Židov

G. Žabotinski u Nišu

Na proputovanju iz Soluna u Sofiju g. se Žabotinski zadržao u Nišu i održao javno predavanje. (Posebni izvještaj »Židovu«) N i š, 23. novembra 1926. Na prolazu zadržao se kraće vrijeme u Nišu vodja cijonista revizionista, g. Vladimir Žabotinski. Inicijativom Mjesne Cijonističke Organizacije i omladinskoga udruženja »David« g. je Žabotinski i ako umoran od duga puta održao javno predavanje na španjolskom jeziku. Predavanje održano je u prostorijama Bet Arnidraša dne 22. o. mj. Q. Žabotinski došao je u prostorije burno pozdravljen oko 5 časova iza podneya u pratnji predsjednika omladinskoga udruženja »David«, g. Eškenazia. G. Eškenazi predstavio je brojnoj publici g. Žabotinskoga i prikazao njegove zasluge za pokret, a iza toga je kao predsjedatelj pozvao g. Žabotinskoga, da uzme riječ. Q. Žabotinski izvinio se, što zbog umora od duga putovanja a i zbog neusavršenoga poznavanja ladina ne će moći da govori bez griješke. Iza toga je g. Žabotinski ukratko razložio sadržinu svojega pokreta u cijonizmu. »Naš je cilj, reče, da u što kraće vrijeme uselimo u Palestinu što veće mase Židova, pa da tako u skoro vrijeme dodjemo do većine u palestinskome pučanstvu. Ovo pitanje većine presudno je jer je nama stalo da postignemo židovsku državu u Palestini. Mjesto vijugavoga pravca diplomatskoga taktiziranja valja polaziti stvaralačkim smjerom. Posvuda se i svakom zgodom mora da ističe istina o stanju u pokretu i u Žemji. Od velike je važnosti, da se sva javnost upozna sa onim, što je u Palestini postignuto za deset godina i čega nam još treba. Vidan dokaz za našu snagu je uspjeh na području kolonizacije. Tu smo postigli takove rezultate, kakove nitko na našem mjestu ne bi bio mogao da dostigne, barem ne u,ovoliko kratko vrijeme«. Činjenicama i prikazao je g. Žabotinski, da izgradnja Palestina ne može da se razvije u poželjnome tempu be j) - vtivne saradnje mandatarne vlasti, koja do danas nije još mogla da shvati svoju dužnost u ovome pogledu. Od nje se traži u prvome redu: Eksproprijacija zemljišta, koje po turskim zakonima pada pod takav udar zbog toga, što je neobradjivano. Time bi se stvorila potrebna zemljišna rezerva za židovsku kolonizaciju. Drugo: palestinska vlada ima da garantuje zajam za židovsku kolonizaciju. Garancijom bi prije svega imalo da služi ovakvo eksproprijirano zemljište. Palestinska vlada ima da favorizuje razvitak industrije. Jevrejska se legija imade ponovno da osnuje, jer se samo tako može da garantuje posvemašnja zaštita Jevreja i jevrejske imovine u Palestini. Sve ovo moglo bi se postići. Potrebno je energično istupanje i snažna odlučnost. Time je g. Žabotinski bio završio svoj govor. Publika ga je nagradila oduševljenim odobravanjem. Nišlije su zahvalni g. Žabotinskome, što ih je počastio svojim boravkom u njihovoj sredini i svojim snažnim govorom. , • L. E.

