Židov

REDOVITA GLAVNA SKUPŠTINA »ŽID. NARODNOG . DRUŠTVA« U ZAGREBU. Židovsko Nar.odino Društvo u Zagrebu održat će svoju redovitu glavnu skupštinu dne 21. XI. 1926. u 11 sati prije podne u dvorani Izraelitičke bogoslovne Općine u Zagrebu s ovim dnevnim redom: 1. Pozdrav i izvještaj predsjednika; % 2. Izvještaj tajnika; 3. Izvještaj blagajnika; • 4. Izvještaj nadzornog odbora; 5. Apsolutorij upravi društva; 6. Izbor novog upravnog i nadzornog odbora; 7. Eventualije. Ne bude li glavna skupština toga dana radi nedostatnog broja članova: sposobna da stvara pravovaljane zaključke, to će se dne 28, XI. u 20 i pol sati na istom' mjestu te s istim dnevnim redom održati ponovna galvna skupština bez obzira na broj prisutnih članova (§. 9 društv. pravilai). Židovsko Narodno Društvo u Zagrebu. Predsjednik: Tajnik; Dr. Aleksandar Licht v. r, Dr. Drag. Rosenberg v, r. GOSP. DR. GAVRO SCHWARZ IZABRAN NADRABINOM ZAGREBAČKE BOGOŠTOVNE OPĆINE. Predstojništvo Izr. hogoštovne općine u Zagrebu odlučilo je na svoioj sjednici dne 31. oktobra da položaj rabina g. dra Gavre Schwarza povisi na nadrabinat. ♦ Nadirabin dr. Gavro Schwarz sin) je rabina, a rodio se 13. prosinca 1872. Osnovnu i niže razrede srednjih škola svršio je u Slav. Požegi, više razrede gimnazije i univerzitetski studij apsolvirao je dijelom u Budimpešti, a dijelom u Beču, gdje je god. 1895. promoviran na čast doktora filozofije. Židovske nauke studirao je u rabinskom sjemeništu u Budimpešti. Prvoga kolovoiza primio je rabinsku službu u Karlovcu, a nedugo zatim god. 1897. položio je posljednji rabinski' ispit u Budimpešti. Prvoga februara preuzeo Je kod zagrebačke Izraelitske bogoštovne opčine funkciju vjeroučitelja na srednjim školama. God. 1918. bude kao zamjenik rabina propovjednikom u hramu. Od g. 1923. bio je dr, Schvvarz rabin zagrebačke općine, a odsada je nadraibin. Čestitamo g. dru Schwarzu na njegovu promaknuću. Priredbe uz Savezno Vijeće. Nekolicina gospode sumišljeni-ka u Zagrebu uložila su mnogo truda u organizovanje Vijeća i priredaba uz to Vijeće. Posebni odbor gospodja radio je živo za sin-agogalni ikoncerat. Uspjeh ovoga koncerta imade se naročito da pripiŠe ovakovom lijepom radit. Inicijativu je svemu davao gosp. David Spitzer, koji se vanrednim marom brigao za svaki detalj a pored l toga u zadnji je čas morao- da se primi učešća i u programu koncerta i to jedinom dionicom na čelu. Radio koncerat kantora g. Jure. U četvrtak dne 11. ov. mj. pjevat će za Radio stanicu Zagreb pir vi kantor zagrebačke Izr. bogoštovne .općine g. Ferdinand Jura. Na programu su Mokranjac: Hatze, Šafraaek, Grečanjihov, Lowe, Schubert, Leoncavallo i Rossini. Za glasovirom pratit će g. Juru g. Žiga H-irschler. Gosp. kantor Jura uživa kao pjevač veoma dobru reputaciju. Svojevremeno bio je članom solistom bivše Dvorske i sadašnje Državne Opere u Berlinu i učitelj pjevanja, G. Jura dat će u skoro vrijeme koncerat židovske muzike. Roza ud. Sonnenleld. | U Zemunu preminula je dne 31. oktobra u visokoj starosti gdja Roza ud. Sonnenfeld, te je sahranjena dne 1. novembra uz brojno učešće cjelokupnoga gradjanstva. Pokojnica bila je mnogo godina predsj. a zatim za časna predsj. Jevr. gosp. dobrotvornoga društva, te je dugi svoj život posvetila djelima dobrotvornosti i čovjekoljubivosti. Odgojena u židovskoj tradiciji, čuvala ju je brižno i