Židov

le smještena je u lijepom vrtu, koji se obradjuje po Soskinovom sistemu. Produkti vrta prodavatju se u Tel Avivu i donese m'esečno oko Lst. 20, koji sc novac upotrebljava za plaćanje vrtljara, učitelja vrtlarstva, a ,još preostaije viSak od' Lst. 6. Škola radi po najnovijim pedagoškim principima samoradnje i pokazuje lijepe uspjehe. Djevo/ke Jz ove škole odlaze nakon dovršenja kurza u kuhinje raznih radničkih grupa. Treća institucija, koja je gotovo po cijelo; zemlji rasprostranjena je skrb za majke i dojenćad. U tim institucijama dobivaju neuke majke stručne pouke i savjeta o njezi i odgoji djece. Od kolike je važnosti ova institucija može se shvatiti, pomislimo li na veliku zaostalost i praznovjerje koje vlada svuda na Istoku. U toku je akci a da se sagradi vlastiti ćora, jer se sada moraju da plaćaju visoke najamnine. Os;m s-vjetima pomaže WIZO i stvarno dijeleći mlijeka, odi ela 5 životnih namirnica makama uz jeftine cijene. U dijaspori složili su se šivači cercli gdje su se zgotavljale higijenske haljine za majke i djecu, pa su majke napokon uvidjele da je ovo odijelo mnogo bolje za njihovu djecu, negoli debele vunene haljine, u ikoje su ih prije umatale. Iz ovoga kratkog opisa vidimo, da je WIZO u kratko vrijeme svoga opstanka učinila mnogo i, što je glavno, sve su njene institucije u skladu s ipnffikama i potrebama zemlje. Pročitamo li koji najnoviji povjerljivi izvještaj o položaju žene 1 radnice u Palestini vidjet ćemo, da pred nama stoje još velike i teške zadaće. Premda je u Pallestini kao nigdje drugdje uspjelo ženama, da udjU u sva zvanja, pa tako prema jcdno m izvještaju nema u Palestini nijednoga zvanja, u kojem ne bi bilo već i žena, a ipak je nezaposlenost velika: danas iroade ciko hiljadu žena. koje su dijelom nezaposlene a dijelom posve neredovito uposlene u tako zvanim radovima za nuždu. U zeirfjji vlada uvjerenje, d'a je nabliža potreba osnivanje dk>moiva za radnice, gdje bi našle utočišta one radnice, koje su prisiljene da rade za veoma malenu nadnicu. Druga je veoma važna zadaća; podupirane već postojećih ženskih farma i osnivanje novih.U Galutu valja posvetiti veliku pažnju izobražavanju halucot; ovo je jedna od najvažnijih zadaća WIZO. U nas hi u svakom većem m'estu trebala d'a se osnuje grupa zemaljskog saveza. WIZO. Zadaća tih grupa bit će dvojaka. Prva i najvažnija dužnost cijonističke žene u nas jest kulturna t.j. ona mora veliku pažnju da posveti domu i odgoji djece u židovskom cijonističkom duhu. U mnogim slučajevima to je dobrano teško, jer ni majke same nema u solidnog židovskog znanja. Zato će hiti prva zadaća naše organizacije, da u radnim grupama upozna naše žene i djevojke sa svim vrednotama židovske kulture. Potrebu ovakovog rada uočila je i WIZO pa je na svojoj zadnjoj konferenciji u augustu o. g. odlučila da osnuje centar za kulturni rad u Wienu. Na) čelo toga rada postavila je dr. Martu Hofmann, koja je u bečkim cijonističkim krugovima poznata kao vrijedna kiifturna radnica,. Ona još nije posve izradila svoj program, ali neke stvari već je ustanovila kao najbliže zadaće toga kulturnoga centra. To je osnivanje jednog arhiva za ženski rad, u kojem treba da se sakuplja sve što bi na kulturnom' i praktičnom polju provele žene kao po'ed'inci i kao grupe. Nadalje je dr. Hoffmann odlučila da se izda Almanah židovske žene, u kojem treba da se sakupi sve što je u cijonističkom pokretu a i u drugim socijalnim institucijama učinila židovska žena. Organizaciju kulturnog rađa zamišlja gdja Hofmann tako, da se u svakoj zemlji nadje po jedina žena, koja će s njom stajati u direktnoj vezi, m ove će žene sa svoje strane .opet svaka stvoriti za sebe krug saradnka. U radu naročita se pažnja ima posvetiti djevojkama. Djevojke treba da pristupe .organizaciji WIZO., ali mogu po želji i prema potrebama da čine posebne sekcije. Jedna od najvažnijih kulturnih zadaća kod' nas bit će, da se u svim mjestima, gdje to još nije učinjeno, osnuju dječja zabavišta. Inicijativa, koja je dovela do konferencije naših cijonistkinja u nedjelju dne 17. oktobra, treba da ustraje. Pristupit će se doskora or garnira tomom radu u smislu odluka te konferencije. Do godine moći ćemo jamačno, da ukažemo na koji pozitivni rezultat u tome pogledu. Gosp. F. Reiner govori zatim o potrebi .organizovanja kontakta s javnošću naročito nežidovskom. Preko štampe treba javnost upoznavati s važnim dogodjajima, problemima i uspjesima pokreta. Trebao bi da se osnuje dobro organi zovani referat za štampu, koji bi stajao u vezi s referatom za štampu kod vodstva Svjetske Cijonističke Organizacije u Londonu. Jačanje nutarnjega kontakta u samim našim redovima valja pomagati radom od čovjeka do čovjeka. Iza toga prelazi se na dalju tačku dnevnoga reda; izvještaji kontima. G. Pollak izvještava, ispred budžetne komisije. G. Pollak tumači nedostatke dosadašnje organizacije financiranu Saveza i obrazilaže dva prijedloga o novom na-