INTERVIEW S G. ŽABOTINSKIM

Vaš saradnik razgovarao je s g. Žabotinskijem, koji je bio ljubazan da mu dade interview za »Židov«. Vaš saradnik upitao je g. Žabotinskoga: u kojemu je mjestu boravio prije dolaska u Niš i koja je svrha njegovoga odlaska u Sofiju? G. Žabotinski je odgovorio: »Putujući iz Palestine zadržao sam se u Solunu. Tu sam u pet dana održao oko 20 govora i konferencija. Skupštine, na kojima sam govorio, bile su vanredno posjećene. Mogu da vam kažem, da sam s uspjehom u Solunu veoma zadovoljan. U Sofiju pozvaše me sumišljenici i preda me poslat je naročiti delegat tamošnjih revizionista. Večeras ću (22. nov., opaska izvjest.) s njima da odem u Sofiju. Tu ću održati nekoliko konferencija a zatim ću direktno u Berlin, gdje me očekuju za 27. ov. mj.« Koje dojmove nosite iz Palestine? »Zadovoljan sam s napretkom izgradnje. Taj napredak kroči nivoom, kojim se Jevreji mogu <ia podiče. Razvitak odgovara savremenom pravcu kulture i privrede.« Kako je s krizom? »Pitanje gospodarske depresije davi cio svijet pa ne smije da nas začudjuje, što je Palestina, koja ne živi sama o sebi, ušla u taj svoj teški period.«

Mislite li kad posjetiti Zagreb i Beograd? »U ovim gradovima nema još grupa revizionista, pa ne znam ima li koristi da dodjem i nepozvan. Javi li se koji broj revizionista u Jugoslaviji, ja ču da posjetim i po neke gradove u vašoj zemlji.« Kako vas se doima Niš? »Sa zadovoljstvom sam konstatovao, da u vašoj opčini ima budne nacionalne svijesti i da njome vlada spoznanje o potrebama sadašnjćg stanja jcvrejstva. Naročito su mi spominjali ovdašnji sumlšIjenici vaše ime u vezi s nastojanjem oko toga da se probudi jak interes za cijonizam.« Kako se razvija pokret revizionizma i u kojim krajevima ima najviše pristalica? »Revizionizam dobiva svakim danom sve više oduševljenih pristaša, naročito u Americi, NjcniaČkoj, Francuskoj, Grčkoj i Bugarskoj. Nadam se da ćemo uskoro ojačati sadašnje organizacione veze i time intenzivirati svoju djelatnost.«

Leon Eškenazi.

