Židov

vecibi šekel akcije. Jednako su travnički cijoniste pristali da namaknu povišeni kontingenti za Keren Kayemeth i kontingent za Jugosl. Halučku Farmu. Dogovorena je organizacija rada za Keren Hajesod i provedba akcije za »Židov«. Tražit će se od bo®oštovne općine da se pobrine, te bi mjesni vjeroučitelj vodio tečaj hebrejskoga jezika. U subotu, dne 1. maja posije podne održan je veliki zbor u hramu. Pažljivo saslušan govorio je g. Maestro o ideji cijonizma, novoj; Palestini, OiSonističkoj Organizaciji, značenju šeikela, o fondovima, a naročito o potrebi učešća svakoga Židova u izgradnji Palestine. U nedjelju, dne 2. maja održao je g. Maestro sastanak s omladinom, na kojem je govorilo o uloza omladine u ,našem narodu, o omlađinstvu čijoniizmu i razložio praktične zadatke, koje ima omladina da vrši. Boravak g. Maestra unio je mnogo svježih impulza u cijon. rad u Travniku. ŠEKELSKI MITING U ZAGREBU f U nedjelju dne 9. maja prije) podne održao se U dvorani Makabija najavljeni; šekelski miting, na;kojemu su govorili gg. dr. Alfksander LScht, Lav Stern i Moše 3chweiger. Zbog pomanjkanja prostora donijeti) ćemol izvještaj o tome u narednom broju.