činu u tome radu. (Prijedlog) g. Spitzcra kao prijedlog Radnoga Odbora i prijedlog beogradske delegacije; vidi »Židtaiv« br. 43 ) ■i tumači nacrt budžeta, koji predlaže komisija Vijeću na prihvat. U diskusiji o budžetu sud elovala su gg. David Spitzcr, koji ije u oduljem govoru branio svoj nacrt ,o stalnom plaćanju mjesečnoga doprinosa Savezu, Avram Koen, koji zagovara beogradska prijedlog, đr. Cvi Rotbmuller, g. Lav Stem, g. David Alikalaj i g. Pollak kao referent komisije. Nakon što su u budžetu promijenjene neke stavke primljen je budžet bez (promjene u konačnoj svoti. (Vidi »Židov« br. 43), a iza toga prešlo se na izvještaje referenata permanentne komisije. Referent bio je g. dr. Šalom Freiberger. Referent kanđidacione komisije bio je gospodin dr. Nikola Toinaiuer. Prihvaćene rezolucije objelodanjene su u 43. bro,u »Židova«. G. prof. Pazi Goidinann u kratkom je govoru pozvao sve jugoslavenske cijoniste da živo poirade za izgradnju Erec Jisraela. U zaključnoj riječi g, dr, Alkalaj zahvalio se svima, koji su se trudili oko organizovanja Vijeća a naročito domaćinu, driištvu »Makabi« u Zagrebu. Posebice uputio je g. Alkallaj gosp. Rosenbliithu izričaj odanosti jugoslavenskih cijonilsta Egzekutivi Svjetske Cijon, Organizacije i zahvalu što nam je poslala na Vijeće upravo g. Rosenblutha, r Nakon završnih riječi g. dr. Alkalaja ustaje kongres i pjeva »Hatikvu«.

ŽIDOVSKO AKADEMSKO NARODNO DRUŠTVO »JUDEJA«. XXIX. redovita glavna skupština održaće se u subotu (6. XI.) u 8 i pol sati na večer u vijećnici bogoštovne općine. Dnevni red: 1. Otvorenje; 2. Tajnički izvještaj; 3. 'Blagajnički izvještaj; 4. Izvještaj revizora; 5. Apsolutorij; 6. Izbori; 7. Eventualija. Pozivamo i ovim putem sve seniore i članove, da izvole prisustvovati skupštini. Odbor.

FAŠISTIČKE KOMBINACIJE.

Ekstremni fašistički organ »Lavore d" I tali a« domo lje fenomenalni članak u kome optužuje Židove, da su začetnici manifesta o slobodi gospodarstva, koji su potpisali industr;jalci i bankari Velike Britanije, Udruženih Država, Francuske, Njemačke i drugi. Kaže, da manifest izvire iz spletke internacionalnoga židovstva, koje hoće da kontrolira sve zemlje. Ne će li ta židovska .ofenziva prestati, smatrat će Židove neprijateljima Italije, pa će s njima tako i postupati!?

NUMERUS CLAUSUS U VILNI.

Vilo a, 30. oktobra, (dIA) Jučer je ovdje odlržana grandiozna protestna skupština židovskoga gradfanstva protiv numerus claususa. Praksa numerus claususa bila je u ovoj godini vrlo oštra. Židovski studenti odbijeni su u masama sa sveučilišta, ipa su svi ti dogadjaji izazvali opće negodovanje i ogorčenje.