onda., kad je sve oko nje davno na nju zaboravilo. Puna prave židovske pobožnosti, ulijevala je svojom čistom, širokom dušom u sva patnioka srca zraku nade u bolju i ljepšu budućnost. Vazda pripravna, da pomogne sirote bila je najljepša nagrada za neumorni trud, kad je mogla vidjeti uspjeh svoga rada. S pokojnicom nestaje ponosna Židbvka, koja je punom rukom uvijek podupirala svako židovsko nastojanje. žena, koja je svim bićem svojim bila odana svome narodu, Tijelo pokojnice sahranjeno- je na zemunskom groblju uz brojno, upravo veličajno učešće jevr, i nejevr. gradjanstva u ponedjeljak dne 1. novembra. Nad grobom održali su lijepe govore nadrabin g, dr, Urb a c h i gdja Lujza dra Arnolda Sch6 na, tajnica Jevr. gosp, dobrotv. društva. Kantoralne funkcije obavio je natkantor g. Kačka. Josip Weass. | U nedjelju dne 31. oktobra umro je u Zagrebu u 75 god. svojega života gosp. Josip Wei s s, otac našega sumišljenika, uglednoga trgovca gosp. Norberta Weissa, Smrtni ostaci pokojnika sahranjeni su uz učešće rodjaka i brojnih znanaca i štovatelja u utorak dne 2, novembra na Mirogofu. Neka mu je laka zemlja. Rastužcnoj porodici izričemo naše saučešće. | Marija Hahn, rodjena Steiner. Dne 2. novembra preminula je u Koprivnici u visokoj starosti od 94 godine gdja Marija Hahn, rodjena Steiner, udova negdašnjega židovskoga učitelja u istom mjestu. Pokojnica je baka člana Radnoga Odbora Saveza Cijoni-sta g. dr. 0. Spieglera, predsjednika Zemaljske Komisije KKL i tajnika Uprave Keren Kaje meta g, dr Cvi RotKmiiHera. Brojna porodica s mnogo se štovanja skupljala oko starice koja je do zamjemo visoke > starosti očuvala svježinu duha. Vazda se brinula da joj djeca ’ i unučad 1 živo prianjaju uz židovstvo. Tijefo pokojnice sahranjeno je dne 3. ov, mj. na groblju u Koprivnici. Rastuženoj porodici izričemo naše saučešće.

Konferencija cijon. žena iz Jugoslavije

dne 17. oktobra u Zagrebu

U nedjelju dine 17. oktobra održana je uz Savezno Vijeće Saveza Cijonista i konferencija naših cionističkih žeaa. Svrha konferencije bila je: stvaranje zemaljske organizacije Svjetskoga: Saveza Cijon. Žena (Womens International Zionist Organisation), budući da veliki dio mjesta nije bio zastupan, odustalo se od' stvaranja odlliske o osnutku zemaljske organizacije, pa se raspravljalo o mogućnostima i potrebi rađa naših cijonistkinja. Sistemalizovanje toga rada raznim organizatomim mjerama imalo bi s vremenom da dovede do osnutka federacije Svjetskoga Saveza Cijon, Žena. Inicijativu za konferenciju dao je Radni Odbor Saveza Cijonista i to u momentu, kad je sa druge strane i kod nekih gospodja u Zagrebu bilo, u užem krugu, govora o organizovanju rada cijonisitkinja u Zagrebu. Radni je Odbor angažovap za ovio pitanje gospodjicu Julu Weiner, koja je u saradnji s tajništvom Radnoga Odbora vršila pripreme za konferenciju i vodila korespondenciju s centralom WIZO u Londonu, U Zagrebu se nedjelju dana prije Vijeća održala konferencija užega kruga zagrebačkih cijonistkinja na kojoj je govoreno o pitanju organizovanja ženskoga cifonističkog rađa u Jugoslaviji a naročito u Zagrebu Ova se konferencija sa glasila u tome, da se za rad usvoje načela WIZO, Konferencija je izabrala Pripremni Odbor, koji će raditi sve do konstituirajuće skupštine udruženja cijon, žena u Zagrebu. Ovaj je Pripremni Odbor odredio dnevni red konferencije