Židov
Iz štampe
Dr. Arlosorof napisao je u američkom giasii Hitahduta »Fam Folk« članak u kojem se obara [ kritiku prcf. Franza Oppenhermera, koja je uzvitla veliku prašinu. Dr. Arlosorof veli izmedju ostala: Zanimljivi su naročito Oppenheimerovi navodi gospodarskoj kolonizaciji. Uza sve nedostatke što napominje, ipak su njegovi nazori o Mošavu i Kvuci jiitivni. Stoga je on istog mišljenja o osnovnim natiima naše gospodarske politike u Palestini. Njegova ritika pogadja samo dvije točke: potrebu nadničara Mošavu i budućnost velike kvuce. Nadkičarenje treba otkloniti, jer se protivi načei vlastitoga rada. Nadničarenje znači jeftini rad, a iftini rad znači arapski rad. Što se tiče velike kvuce, »nas se još ne može izreći konačni sud, jer za to nep dosta podataka. Prve velike kvuce osnovane su rije pet ,gcdina, pa je stoga prekratko vrijeme prop„ a da bi se moglo izreći valjano obrazloženo mienje. Sve se kvuce nalaze još u provizornom stali. Kako nisu dobile potrebiti minimum financtjal[i sredstava i inventara, ne trebamo se čuditi nekim uspjesima. Tkogod, dakle, skeptično pomatra ovaj .čin kolonizac : je, neka bude oprezan pri izražavali svoje ocjene. Oppenheimer drži, da su velike kvunepraktične, a u isto vrijeme predlaže i on sam iseljenje velikih grupa. Glavna točka njegove osnove stoji u tome, dia jedan šef-adminislrator mora voli sve poslove kolonije. Teško je vjerovati, da bi jedna osoba mogla upijati tako velikim gospodarstvom. Važnije je, meli® pitanje, kako da se iskoriste tehničke p rednovelikog gospodarstva upotrebom modernih metorada ida se dovedu u sklad s ličnom predanosti ih pojedinaca, članova velike kvuce.
Arapski list -Mokatanu u Kaiiru pozabavio se Javno pitanjem židovsko arapskoga sporazuma mak završuje ovako; Izgleda, da je moguće stvoi sporazum izmedju Židova i Arapa u Palestini, je dalekovidnim cijonistima postalo jasno, s kaBfi je poteškoćama spojeno ostvarenje židovske jave. Ne sumnjamo, da će židovski useljenici, dju kojima se nalaze uvaženi učenjaci i tehničari, icgo pridonijeti razvoju zemlje. Ali moraju uaputi svoje politike želje i živjeti s Arapima kao bri susjedi, a ne kao osvajači, koji od urodjenika -fii.iiHzvojštiti prava samo silom.
Čitamo u »Hatikvi« (Anvers) od. 3. XII. o. g. o -izvještaju ratu g. Rosenblutha kroz Srednju Evropu: Mnogo brige zadaje stanje cijonističkog pokreta u Marskoj. Tamo živi oko pola milijima Židova, medju kojima ki cijonistički rad zapinje, jer mu vlada pravi poteškoća. Mistička organizacija u više je navrata poduzela korake i madjarske vlade. Organizacija učinila je sve moguće, ne i sklonula vladu, da promijeni svoj stav. Obično je odgovor it bio, da su se židovske institucje u zemlji izja-
vile protiv legalizacije cijonističke organizacije. Nažalost je istina, -da je .jedan dio židovskih ustanova protiv djenizma, ali čudno je, da madžarska vlada uvažuije ovu činjenicu kao ozbiljan razlog, da madjarskim Židovima brani cionistički rad, ako je to njihova želja. Madžarska nije jedina zemlja, gdje su neki predstavnici općina protuoijonistički raspoloženi, ali nigdje u civillirovanom svijetu, osim možda u Sovjetskoj Rusiji, nijedna vlada nije se toliko- odlučno protivila lomu, da prizna cijonis Lička uđi-uženja zakonitim. Protivno Rusiji, Madjarska je član Lige Narod a i kao takova zafnteresovana na stvaranju židovske narodne domaje. Teško je zamisliti, što Madjarska kani postići tim netrpeljivim stanovištem, koje samo može da oslabi njen ugled kod širokogrudnijih naroda. Vladu sve to ne priječi, da ne obraća nikakove pažnje na mnogobrojne predstavke. Dosada bar nije pokazala ni'kakovc volje, da zauzme razumniji stav.
