2 sata. Ujedno se primanu prijave i za Se d e r-V e č e ri. SVIM RASPAČAVATELJIMA ŠEKELA. Umoljavaju se svi, koji su primili na rasparčavanje šekelske blokove, da polože obračun što prije u Savezu Cijonista, Qica 38. I. (Zgrada Obrtne Banke).

PRESELENJA PO GRADU. KAO I IZVAN GRADA te željeznicom sa Mobelvagonom. dovoz različite robe na i sa kolodvora, obavlja savjesno i uz najjefttnije cijene otpremu štvo Eliaš i Lah, vlasnici velikih zračnih skladišta i industrijskih ko’.osjeka, Zagreb, Nikolićeva ul : ca br. 10, telefon 13-36.

NAŠICE. Posjet delegata Radnoga Odbora S. C. g. inž. Freundlicha. Osnivanje Mjesne Cijonističke Organizacije. (Pismo iz Našica). U nedjelju dne 14. marta stigao je u Našice kao izasl*. nik Radnoga Odbora Saveza Cijonista g. inž. Ljudevit Freundlich iz Osijeka. Budući da u Našicama nije bij Mjesne Cijonističke Organizacije upotrebio se boravak g. Freundlicha poglavito u svrhu osnivanja Mjesne Organizaci-.j Prije podne, u nedjelju, sastao se g. inž. Freundlich s vid«, nijim židovskim ličnostima u Našicama i predobto ih za cijo. nistički rad, naročito za osnivanje M. C, 0. Poslije podni održan je veoma dobro posjećen sastanak našičkth Židova a prostorijama židovske bogoštovne općine. Sastanak je bi,o otvoren pjevanjem »Hatikve«. Nakot toga je g. inž. Freundlich u jednosatnom iscrpivom i inlere. santnom govoru prikazao ciljeve i svrhe cijonizma, a naročito potrebu osnutka MCO u Našicama. Govor inž. Freundlicha saslušan je s mnogo pažnje i popraćen živim odobravanjem, U odbor MCO izabrana su gg: Oskar Sonnenscheit (predsjednik), Hermann Salzberger (tajnik), gdja Fina Sonnenschein (povj. za KKL), gdja Hilda Ste r n (ko. mesar za šekel), g. David K r em e r (povj. za »Židov«), Leo. pold Sonnenschein (povj. za Keren Hajesod) a kao od. bornici: gdja Fanny Kremer, gdjica Jelka Beran, gdjica Elza H erz o g, g. Josip Schmidt i g. Izak Eisl e r. Gospodinu inž, Freundlichn zahvalio se za iscrpni govor predsjednik bogoštovne općine g. Vinko Wo 11 ne r zaže. livši da što češće posjeti Našice. Novo izabrani odbor sastao se nakon skupnoga sastanka na konstituirajuću sjednicu. Sjednici je prisustvovao ini Freundlich, koji je stvarno razložio zadatke MCO, Nova MCO obećaje, da će u Našicama odsele živ.o raditi oko vršenja cijonistićkih zadataka.

SARAJEVO. ProSloga tjedna umro je u Sarajevu jedan zaslužni žid radetuk, svešlenik i veroučilelji David Isak A1 kal a j, liju Davu. Pokojni J. Alkalaj rodio se 1845. godine u Travniku, a bio lje d/jak uvaženog nadrahina sarajevskog Rav Abinuna. Svoju vjeroučiteljsku dužnost, koju je vazda vršio zdušno i s mnogo ljubavi, vršio je najprije u Bosni: Zvprniku, Travniku, Mostaru, Bijeljini i Brčkom, a zatim je otišao u Srbiju i boravio u Šapcu, Nišu, Kragujevcu i dr. God. 1912. poslala ga je srpska vlada u Štip, koji je upravo bio oslobođjen, da ondje uspostavi veze izmedju židovske zajednice i vlasti. Ondje je boravio sve do god. 1916, kada se je uslijed upada bugarske vojske sklonio u Sarajevo, gdje je mirno i povučeno živio sve do smrti. David J. Alkalaj, bio je čovjek inicijative. Njegova je zasluga što je došlo do gradnje hramova u Brčkom i Šapcu te do osnutka židovske škole u šapcu i Bijeljini. Pokojnik je osobito poznavao .hebrejski jezik, koi je s mnogo mara sam gajio i poučavao, on je bio prvi, koji je u žid, škole u Srbiji uveo hebrejsku gramatiku. Bio je čovjek opće ljubljen i poštovan od Židova i Nežiđova. U svoje se je vrijeme napose družio sa mitropolitom Inokentijem. Za vrijeme svoga boravka u Beogradu bjo je češće pozivan i na dvor blagopokojnog kralja Petra. Pokojni ti ju Davu sahranjen je u Sarajevu uz učešće velikoga mnoštva svijeta, a na grobu oprostio se od njega lijepim govoiom nadrabin gdr. M. Le v i i rabin Moše S a ban iz Skoplja. Zeher cadik Hvraha!

BROD n. S. Purimska zabava. (Od našeg dopisnika). Dne 27. 11. 1926. održan je veliki purimski ples, koji je bio jedan od najljepših i najuspjelijih plesova ove sezone. Program je bio izvanredan, te su blagohotnošću ovdašnjih gospodjica aranžirane plesne točke, od kojih je svakako jedna od najmarkantnijih ples lutaka. Osobita pohvala ide za uspjeli program g. M. Sesslcra, koji si je dao osobitog truda za uspjeh ove zabave, kao i gdjice Zlata Mautner, Nely Kohn, 011y Weiss, Emi KoppOlga Wedss i Lidiji Sessler i sestrama Spitzer te Deutsch. Od gospode sudjelovali su u plesnim točkama gg. ■' Mautner i Galey. Utržak je iznašao oko 12.500 Din, dok je čista dobit u iznosu od 7.500 Din. namijenjena Narodnom Fondu.

VINKOVCI. Priredba Židovskog Gospojinskoga Društva. (Od našeg dopisnika). Židovsko Gospojinsko Društvo održalo je nedavno svojv veoma uspjelu purimsku zabavu. Od čistoga dobitka dobio lijep iznos Keren Kajemet. To je prvi puta, što je vinkovačko gospojinsko društvo dalo nešto za KKL. Nadamo se. da će žiđ. gospojinsko društvo odsele posvetiti više pažnje Keren Kajemetu i da će aktivno saradjivati za nj.

Pred kratko vrijeme izgubila je vinkovačka žid. općin jednoga svog vrijednog člana. Smrt je pokosila našega su® šljenika g. Hinka Blumenstocka. Pokojnik je bio agi lan i ustrajan cijonista već od prvih početaka organirovanogi cijonizma. (O).

8

»ŽIDOV«

BROJ 13

Športske potrebštlne dobijete u najboljoj Kvaliteti Kcd ~H E 6 R 0“ lUCA 1».

SPECTRUM d. d. Ing. Kopfsta, OuhNtj l Krstić Tvornice ogledala i brusionc stakla ZAGREB BEOGRAD OSIJEK LJUBLJANA VII. Knkevićeva uL 23. Banatska ul. 2. Desatlčina ni. 39. Medveđova u.. 38.

IZVEDBA PALESTINSKOGA FILMA ODGADJA SE IZ TEHNIČKIH RAZLOGA NA NEDJELJU 11. APRILA.

Zrcalno staklo - Portalno staklo - Mašinsko staklo 5-6 mm • Ofl u svim veličinama i oblicima - BrillCße pIDČC - Uvinute ploče - Ustakljivanje u mjedi - Fin ogledala.