cijon. žena iz Kraljevine i sastav biroa konferencije. Konferenciju cijon. žena iz Jugoslavije otvorila je u Vijećnici bogoslovne općine u 5 sati poslije podne gospojica Mirjani Weiller razloživši zadaću žene u židovstvu i cijon. pokretu i potrebe organizovanja cijon. žena u svrhu intenziviranja njihovoga rada. Zatim je na hebrejskom jeziku pozdravila prisutnu gg.; Feliksa Rosenbliitha i prof. Pazi Goldm an’na, i predsjednika zagreb. MCO g. dr. Lichta. Iza toga izabrala je konferencija predsjedateljem gdju Veru Ste i n, koja je zahvalivši se na izboru podijelila riječ gosp. dri Lichtu, koji je izrekao ovaj govor: * »Gospodje! Moram dla kažem, da sam ovim sastankom neobično dirnut. Imam .osjećaj, da sam skrenuo u jednu čistu, doista čistu atmosferu, koja je sva prožeta plemenitim osjećajima, i u kojoj uticaji svakidašnjice ne igraju vidnu ulogu. Ja sam čvrsto uvjeren, da ovim zborom, da svakim pojedincem 1 , koji se odazvao Vašem pozivu, vlada čisto, posvema čisto čuvstvo, i da to. čuvstvo nije pomućeno nikakovim sitničavim interesima. »Čuvstvo«! to je danas riječ, koja je izgubila pravu vrijednost i značenje u općoj vrevi, u kojoj su svi zauzeti jagmom za namicanjem materijalnih sredstava. Naš se cijonizam srozava n mozgovnom razglabanju. Ne pustim mozgom, već jedino zamahom čuvstava moći ćemo da se uzdignemo. Nije za nas još došlo doba, da bismo mogli prezreti ovaj najjači movens, koji stvara akcije i djela. U nacijskom životu, isto tako kao i n životu pojedinaca, u našoj unutrašnjosti, presudnu vlast ima emocioni momenat. I ovaj je zbor pokrenut ovakovim ’ emocionim momentom i zbog toga vjeruiem, čvrsto vjerujem, dla će donijeti uspjeha. Neka i ne bismo šuštim logičnim razglabanjem vodili matematičke dokaze za opravdanje naših nazora i ciljeva, to ima jedna krvna logika, što stoji nad 1 tom logikom mozgovnog mebanizmac čuvstveno shvaćanje. I naročiti primjer za toi čuvstveno shvaćanje jest sve naše cijonističko htijenje i težnja k visokim obnovmm idealima. Isticanje ove emocijone strane moglo bi da izgleda upravo femindnim momentom u cijomzmu, ako bi »muški« značilo samo šušti razbor. Kad bismo imali svoju domaju osiguranu, mogli bismo sebi priuštiti, da jedino trezvenom stvarnošću raspravljamo o suštini materija. Dok je sve u bivanju, d,ok je još, tako reći, kula u zraku, smijemo, pa i moramo da se zanašamo putcviraa ide alta, putevima svojih čuvstava. I zbog toga pozdravljam od svega srca, iz sve duše i sv.om čistoćom svojih osjećaja, Vaše nastojanje, što ga vidim pred sobom. I vjerujte, ništa mi ne može biti bliže od ovog Vašeg pokušaja, nošenog tolikom čistoćom i predanosti. Ja vjerujem, da će ovo nastojanje djelovati ne samo na buduće, nego i na preživjele naraštaje, vjerujem čvrsto u uspjeh ove ženske organizacije. Bilo je doduše već ranije sličnih pokušaja u nas I svi su oni obamrli. Ali ja držim, da to .ovaj puta ne će biti! Vi ste osjećale, da cijonizam, cijonizam poleta i zanosa, nije više spremljen u nas dobro. Vi ste to shvatile i uzele ste na se, da ga opet oživite. Na Vama je, da ispunite ovu golemu prazninu u našim redovima. Mi smo otupjeli! Na Vama je, da unesete novog zanosa! Dozvolite mi. da Vam od svega srca zahvalim, što ste se od sopstvene pobude ovdje sastale, da Vam blagodarim, jer ćete svijesno izvršiti zadaću, koju ste sebi namijenile«. Živo