Židovi i tuberkuloza
Značajno je veliko, veoma veliko razlikovanje prema rasi, ako pogledamo uzrok smrti kod stanovnika istoga kraja. U Bosni i Hercegovim umiru (T. Živkovič) na 10.000 živih; 9 Jev r e j a, 13 evangelika, 29 katolika, 34 pravoslavnih i 44 muslimana. U tri vojvođjanska grada (VI. Jojkić) u istom omjeru kao gore: 56.7 Srba, 39.8 Madžara, Nem-aca i Bunjevaca, 32,2 protestanta i 9.5 J evre j a. Pojmljivo je, i ne treba posebnog dokazivanja, da je .ova zamašna različnost postala usled sticaja vrlo mnogih okolnosti. Nejednakost relativne imunizanovanosbi od tuberkuloze, razlike u rasnoj svojstvenosti, ekonomskom stanju, životnom shvatanii, političkoj prošlosti, stupnju javne zdravstvene zaštite i, više no ovo ukupno, duboko različit lični i porodični način života uzroci su ovom velikom medjusobnom odstupanju. Naročito nezdrave životne navike, uslovljene nekad tradicijom i rasnim nagonom, nekad materialnim siromaštvom ili kulturnom ili sveopćom nerazvijenošću, čeličnom snagom opasuju i najviše lome zdravlje našega naroda, jer ih se on najmanje uspio da otrese. Zato u Bosni i Hercegovini- na 9 Jevreja umire 44 muslimana, a u Vojvodini na 9.5 Jcvre-ja 56.7 pravoslavnih iako se zna, da oni žive često pod istim klimatskim i opštim prilikama, i da slavenski element u Vojvodini ekonomski prilično napreduje. Otpornost izvesnih rasa prema tuberkulozi danas je najbolje uočena kodi jevreja koga naroda. U srednjem su vijeku Jevrcji proživeK teške epidemije Ađ tuberkuloze sa masom žrtava. Dok je danas, pjosle nekoliko vekova borbe s tom bolešću, njihov pomor od tuberkuloze gotovo u svim zemljama najmanji sravnjen s umiranjem ostalih naroda- i društvenih slojeva pod ličnim ili još boljim higijenskim, ekonomskim i klimatskim us lovim a. Postanak ove posebne jcvrejske čvrstine prema tuberkulozi nije još izučen u intimnoj strukturi iako je već sada neosporno, da je ona- mogla nastati, uglavnom, usled bioloških uticaja tuberkulozne infekcije, usled izvesnih socialnih prilika, duhovne koncepcije i fizičkih osebina jevrejskog naroda. (Saopćeno prema knjizi; Dr. Andrija Štampar. So-cialna medicina 111. dco. T u b erkul o za. Napisao dr, V asa S a vi č). UPOZORENJE! Naš surodšljenik gosp. Drag. Rotschild, komisionalni bankovni posao, ima supkolekturu klasne lutrije, pa upozoravamo na njegov oglas.
POSLANIK NUROK VRATIO MANDAT ZA OBRAZOVANJE LETSKE VLADE
Riga, 20. decembra. (JfFA) Kako smo već javili, povjerio je gospodin Čakste, državni predsjednik Republike Leiske, židovskom poslaniku rabinu dru Nur o k u sastav nove vlade, Rabin Nurck pregovarao je s parlamentardina ljevice i manjine, pa mu je uspjelo, da stvori osnovu za demokratsku vlado ljevice. Ali rabin Nurok nije imao namjere, da sam preuzme vodstvo nove vlade, te je nalog ra stvaranje vlade povratio državnom predsjedniku, koji ćc povjeriti sastav vide letskom demokratskom vodji. Sve su letske novine donijele intervjue s rabinom kom, te mu u velike priznavaju njegov trud. Jedino reakcionarno-antisemitska »Pirmdiena«, iskrivila je raz’aganja Nurokova, te je stvar prikazala lako, kao da je rabin Nurok htio, da preuzme vodstvo vlade, a da dade Vlast u ruke Židov ima. Ostala štampa zauzela je oštar stav protiv Pirmdaen*a.