IZ JUGOSLAVIJE

PREDLOG ZAKONA O ORGANIZACIJI JEVREJSKE VEROISPOVESTI U KRALJEVINI SHS. Javljaju nam iz autentičnoga vrela, da g. Ministar Vera zbog sadašnje političke situacije još nije dospio da primi izaslanike Saveza Jevr. Veroisp. Opština, pa mu prema tome još nije podastrt projekt zakona o organizaciji ijevr. vjeroispovijesti. Nedavno objavljene vijesti, kao da je delegacija Saveza predala g. Ministu Vera spomenuti projekt potiču iz jednih kriv.o obaviještenih beogradskih novina. SA SJEDNICE RADNOGA ODBORA SAVEZA CIJONISTA. Na sjjednici R. 0. od 10. o. mjj. podastrli su članovi R, O. izvještaj o Ijar-akcitji u slijedećim nvestima: Križevci, Varaždin, Čakovac, Split, Zagreb. Organizacioni referent istaknuo je, da ljar-akcija u Slavoniji i Hrvatskoj dobro uspijeva, te će biti doskora završena, (jer je većina mjesta već posjećena. Blagajnik g. Poilak izvjestio je o financijskom stanju Saveza. G. Joed Rosenberger podastro je izvještaj o »Židovu«. G. dr. Singer izvijestio je o svom putovanju po Bosni, naročito o posjeti u Sarajevu. Radni je Odbor još raspravljao o izvještaju KKL-a, te o izvještaju Keren Hajesoda za mjesec april, dok su ostali referati radi obilja materijala odloženi za slijedeću sjednicu. TURNEJA TAJNIKA KEREN KAVEMETH LEISRAELA PO BOSNI. U nastavku provedenja velikoga propagandnoga rada za KKL po&jetfo je tajnik KKL g. dr. Alfred Singer Bosnu j iskoristio tu zgodu da odmah svagdje provede t Ijarsku akciju. U Sarajevu uspjelo je, da se nakon dulje stanke opet uspostavi noyo povjereništvo za KKL, u koje su ušle ličnosti, koje daju garanciju, da će rad za KKL biti uspješan. Na konferenciji MCO izneseni su mnogi prijedlozi, koji će nakon odobrenja po Hanhali u Jerusolimu biti provedeni u nas, a očekujemo od njih, da će donijeti KKL novih prijatelja i prihoda. Naročito treba istaknuti želju za izdavanje iKistr.ovanog periodičkog časopisa, te izdavanje brošura na ladinu jeziku. Potonje ne bi bilo ,od važnosti samo za naš Savez, već i za propagandu u svim zemljama, gdje žive sefardski Židovi. * Iz Sarajeva krenuo je dr. Singer u Zenicu, te smo o njegovu radu u tome mjestu izvjestili već u prošlome broju. U Zaviđoviću prikazivan je palestinski fim. Iza toga održao je tajnik KKL predavanje, istakavši važnost ijarske akcije: jačanje cijonističkoga pjokreta, jer samo tako moći će se ostvariti još veća djela, u Erec Jisraelu. Iza predavanja održao se sastanak na kojem je provedena reorganizacija povjereništva KKL i povišen dosadašnji kontingent za 100 posto. Tom zgodom imao je dr. Singer prilike da konferira s omladinom iz Žepća, te je i tamo .osnovano novo povjereništvo za KKL. Od najveće je važnosti a i potrebe bio posjet dra. Singera u Tuzli. U tome mjestu, gdje se nekoć lijepo radilo, već je od nekoliko godina zapeo svaki rad. Pored toga ova općina sveudilj biva manja, jer su se Židovi odselili. U petak na večer govorio' je dr. Singer u sinagozi o »Zadatku Cijonistićke Organizacije«. Iza večere bio je sastanak u Židovskome Narodnome Društvu, u kojem je dr. Singer prikazao razvoj rada u Erec Jisraelu, dok je u subotu u omladinskome udruženju »Simson« govorio o zadaći židovske omladine u cijonističkome pokretu. Nakon pregovora sa židovskim gradjanima, osnovano je povjereništvo za KKL i za šekelsku akciju. U Brčkome održao je dr. Singer prije prikazivanja palestinskoga filma predavanje' o obnovnome radu u Erec Jisraelu. Doskora će se a Brčkome provesti šekelska akcija. Kontingent je za 100 posto povišen. Vanredan bio je uspjeb u B i j e 1 j i n i. 1 tu je prikazivan palestinski film, a dr. je Singer održao informativno predavanje o izgradnji Palestine. Navcče održan je sastanak u Žid. Nar. Društvu, O značenju ljar akcije i važnosti Cijon. Organizacije govorili su pored gosp. dr. A. Singera kop je održao inforamtivni govor i gg. F. Zcntncr i Moric Finci. Šekelska akcija počela je s mnogo intenziteta. U Bihaću održan je sastanak s najistaknutijim sumišljenicima na kojem je raspravljano o šekelskoj akciji i uspostavljanju komisije za KKL. Na večer prikazivao se palestinski film, a prije toga govorio je dr. Singer o izgradnji Palestine i istakao velike zasluge cijonističkoga pokreta za ostvarenje židovske narodne domaje a Erec Jisraelu.