odobravanje popratilo je riječi g. dr. Lichta. Iza toga uzeo je riječ g, Feliks Rosenbliith i izrekao informativni govor o zadaćama i radu Svjetskoga Saveza Cijon. Žena. Poštovane gospodje! »Jezične su razlike upravo simboli za položaj, u kome se nalazi židovska narod. Ali ipak postoji točka, u kojoj se sastaju sve misli i osjećaji: to je Erec Jisrael. Radosna je činjenica, đa su ovdašnje žene shvatile potrebu stvaralačkog rada pri djelu obnove EJ i da žele saradjivati u WIZO. Poznajem ovu organizaciju, koja željeznom voljom i umnom radnom tehnikom hoće da izvede veliko djelo. U radu cijon. žena i spol ju je se momenat koncentracije svih sila sa svrhom, da se ostvari nekoliko velikih ciljeva. Prije svega su sve energije cijon. žena uperene na ova dva cilja: uzgajanje žid. žene za poljoprivredni život u EJ. i razvijanje svih ženskih sposobnosti u korist obnoga rada. Svi znamo, da razvoj kolonizacije stoji i do saradnje žene. Prijeko je potrebno, da je žena upućena u sve grane

poljoprivrede kao i muškarac. U tom slučaju nije potrebnu žena obavlja iste poslove kao i muškarac, već samo d a ono, što je u skltadu s njezinom snagom i naravnim stima. Ako bude žena s punim shvaćanjem potpomagala neke grane privrede sama rukovodila, ona će ono učiniti, od nje očekuje djelo obnove. Mati, koja je srasla s tlom i podarstvom znat će i svojoj djeci ucijepiti ljubav za' rad i vot na rodjenoj grudi, A vezanjem potomstva uz zemlju, će da izvrši najveće djelo, jer će time uspostaviti zemljoradničkog života, koji je preduvjet kolonizacije. 9B Prema tome koncentrira WIZO svoje napore onamo uzgo i židovske žene za specitioki ženske poslove u rednoj kolonizaciji. U tu je svrhu osnovana škola za i vrtljarstvo t. zv. »hostel«, kojai je podignuta troškom 10.000 funti. Ovaj zavod iroade oko 60 polaznica. Novac namakle židovske žene Kanade. Na> čelu zavoda je Hana Šohat, koja već 20 godina radi na polju praktičnog uzgoja djevojaka i žena. Njoj je uspjelo da uvjeri žid. žene širom uiH| ;eta, da je glavna zadaća čijom. žena: uzgoj žid. žene za privredu, jer je pitanje žene seljakinje sudbonosno za sve lonije u EJ. Zasada su dakle glavni zadaci WIZO da osposobi što veći broj žena i djevojaka za poljoprivredu tome pridolaze još i škole za dojenčađ. Za svoje svrhe la je WIZO već 38.000 funti. Njezin rad nosi obilne jer njime 'rukovode najbolje intelektualne i stručne sile. IB Ako se Ijugosl. cijon. žene pridruže WIZO kao ska organizacija, onda će time indirektno sudjelovati na ćivanju temelja žid, poljoprivrede u EJ. Saradnjom cijon, žena bit će omogućeno-, da se godišnje osppsobi 50 100 djevojaka za poljoprivredu, i time stvori nova ukorijenjena posve u svetom tlu EJ.« H Na naročiti upit referentice Jule Weiner, dao je g, Rosenbliith o kulturnom radu WIZO slijedeće izjave; Si Žene mogu saradjivati s muškarcima u svim podrućjuni,H| koja nisu specifično ženskog karaktera. U područje rada spada takodjer organizovanje, vodjenje ii nadziranje djevo-H jačkih društava te sabirni i propagandistički radi za KKL, AiH prije svega valja imati na umu potrebu ženskog pokreta u EJ ■ Izvodi g. dra. Rosenblutba saslušani su s velikom pai-H njom i popraćeni živim odobravanjem. ■ Zatim je uzeo riječ g. Paud Goldmann; B »Gospod l je i gospođo! B Držim da nakon govora dra. Lichta i g. Rosenblutba m B mogu mnogo govoriti o onome