Prevrat u Litavskoj i Židovi
Kov no, 19. decembra. (JTA) Vojnički prevrat u Litavskoj ispočetka je u velike zabrinuo žddlovsko pučanstvo. Situačija se ali pr.osudjujc mirnije, otkako je pros. Waldcmaras, koji je poznat kao prijatelj Židova, stupio na zahtjev vojničke stranke na čelo nove vlade. Židovski radnički krugovi boje se, da će nova vlada zauzeti oštar stav protiv radništva. U stanovima židovskih radnika provedene su mnoge kućne pretrage. Litavski i židovski radnici uapšeni su pod sumnjom rada komunističke djelatnosti. Židovska frakcija litavskog sejma nije još zauzela stav spram dogadjaja. Kod izbora Smetom« predsjednikom republike, kod kojeg su u Sejmu .od 85 zastupnika bili prisutna 42, sudjelovao je sa strane židovske frakcije samo njen predsjednik dr. Robineon.
Ukrali joj glas
RISTIKA
Jidiš napisao Šalom Aš. (Svršetak) Reb Šmuelke, provodadjija, u prljavome kaftanu i teškim izašao iz sobe, s lulom u ustima, a reb Baruh sproveo fo vratiju. »Hajte u miru, reb Šmuelke«, reče, »uzdajte se ; moju ženu, sve će da bude u redu«, A onda udje u kuhinju gospodja Rebeka a svo joj lice sjaji r 2dosti i sreće. »Rezclc«, reče tapšući djevojče o rame-, ‘ieraj, potjcraj! Danas će da dodju djevojčini roditelji i dje'a do moga Mošelea. E, danas će da budu zaruke. A tein la dadu mnogo darova«. Rezelc se svim marom dala na posao. Pa šta i bi drugo? tele se vjeri, Mošele će da dobije vjerenicu, a vjerenica isgnruoipp? rdgo dgo umlhmlbmlh dgo dgo dgo dgoddrrrr sigurno lijepa djevojka, nije ovako blijed, nezdrav, rastvor kao ona, i kći je bogata čovjeka, a ne kao ona ići Šajndle, kramarke. : rezele sve razmišlja: kad se oženi, ja ću da im pod jem u ; da radim. I čuvat ću njega i njegovu ženu kao svoje oci, atru i vodu poći ću za njih. će biti vjerenik! Koje Li sreće! Koje li radosti! poput ustrajnoga mrava obavlja žustro sve jedan po 2a drugim. A ipak se gospodja Rebeka prepirc s njom: »šta Ii ti je te. Rezele, sve ti pada iz ruku!«. . .
'ad sc opet stala da spušta noć. sjedila je Reze'e na 11 u kuhinji. Iz sobe dozvanja Mošcleov glas. : glas mu je sladak i oštar podjednako, drag i strog, me> bolan. ' pladanj na zidu govori: »Ružna si djevojka, Rtzele, mii bolesna! I umrijet ćeš...« 1 žuti kotao dodaje: »A lijepu djevojku uzima Mošcle. dobogatu djevojku!« I sve posuđje stalo da udara: »Ludo, jadni stvore! Ha, ha! je, misli na MošeleaJ Valjalo bi da se stiđdS iz sve duše!....« A Mošelcov glas govori: »Sta imaš ti da mi nalazeš? Odakle * da misliš na mene? Drži sc tebi ravnah!...«
I njena slaka u zrcalu govori *oj; »Ružno, siromašno i nezdravo si djevojće! I umrijet ćeš. Iznenada udije u kuhinju debela majka, vjerenice i ostavi jedan rubalj djevojci, I sve u kuhinji stalo da se ruga. Upravo joj dovikuje u uši: »Kupili tel Otkupi li ti Mošelea za jedan rubalj! ...« I Mošeleov glas odzvanja već sasvim strano, Otkupiše joj ga za jedan rubalj! 9 * * Drugoga dana pričalo se mnogo o novostima sa slave u kući reb Baruha. A pored ostaloga i o tome, da je služavka, kći Šajndle, kramairke, teško oholila. »Čuda li, hm«, primijeti Malka, žena, učiteljeva. Koliko li se jede za takvih gozba! Sirotno, bolesno djevojče! Suviše je jelo!« ... ♦ * * U jadnoj Šajndlinoj izbi na tavanu, u kutu, nešto odmaknuta od vlažna zida, leži Rezele pokrivena teškim nekim pokrivačem. Lice joj je blijedo poput krede, obrazi upali duboko. Crne, plamene oči ođsijevaju neprijatno. Mutave je ruke isprekrstila na pokrivaču. Tek je prošao sukol, bla-gdan sjenica. Žalostan vjetar zabrujao vlažnom ulicom pa udara o razbit prozor, na kome »u rupe zatrpane jastukom. U izbi sve je mutno i ozimo. Na stolu ima nekoliko bočica od lijekova. Jedna ju je misao- obuzela; hoće li om biti na pogreba ili ne će ići u povorci ? Hoće li joj da izvrši jedinu želju, pa da za njen spomen -predje ko.i odsječak u »Mašni«? I sve misli: ne. A onda; jest. Pa opet: zasigurno ne će. Vjerenica: mu ne će dopustiti,.. Ulica miruje pa zavlada! tišma. I bi joj. kao da 't njegov .glas tibano dopro u sobicu, pa da sad lebdi oko nje. Ali glas je sasvim stran i toliko je dalek. Toliko, kao da ga se bolesno djevojče ništa i ne tiče. »Ti, jadnice, šta oyo misliš na me«? ma ni to ijoj ne govori glas. Pred oči joj bane slika Hjepe djevojke crne kose. Vjerenica Mošelea. I Mošeleova vjerenica hvata, krade njegov glas i skriva ga u njedra ...