KONFERENCA SEFARDSKIH INTELEKTUALACA JUGOSLAVIJE Na konferenciji sarajevskih intelektualaca s članovima Jevrejsko sefardskog stud. kluba u Zagrebu, koja se održala prošloga Pesaha u Sarajevu, odlučeno je, da se ovio ga ljeta sastane konferenca sefardskih intelektualaca iz čitave Jugoslavije. Konferenca imala bi se održati u Sarajevu, a rad oko pr prave i saziva konferencije preuzeo je na sebe Jevr. sefard. stud. klub, koji je ovih dana! razaslao niže oirkular i dostavio ga i .našem uredništvu na: uvrštenje. Na samu ideju kcmerenc sefardskih intelektualaca Jugoslavije svratit ćemo se doskora. ♦ Vrlo poštovani gospodine! Sigurno će Vam biti .poznato n naših glasila, da u Zagrebu postoji »Jev. sef. stud. klub«, koji vrlo uspježno i agilno rudi od dana svojega osnutka, pa sve do danas. Zadaća je našega kluba: kulturno, moralno, socijalno i političko pnidizanje sefardskoga življa, te širenje cijon'Stičke ideje u njemu. Akademska omladina, koja se kupi u našemu klubu, organizovala se ie, da bude suradnicom u sefardskom pokretu. Kako je naš klub, jedini akademski sefardski klub u Jugoslaviji, to smo odlučili da djelovanje svoje proširimo i izvan granica svojega kluba, t. j. da okupimo u jedno koto sve sefardske! intelektualce, pa da se zajednički dogovorimo, kako ćemo najlakše riješiti sefardski problem. Pri rješenju toga problema treba d/a sudjeluju svi sesefardskii intelektualci, bez razlike pogleda: ii naziranja. Klub naš bavi mišlju da sazove jedan kongres sefardskih intelektualaca iiz naše države, na kojemu bi sva naziranja i! svai mišljenja došla do izražaja. Izvolite nam javiti slijedećeaf Kada mislite, da bf \bild najzgodnija, da se kongres održi? a) Koji i kakvi bi se problemi, po Vašemu mišljenju imali riješiti na tome kongresu? c) Imadete li kakove posebne želje?' d) Molimo Vas, da nam pr.i'ikom odgovora pošaljete adrese onih sefardskih intelektualaca, koje Vi poznajte; jer se zbog nepoznavanja istih, na njih nismo još mogli obratiti. Nadamo se da ćete i sami 'uvidjeti važnost ovoga do-

piša, osjetiti svojom moralnom dužnošću, da nam što javite na našu društvenu adresu (Jev. sef. stud, klub, '/.... J Palmotićeva ul. 16), kako bi što prije sredivši materijal, gli preći na tehnički posao, oko saziva kongresa. I Jevrejsko-sefardski studentski klub u Zagrebu. |r Predsjednik; Josef Levi 1 ! Tajnik: Jakov Atijas I ZAGREB [ Pred nekoliko dana vratili su se, n Palestine naš’ šljenici gg. Sardor Schn e 11 e r i Milan Kasti sa supj gama. Bali su nekoliko dana u Egiiptu, a peit dana boravit B u Palestini, nastojeći da upoznaju sve važnije tačke Paiestß ske izgradnje. Q. Kasti kao trgovac vinom naročito se je B teresovao za vinogradarstvo i 'pivničarstvo u Rišon Je Cijoß Tu je s predstavnicima tamošnje kooperative razgovarao I mogućnostima izvoza vina iz Rišon le CSjona u JugpslavjJ Gospoda su ponijela iz, Palestine odlične dojmove o veličini zamašaju izgradnje. Naročito ih se dojmilo djelo u Emeku. i J lučili su da .nakon nekoliko godina opet posjete Palestinu. I 2. zajednički izlet »Žid. Omi. Kola« i «Makabija» bit ćtl u nedjelju, 16. maja na Plješi v i c u. Izlet se priredjuj« J zajednici s Ka/lovačkom Židov. Omladinom. Sastanak je ]' pol 5 sati u jutro na glavnom kolodvoru, a povratak u 19.5 sati preko Samobora. Vlak stoji 25 Dinara. Promocije. Dne 7. o. mj. promoviran je na univerzitetu ■ Beču na čast doktora sveukupne medicine naš sumišljenik, član i bivši predsjednik bečke Bar-Giore g. Jakov H. Kat deron, Na zagrebačkom sveučilištu promoviran je ni čast doktora sveukupne medicine član »Judeje« g. Arpai W i 1 h e 1 m. Srdačno čestitamo! Srdačno čestitamo!

U svaku židovsku kuću škrabića Kcrcn Kaycmefha. Nedjeljno 2 dinara od svake žid. objfelji u Jugoslaviji, daje 1,000.000 dinara godišnje.