što Erec Jisrael!' zahtjeva od B naših žena. Dopustite mi samo da u kratkom historijskom pre- fl gledu nadjem veza. sa zadacima sadašnjosti. I U najstarije biblijsko doba žena je imala znamenitu i li- B jepu ulogu i zapremala odlična mjesto. To je prva epoha.. U B doba diaspore rad je žene u okviru .obitelji upravo golem. U to ■ je teško doba žid. žena bila svećenica kućnog svetišta uzgaja- I jući djecu u žid. duhu, čuvajući žid. obrede i svetkujući subota I i blagdane. To bijaše druga epoha. SlijedJto> je doba emancipacije sa rasulom žid!. porodičnog života i odbacivanjem svih žid. vrednota. U toj trećoj epohi žid .se žena- otudijila židovstvu i počela uzgajati djecu u nežidovskom duhu. Tako je došlo najnovije doba cionizma i obnove Erec Jisraela. U toj četvrtoj epohi spočetka žene još uvijek nisu umjele da koracaju upoređo sai svojim muževima. U kolonijama nisu bile pomagačice na djelu obnove zemlje i gledale su bez idealizma i interesa na sve napore muškaraca. Zato i nije kolonizacija u starim kolonijama mogla tako uspijevati kao današnja, u kojoj žena ratne o rame s muškarcima budi staru domaju na novi život. Jedina je poteškoća, šjo današnjoj žid. ženi, koja hoće da odbaci mane graidskih žena, manjka stručno znanje za poljoprivredno zanimanje. Da se žid. žene uzmognu što bolje pripraviti za lijepo zemljoradničke zvanje, osnovana je « Nahalalu djevojačka poljoprivredna školla pod up>ravom neumorne gdje Hane MeisclŠohat. Jedna franc, p>oslovica veli zgodno; «Ce que femme veut Dieu le veut. Što žena hoće, to je Božja volja!« A su možemo reći; Ako hoćemo obnoviti Erec Jisrael, trebamo ženu. Ako će ona htjeti, mi ćemo zemlju sigurno obnoviti! Zadaća žene u galutu je velika. Ona može cijonizmu privesti nove snage. Bez ženske pjomoći naša nastojanja ne mogu uspjehStoga saradjujte svi u galutu, da uzm.ognemo obnoviti Erec Jisraefl!« Topile riječi g. Gold-manna primljene su živim odobravanjem. Iza toga referirala je gospojica Weiner o predradnjama J Zagrebu i odlukama konferencije zagrebačkih cijonistkinja. Gospojica Berta Traper iz Beograda pročitala je pismo gdje Jelene de Majo koja žali što nije mogla da dodje na konferenciju, želi konferenciji najbolji uspjeh i obećajc suradnju. Gda Šalinger iz Beograda govorila je o potrebi aktiviranja cijon. žena i obećala u ime beogradskih delegatkinja, dla će u Beogradu poraditi oko organizovanje. rada tamošnjih cijonistkinpa. Zatim su obavljeni upisi u grupu zagrebačkih cijonistkioja, koja će raditi prema programu WIZO. Upisalo se p>re*o 50 prisutnih gospodja iz Zagreba. Usvojeni su prijedlozi referentkinje gospojice Jule wciner, koja je ispred zagrebačke grupe predložila da se glavna p>ažnja posveti odsada propagandnom radu medju našim ženama po pokrajini a onda da se u povoljnom momentu pristup 1 samom organizovanju zemaljske organizacije. Konferencija, nadasve stvarna i ozbiljna pjodala je mnoge izglede u uspjeh. Za grebačka grupa zadržala je inicijativu i do nje najviše stop, u kojoj će mjeri stvar uznapredovati. Zadaća imade mnogo a 1 mogućnosti imade. Prema tome se očekuje lijepi razvitak nus ■> koja je djovela do zagrebačke konferencije. Konferenciji stigli su mnogi pnsmeni i brzojavni pmzdra-u. od kojih valja naročito istaknuti pnsma gdje Estere Vig lZ Novoga Sada i gdje Jelene d e Ma j o iz Beograda.

6

»ŽIDO Vi

BROJ 45J