Kao mrtva leži Rezele na svome ležaju, Žene, što se skupiše oko »je, pogledavaju bojažljivo Sce i šuteći potresnu glavom. Majka se stisla u neki kutić pa jeca. Rezele leži kao da je mrtva. Pred njenim se očima pružila gusta magla, a usred magle Moieleova je slika, posvema nejasna ... i Mošelcova vjereni|ca ..., jedva je može da vidi. U uši joj dozvanja njegov glas, tek strano, posvema strano ... Čuje Mošelea gdje uči, ali zvuk taj nije njen, otišao i* onoj djevojci... Nesta svega ... Umrla je Rezele. * * * Nijesu mnogo tugovali za njom. Ta svi su već odavna očekivali: »Otac joj um™ odi te boljetice, brat jednako . . . porođSč* na bolest«. A žene žalile majku; »Sva nevolja mora baš da snadje ove sirolne ljude! Sad. kad bi mogla nešto da zaradi, mora da bude u onoj jadnoj rupi | u potkrovlju i da sjedi tugujući za mrtvacenf upravo, kad je u kući reb Baraba toliki pir, što mu se sin vjenča . , .<
Hancar V’Haarec časopis palestinske omladine
Izlazi svaka dva mjeseca u Tcl Avivu, te donaša podatke o omlad'nsk.om pokretu žirom jevr. svijeta. Ovoga puta (broj 4 za dccembar-januar) »tamo o omladini u Sovjetskoj Rusiji, 0 nienom podzemnom radu, o palestinskom Cofim, te o pokretu j kc d ortodoksne omladine. Inače je broj posvećen 25-godišnjici K, ren Kajemeta s prilozima Rabinoviča. Sorera, Vilkanskooa 1 mnogih drugih istaknutih lica jevr. Palestine. Iz svega proizlazi, da je omladina u Palestini naskroz povezana s nastojanjima općenitosti. U brojevima »Hanoar v’haarec«-a nema nesrcdjenosti i nesigurnosti uvjerenja kao što to često biva u Gaiuli, pa i kod nas. Časopis uredjuje Eliezcr Rieger, jedan od i istaknutih glava nekadašnjega »Hašorm r«-a. Na uvodnom mje| stu delizi u njegovom članku »Zikat hagomalim« do izraiaja sve ono, što je već rečeno o nacionalnoj omladini Palestine.
BROJS£.
»ŽIDOV«
3
v-ir? i, * * a u m Evo jednostavnog Rinso- postupka; Priredi Rinso piema naputku na omotu. Vr Puštai rubJje da se u njem moči kroz /-■" -%! noč izjutra ga isplahni i povjesi da se su-i - i ništa više. Rinso pere za Vas - Vi / y/l samo išplahnite. 111 sa % m >K /l A. 8. HUDSON LIMITED, LIVERPOOL, ENGLAND. o u oiva sc u svakoj trgovini i drogeriji. Zastuastao 1 depoT: Norbert Weiss i drug Zagreb, Sajmište brt 51 Telefon br. 1-33. Brzojavi: Norbcitls