125-GODIŠNJICA NAJSTARIJE SINAGOGE U AMERICI.

New-York, 27. oktobra. (JITA) Dne 25. oktobra bilo je 125 godina, što postoji u Filadelfiji sinagoga »Rodef-Šalom«. Sinagogu su ig. 1892. osnovali nekolicina židl. useljenika iz Poljske i Njemačke. Danas ide ova sinagoga mediju najbogatije i najpoznatije sinagoge u Americi.

BRANDEIS 70 GODINA STAR.

Poznati američki pravnik i član vrhovnoga sudišta Udruženih Država, Louis D. Brandeis, slavi dine 13. novembra o. g, svoju seđamdcsetgodišnbou. Taj će dan cijoništi Amerike proslaviti, premdla se Brandeis zadhtfih godina povukao od cijonizma. Tom prilikom sjećamo naše čitače, da ije Brandeis bio onaj, koji je 1920. g. predložio u Londonu, da se i necilfonistima ompguoi pristup u Cijon. Organizaciju i uopće zagovarao saradnju s necijonistima. Mnoštvo štovalaca upisala je Brandeisa u Zlatnu Knjigu Žiđ, Narodnoga Fondla.

JUBILEJ MAKSA REINHARDT A.

Ovih dana proslavio ije 25-goddšnjicu svoga kazališnoga rada čuveni kazališni redlaitelij Maks Reinhardt, Maks Reinhardt ije Židov. Prije nekoliko decenija dlošao je u Berlin i tu ije nakon 'kraćega vremena svoje ime Goldberg promijenio u Reinhardt.

Poznati a ijedan od najnaprednijih i najpoznatijih naklai nih zavoda, S. Fischer Verlag u Berlinu slavio je prošle nedj. I e 40-godišniicu svoga osnutka.. Osnivač zavoda ije S. Fischer madžarski Židov, koji je došao u Berlin osamdesetih godini proŠoga stoljeća.

Iz štampe

»DOM« 0 ŽIDOVIMA U PALESTINI. I Glavno glasilo Hrvatske Seljačke Stranke »Dom« donosi I u svom 43. broju (od 27. oktobra 1926.) ovu interesantna I bilješku: I »Glasoviti' engleski pisac Henrik Nevinson boravi I sadai u Palestini i : odanle šalje književna pisma, koja inudnß veliku kulturnu i političku vrijednost. Tu sad! saznajemo, I d'a su u Palestini tri službena jezika; engleski, arapski i I židovski'. Ali u onom dijelu Palestine, gdje se nastanjuju I oni Židovi, koji se vraćaju ratarstvu i kop itu osnovaše I uzorne seljačke naseobine, tu je službeni jezik samo žj. I dovski. Ovamo dodijoiše Židovi iz Rusi e, (Njemačke, Polj. I ske i Čehoslovačkc i pređi njima je stajala teška zadaća I dd opet nauče jezik svojih pradjedova, u kojem su se sa- I mo molili, da obično nisu ndštai razumjeli, jer su inače go- I vorili ili njemački ili jezik dotičnoga naroda, medju kojim I su živjeli. I gle, rodoljublje tih Židova je toliko, da su ve- I likom većinom naučili stari židovski jezik, a ljubav njih,ovj I k pradjedovskoj zemlji takva je, da su već do sada stvo- I rib prava čudesa u naprednom (poljodjelstvu«. i ČAVRLJANJE »NARODNOGA DJELA«, I »Narodno Djelo« u Zagrebu ostaje dosljedno u svom an- I tisemitizmu, i piše kao i n'egovi sumišljenici po svoj Evropi I o »židovskoj pozadini sukoba u državnoj politici« u Rusiji. Tu se piše o tome, da svjetska štampa stoji pod uticajem Židova odnosno njihovoga novca, pa da se zato dosada nijesu saznavali pravi razloži sukoba u diržavnoj komunističkoj politici u Rusiji, I sadi eto otkriva dovitljivost redakcije u Kačićevcj ulici senzaciju; Židovi, Židovi su po sri'edi! U Rusiji se radi o tome hoće li Židovi biti potisnuti od svoga utioaja ili ne će. Zai »Narodno Djelo* jpš je uvijek dovoljno svježa ocrtana floskula o tome, da Židovi komuniste teže za svjetskim prevratom, kojemu bi bila prava svrha,, da se udruže svi l Židovi, pa da zagospoduju svijetom. E da; zato židovski komuniste i vole toliko svoju židovsku braću u Rusiji i sve cijoniste. Ali odakle da redaktori »Narodnoga Djela« znadu sve ovo. Bilo bi previše. Povodom Saveznoga, Vijeća, »Narodno je Djelo« doncjelo one dlvije notice, (prenosimo sa svim grješkaroa): Židovski svijet. »Na 17., 18, i 19. oktobra održat će se u Zagrebu skupština cionista u Jugoslaviji. Najvažniji će referat biti Dragutina Stednera: Cionistički pokret, dra. Šakama Freiberger.i; Kultura, dra Evija Rotbmullera; Mladost, dra Aleksandra Lichtai; Palestina s osobitim obzirom na novu Chahiz-nascabinu u Djedi iz Jugoslavije; Jule Weinerove: Cionistički rad žena. Odabrani lje »narod« uvjeren da je odabranu zemlju našao u Jugoslaviji, pa zašto da se sele u Palestinu. Zagrebački cionistički pokvarit će i one pristojne iz Bosne i Srbije. Skupštinu će otvoriti predsjednik saveza dr. David Alkalalj«. »Kongres cionističkog saveza. Kongres cionističkog saveza, nakon višednevnog zasjedanja, završio je svoj rad. 0 Palestini se mnogo raspravljalo, ali nije donesena nikakva odluka, da bi se možda naši Židovi iseljivali u svoju domovinu. Oni će radije podupirati našim novcima svoju đbmovinu. Stoga gledišta bilo je i glavno težište raspravljanja na osnivanju fondova. Glavna je stvar novac. Ne znamo zašto je predstavništvo gradjanske i vojne vlasti đofiazilo da pozdravi kongres.« * # I ovo da se zove narodno djelo! Šaren' li je božj l svijet.