Cijonizam u Poljskoj

Poljska, koja jc iza svjetskoga rata htjela da zauzme mjesto ruskih djomista, imala je još na zadnjem kongresu u W inu odlučan utjecaj. No prvenstvo kako su ga nekoć imali ruski Židovi nije mogla odnijeti. Poljska ne će nikada moći da zauzme nekadašnji uticani položaj Rusije u židovstvu i cijonizimu. To su dokazali mnogi dogadjaji zadnjih dana. Kao da su samo ruski Židovi zvani, da budu živa sila, aktivna energija u židovstvu, pa niti poljski, ni amerikianski, ni njemački Židovi ne će ispuniti prazninu, koja ;e nastala u židovstvu odsustvom te odličiie grupe. Da ruski Židovi nljesu takj odsječeni od ; svijeta, od židovstva, zacijelo danas ne bi bilo govora o krizi u Erecu. No po tome neka se ne misli, da su Židovi u Polfokoj spram današn ih dogadjaja pasivni, da su skrstili ruke. Ali se može mimo reći, da ne rade sve, što bi trebali a i mogli. Mnoge su činjenice krive, da poljsko židovstvo nije složno, da nije svoj rad sko-ncentrisalo. Prije svega je krivnja na bezbno nim partijama, u koje su rascijepani poljski 1 Židovi, Početak tome zlu treba tražiti u žfoglasnoj »ugodi«, (sporazumu Židjova s antisemit, vladom Grabskoga), »Ugodo« je najveća politička neopreznost, Sto su je židovske vodfe u Poljskoj učinili, a rodila je samo svađ ama', neslogom i cijepanjem mediju Židovima, Zbog »ugode« trošile su se neizmjerne židovske energije, a sve zaludu, jer su žrtve za sporazum bile dane bez rckompenzacije. U tofi se je zagrižijivoi i tvrdokornoj borbi jasnije no ikada pokazalo, kako je nužan vodja. Nije bilo glasa jednog a muža, koji bi uživao povjerenje sviju. Prije prepirke zbog ugode bio je nar. aast. G r ii n b a u m ta ličnost, no od' vremena ugode našli su mu se mnogi protivnici. Poljsko- židovstvo boluje i trpi, jer nema jednoga lučonošu, jednu ličnost, jednoga vod'u, nego ima suviše lučonoša, točnosti i vodja. Žestoka borba medju cijonistima urodila' je naravnom posljedicom. Cijonistički su se redovi prorijedili, oslabili su. Mnogi su cijonisti otpali ili; opet ne pokazuju riikakav interes za cio-n. pitanja. Ruševine asimilacije počele su se micati. Socijalistički Bund nailazio je na sve veće simpatije u masama, Aguda mogla je dla nesmetano vodi svoju propagandu!. Umjesto borbe protiv protivnika cijonizima vodila se žestoka svačija u cionističkim redovima. Protivnici dijonizma vrlo su dobro upotrijebili ovo vrijeme. Ta će se činjenica zacijelo pokazati za nastajnih izbora za sejm. Stanje je cijonizma u Poljskoj bijedno. Vidi sc to d po tome, da su novine »Lemberger Zaittrng«, koje su decenijama širile cijon. misao, pa »Volk und Land«, koje su hitahdutski orijentirane, prestale izlaziti samo zato, jer nemaju čitača. Naprotiv je Aguda opet počela da izdaje dnevnik »Jude«. Medju poljskim židovstvom ima vrlo mnogo grupa i partija unutar cijon. pokreta, ali nema nijedne partije, koja bi se bavila isključivo cijon. radom, a da ne bi učestvovala u lokalnoj politici. Hitahduit, koji je prije bio svu svoju energiju skoncentrisao oko isključivo cijon. rada, tako se je promijenio, te zaista nije mnogo ostalo od njegovog gordonskog (A. D Gorđon) programa. Danas se bavi sa zemaljskom politikom, i mijenja se onamo, gdje sc već lako zamjenjuje s Poale Cijonom. Stoga i ni e čudo, da je izgubio mnogo pristaša. Jedina grupa, koja se intenzivno bavila sa cijon, problemima i cijon. radom bila je A! Hamišmar (Radikalni cijonisrti), no i ta je grupa suviše zabrazđila u sejmsku pofitiku. Pokušaj, da se stvori vrhovna cton. instanca- Vrhovno Vijeće za sva područja Poljske, nije uspio zbog istupa zastupnika Galicije. Do jedinstva medju Židovima iz svih krajeva Poljske nije došlo. Još se u Galiciji ne shvaća, da u čitavoj Poljskoj treba jedna smjernica u politici, i da : ma samo jedan cijondzam. Na drugoj lje stran? -kriza u zemlji uvećala indiferentizam. SShbe i žalosne ekonomske prilike Židova, svakodnevna borba za održavanje egzistenci e pojačale su slabljenje cijonizma. Svi su ti razlozi, a dabome i povratak mnogih iz Palestine, -stvorili u poljskom cioniznvu atmosferu sploštavanja,

bespomoćnosti, umornosti i zbrke. Prestao ie nekadašnji cijon. život. Kulturni rad, sitni cijon. rad, oduševljenje, idealizam, povjeren e mase, redoviti rad Egzekutive, broj doprinosnika za Kercn Hajesod, šekelisti svega toga nema u onoj mjeri kao prije. Ipak se u zadn : e vrijeme pokazala promjena, koja ulijeva nade u tu gorku čašu. Prije svega su tuđe omladlinci u svojim različitim skupovima, koji se sa više volje i idealizma baca u na rad, pa u svom zamiosu povlače i dlruge. Zatim su skupštine, koje se sad gotovo u svim krajevima Poljske obdržavaju. Te se skupštine intenzivno bave pitanjima četvrte aiije već se gov.ori i o petoj alijjir! pa se tako opet budi interes za cion. pitanja. Te skupštine izvršile su ujedno propagandni rad, ikoji je već do danas donio više rezultata, nego sav radi u Mjesecu. Cijon, Organizacije. Zasigurno će se na tim konferencijama naći- putevi i sredstva, kojima će se pospješiti cžitvlhenjc cijon, ideje, ujedinjenje cijon. pokreta u Poljskoj. A prije svega treba maći metoda pomoću kojih će se uništiti dezinteresman i pobuditi stari oijon. život i rad.