Vjesnik Saveza Židovskih Omladinskih Udruženja KATASTROFA OMLADINSKOG POKRETA*

(Nastavak). IV. U znaku romantičnog omladinstva stvoren je prije sedam godina naš pokret. Sedam godina nije kratko vrijeme, naročito pak nije onda, ako se zna, da su to bile fatalne godine 1919—1926., godine, koje i u samoj historiji čovječanstva znače veliku skretnicu, a u historiji židovstva i cijonizma uprav,o junačko doba. Pokret je stvoren po uzoru sličnih i srodnih pokreta u drugim zemljama (a ta epigonska značajka prati ga sve do danas). Momenat mu je bio sklon, zalet je bio snažan. Preuzeli smo si premnogo, tražili smo maksimalne rezultate, na barjake smo si napisali zvučne i divne superlative i bili smo krcati vjere i htijenja. »Brza i temeljita hebraizacijal«, »Promjena zvanja!«, »Produktivisanje snaga!«, »Renesansa u jevrejskoj kulturi!«, »Halucijutl«. Srca i usta su nam puna bila tih velebnih parola, a činilo se, da i stvarnost potvrđuje naša nastojanja, i odobrava naše pokušaje. Za kratko vrijeme stvoreno je nekoliko pripravnih farma za haluce, na sve strane se učilo hebrejski, organiziralo se oduševljeno i intenzivno, sletovi su bili istinski i nezaboravni doživljaji. Početak je zaista bio junački. I u najmanjim zabitnim društvancima pulzirao je pravi život, broj pojedinaca, kojima je pokret bio u središtu interesovanja, bio je razmjerno velik. Start je bio divan. Ali čemu spominjati to svjetlo doba, koje nam je danas samo sretna ali i sjetna uspomena? Svima će nam ti dani ostati zauvijek u pameti, jer je sigurno svatko proživio žar te punoće, plamen velike ekspanzije, božanstveno zadovoljstvo mladenaštva u stvaranju i zbližavanju, u htijenju i vrijenju. Nažalost se ali naskoro osjetilo, da je momenat velike aktivnosti kratak, da je plamen bio hranjen samo slamom, nažalost prilično praznom slamom, čije je mlaćenje skoro postalo uzaludnim. Što je više prvotno oduševljenje usahnulo a oduševljenje nikad ne može biti dugotrajno to se više vidjelo. da je tim prvotnim švungom uglavnom iscrpljena sva naša snaga. Pretežni dio krivnje leži na prilikama i okolnostima, na koje mi nismo mogli utjecati. Dabome, bili smo zaslijepljeni. Ali ta ondašnja zaslijepljenost je opr.ostiva, jer smo bili u groznici, a treba priznati divna (je bila ta sljepoća! Krivnja je izvan nas, krivnja je u tomu, da je našoj namjeri samo trenutak bio milostiv, aH realna baza, na kojoj se je daljnji rad trebao izgraditi, ta baza bila je i jeste veoma nepovoljna. Zbiljskih rezultata bilo je samo u početku, a kasnije je krivulja pokreta sve više .opadala. izuzev dakako neke trenutačne uspone. Nekoliko haluca, većinom ljudi, koji su na rodjenoj koži osjetih grozote rata i bih potpuno degutirani Evropom, ljudi, koji u prevratnom metežu nisu vidjeli jednostavnijeg izlaza, nžrvjeli su se u odlučnost prvog trenutka, stvorili su smionu odluku i zavjet, otišli u Erec i za sebe privremeno a možda i zauvijek riješili problem, koji je za nas postao sve apstraktniji i zamršeniju Pripravne stanice su jedna za drugom likvidirale. (ondašnji halučki kandidati su danas ljudi, kop su prilično udaljeni od pokreta, živeći u vrlo gradjanskim