Iz Jugoslavije

Nadrabin dr. C. P. Chajes dolazi u Zagreb Vodstvo austrijske cijon. organizacije u Beču izvijestila nas je brzojavno, da se bečki nadrabin dr. C. P. C h a j e s, sadašnji član i bivši predsjednik Akcionoga Komiteja Cijon. Organizacije, član Kuratorija Hebrejskoga Univerziteta u Jerusoiimu ljubazno odazvao pozivu iz Jugoslavije, pa će u nedjelju dne 14. ov. inj. ujutru stići u Zagreb bečkim brzim vozom. Zasada još nije stalno hoće li g. nadrabin Chajes posjetit još koje mjesto u Jugoslaviji. ♦ Dr. Chajes čuven je kao govornik. U cijon. redovima pn je vazda bio u frontu, a od svih poštivao i voljen uživa u pokretu naročito mjesto. Pozdravljamo od svega srca njegov dolazak. Javni zbor, na kojem će govoriti dr. Chajes o temi: »Zašto sam cijonista««, btt će u nedjelju dne 14. o. mj. Mjesto i tačno vrijeme javit ćemo u naredbom broju.

Akcija za Keren Hajcsod u Požegi USPJEH PROF, PAZI-GOLDMANNA. (Od našega dopisnika). U četvrtak 20. o. m. posjetio je naš grad! h. Joško Rosenbcrg u stvari dlolaska izaslanika Kuratorija Keren Hajesoda il Jerusofema g, prof. Salem Pazi-a. Istoga dana održana je sjednica svih mjesnih jevrejskih društava pod predsjedanjem gospdra Oskara Brichte, na kojoj je h. Rosenberg razjasnio svrhu dolaska profesora Pazi-a. U nedjelju 24. X. poslije podne stigao je g. profesor Salem Pazi-Goldmann u pratnji gdjice Olge Platzner, te je ui p* l ' sutnosti ovećega broja jevrejskih gradjana i cjelokupne omladine, održao u hramu svo : e predavanje. Prije samoga 7 rc davanja, pozdravio je gosta predsjednik Žid. Bog. Općine g. c^r ’ Brichta sa nekoliko riječi, na što je g. Pazi plastički i uvjerljivo prikazao stanje u Palestini i dužnosti Jevreja u galutu, da pomažu braću ti prednjemu frontu izgradnje. Na večer istoga dana l , u pola devet sati sakupio se pono va lijep broj Jevreja nai prijateljskom sastanku. Profesor P azl je i ovdje mnogim primjerima paralelama i pričama prikazao stanje u Palestini i stanje Jevreja u Galutu. Na ovom je sastanku pozdravljen od ggj Frima, M. Haasa i M, Gerškovi>.a sa strane M. C. 0. i »Hagibora«. Gdjica Olga Platzner tako-

4

»ŽIDOV«

BROJ 45,

M. ILIĆ I GAŠPARAC agencija za promet nekretninama sadržaje svoje stare poslovne prostorffe Petrinjska 3. Telefon 19—97. u kojima i nadalje ureduje.