Josef F r a n.k e !

Posebna sefardska općina u Zagrebu

U 'nedjelju dne 21. ov. mj. održana lje u restoranu Kasina u Tuškancu skupština, koja lje po pripravnom odboru bila sazvana s lozinkom; Konstituiraju«a skupština »Sefardskih Jevrc;a« u Zagrebu. Ovoj ije skupštini po naznačenom dnevnom redu na pozivu bila namijenjena zadaća, da konačno i formalnim načinom sprovede ranije stvoreni i ostvarivani zaključak o osnutku posebne sefardske bogoštovne općine u Zagrebu, U Pripravnom odboru, koji je inače vršio funkciju odbora zagrebačkih sefarada u stvari posebnoga bogoslužja, bio je predsjednikom g. Avram M e vorah, tajničke funkcije vršio je g. Emil Sason, a blagajnik bio Ije g. Lcon K o h n. Skupština ije bila relativno veoma dobro posjećena. Nešto iza devet sati otvorio je skupštinu g, Avram Mevora'h i razložio svrhu sastanka. Iza toga referisao je g. Emil Sason o radu odbora od njegova osnutka i specijalnije iznio momente o odnošaju prema vodstvu Izraelitske bogoštovne općine u Zagrebu. G. Emil Sason tvrdi da postupak vodstva općine prema sefardima obzirom na njihov zahtjev da općina dade novaca za uzdržavanje uredjenoga sefardskoga bogoslužja nije bio ispravan i lojalan pa su zagrebački sefardi uzmoraK da se pobrinu, da ponajprije dobiju rješenje vlade o autonomiji za svoju posebnu općinu i da konačno i pristupe samome konstituisanju općine. Stvar se u glavnome kretala dakle oko pitanja novca za posebno sefardsko bogoslužje, u čemu da je zgriješilo vodstvo općine toliko, dd su sefardi primorani da odu iz te općine. Nakon što je g. Leon Kohn izvjestio o novčanom poslovanju odbora i sadašnjemu financijalnome stanju podijeljen je pripravnom odboru jednoglasno apsolutoriij, a zatim je rješavano pitanje pravila. Plenum se saglasio s time da se pravila ne čitaju, jer da bi to iziskivalo i suiviše mnogo vremena, a pravila će se i onako morati kasnije da mijenjaju l prema zahtjevima prakse. Iza toga odredjena je kraćai pauza prije nego što će se preći na izbor uprave. Nakon pauze 'pristupilo se biranju, pa je per acclaraationem izabrano ovo vodstvo; predsjednik g. Avram Mcvorah, članovi gg. Avram Romano, Izak Semo, Cezar Gaon, Josef Benvcnisti, dr. Juda Lewy, Salamo« Papo, Emil Sason i Leon Kohn. Pojedine funkcije, naročito

BROJ 48.

»Ž 1 D O V«

3

Nove haljine od starih stvara Twink. 3S o n wmK Čisti i bojadiše ujedno , (24 krasne nijanse) £ LEVER BROS. LTD Port Sunlight, i ENGLAND. & Dobiva se u svakoj trgovini i drogeriji. Zaatnpstuo I depof: Norbert Weiss i drug Zagreb, Sajmište brs 51 Telefon br. 7-33. Brzojavi: Ncrbcr

HANUKA MATINEJA „ŽIDOVSKOG NARODNOG DRUŠTVA*' BIT ĆE u nedjelju 5. decembra u 11 sati pr. p. U DVORANI „NAKABIJEUA DOMA”