i |alutskim zvanjima), rekrutovanje novih haltica je prestalo, a s tim smo izgubili vezu sa iskonskim ciljem našeg pokreta. Prilike su se polako stišale, novo stvoreno stanje u svijetu i kod nas dobilo je sve stalnije i sigurnije forme; Evropa se oporavljala, a to je prilično zaokupilo ljude. Duhovi su se umirivali, svagdanje brige teških poratnih godina sve više su nas potiskivale i potisnule su grozničave snove ,o spasenju i novom očovječenju, nastupila je umomost, rezignacija, zasićenost i želja za mirom i odmorom. Da nije bilo tako obilnih i impozantnih poticaja izvana, iz same Palestine i velikih jevreijskih centara u svijetu, koji su dobili zbiljsku mogućnost i duboku nuždu pove orijentacije i pravoga rada, naš pokret ne bi doživio ni ovo sedmo godište. No blagodareći tim poticajima i djelovanju prv.og snažnog zamaha, njihalo se i ljuljalo dalje. Zadovoljstvo, što su ga mlade sile našle u samom organizovanju, u društvenom životu, u živahnim debatama i trvenjima borbe, u prilikama za manifestovanje svojih ličnih ambicija i aktivnosti, i to je mnogo djelovalo na održanje započetoga. Ali sve se to pokazu'e slabim protiv pritiska nepovoljnih prilika. Hebrejski se učilo sve manje i manje, mnoga su društva naskoro obamrla, mnogi pojedinci su napustili aktivne redove pokreta, da ga poslije posve napuste, mnoga društva su se doduše održala i razvijala, ali pomoću nccijonističkih i nejevrejskih injekcija, krenuvši putem zabavne društvenosti, površnog športa, stvari sasvim lijepih i zgodnih, ali s gledišta odgo nih ciljeva pokreta, prilično indiferentnih. Javila se skepsa i pesimizam; mnogi vrijedni pojedinci privučeni drugim velikim i sugestivnim idejama krenuli su drugim smjerom, drugi opet su uopće napustili područje javnog rada za zajednicu i zaokupili se svojim privatnim poslom i zabavom. Opća ekonomska kriza učinila je takodjer svoje. Javila su se i neizbježna lična pitanja i lokalne neprilike, sve same smetnje i zapreke za razvoj stvari. Kad se ima u vidu to. da su sami osnovni uslovi bili neprikladni za taj pokret a to smo dosada dovoljno istaknuli onda nas mora zadiviti i začuditi i to. da se je sve razvijalo tako, kako se to faktično ipak desilo, nasuprot svib novih, većih i manjih poteškoća. To imamo zahvaliti tomu, da je do nedavna uvjiek bilo novog podmlatka u izobilju, novih ljudi, kori su u mladenačkoj želji za aktivnošću i mladenački žestokom opoeicijonalnošću uvijek vjerovah, da je pogrješka zaista samo u metodi i da su oni pozvani, da poprave to stanje i da preporode pokret, odnosno njegovo utjelovljenje: omladinski savez. U tom dogadjaqju i takovom, raspoloženju prolazile su godine, nizala se jedna do druge, sve d,o ove sedme. Opadanja i uvijek nova upravo nemotivirana uzdizanja, napuštanja neuspjelih pokušaja i uvodjenja novih, odlaženja umornih ljudi i dolaženja svježih, to je ta posve prirodna i organska historija ovih sedam godina. Može se dapače reći. da je pokret prividno i prema vani uspijevao i napredovao. Društava je bilo sve više i više. sletovi su bili sve veći i p«radni ji, »Gideon. se držao; izašli su na javu mnogi i vrijedni pojedinci, koji su već odgojeni u samom pokretu, i to /odgojem dosta pozitivno i nadobudno. Ali iskonska slika dekadencije nije se dala uništiti, tim manje, jer je dugo nije nitko ni opazio. Prepuštam historičaru našega pokreta ako se bode igda pojavio —, da daj« opširnu i stvarnu slika cijelog tog

'■♦) Vidi »Vjesnik Saveza Židov. Omlad. Udruženja« o »Židova« broj 18.

6

»ŽIDOV«

BROJ 20