Borba, 07. 06. 1991., S. 20
ar OM Mara же
BEI пер слој ата тнти с мале
20 РИКИ JUN 1991. GODINE
UOČI OTVARANJA CETINJSKOG BIJENALA
igli
Cetinje — Lepo vreme i divna atmosfera Cetinja doprinose da se i u ovom času može napraviti jedna jugoslovenska i svetska iz'ložba, kaže za „Borbu“ Irina Subotić, komesar jugoslovenske selekcije uvodnog Cetinjskog bijenala koji treba da otpočne svcčanim otvaranjem, sutra u subotu. Bukvalno rastrzana između najsloženijih organizacijskih poslova, vezanih za ovu veliku kulturnu smotru i onih „najsitnijih“ ona tako sa čekićem u ruci (jer je nešto, neki plakat, treba prikucati) razgovara i sa gostima iz Francuske, daje poslednja uputstva svojim saradnicima i ističe da su pripreme u završnoj fazi: „Na postavci je s velikim uspehom radila ekipa na čelu sa Lidijom Merenik i Zdravkom Vranjkovićem“.
Sve je u znaku krajnje užurbanih, poslednjih doterivanja pred veliki početak. Ništa manje od ostalih, u pokretu je i princ
|J У
Nikola Petrović Njegoš: Još ne mogu da sredim utiske, pripreme su pri kraju, još se radi, sređuje
Nikola II Petrović — Njegoš, osnivač i pokrovitelj Bijenala. Pitamo ga kako je zadovoljan pripremama, do sada učinjenim. Između mnogih konsultacija odgovara (na srpskohrvatskom) „sada još ne mogu da sredim utiske, pripremc su pri kraju, još se radi, sređuje...“
Тако зе осекије da većina učesnika i gostiju Bijenala dođe tokom današnjeg dana i sutra, na Cetinje su već pristigli ncki od umetnika. Na ulicama i trgovima grada postavljaju sc iristalacije тај Арега iz Francuske i Milije Pavićevića.
U britanskom poslanstvu (jedan od izložbenih prostora) zatekli smo našeg mladog vajara Mrđana Bajića, koji je zarad učestvovanja na Bijenalu prekinuo svoj boravak u Parizu. Zatekli smo ga gde dovršava na ZiIdu „svoje sale“ svojevrsnu, savremenu fresku. Predstoji još postavljanje instalacija i kačenje crteža.
ŠTA POTRESA ZAPOSLENE U BIBLIOTECI GRAĐA
BEOGRADA
Kom
Godinu u kojoj se beleži šest decenija rada Biblioteke grada Beograda. — najveće gradske pozajmne biblioteke u zemlji, zamutilo je, donekle, uvođenje nove tehnologije u ovu ustanovu. U javnost je izbio protest stručnjaka koji su „izradili i danonoćno bdili dve i po godine nad BIBLISOM-Bibliotečkim informacionim „sistemom“ koji funkcioniše uspešno već tri godine i koji je ističu jedinstven u zemlji i sa brojnim priznanjima domaćih i stranih stručnjaka.
— Bez konsultovanja stručnog tima i mimo odluke Saveta Simeon Babić, upravnik Biblioteke, odlučio se da sklopi nov posao. Od OSA kupuje novu računarsku opremu i traži da se izradi sasvim nov program, kažu nam Jasmina Racković, pomoćnik upravnika, i Mitko Mandžukov, šef Odeljenja za nabavku i opremu. I, dodaju da bi time, kad je reč o kompjuterizaciji u Biblioteci — sve opet išlo od početka.
— Konsultovao sam ih, ali su oni odbili saradnju, kaže Simeon Babić, a prof. Nedeljko Parezanović sa PMEF, supervizor prilikom prve nabavke (od „Energodate“) kompjuterske opreme, kao i prilikom ove druge (od OSA), objašnjava da postojeći „sistem više ne zadovoljava, da je kapacitet memorije mali (jedino u tome se obe „strane“ slažu!).
— Savetovao sam prvi put veli Parezanović, da se nabavi mali sistem za obučavanje ljudi, ali to nije perspektiva za neki duži period. Sa novim sistemom dobijaju se mnoge prednosti: bolja organizacija baze podataka, njena efikasnija. eksploatacija. Računari će moći međusobno ko'municirati, a da pritom svaki bude samostalna radna jedinica i da svi zajedno eksploatišu zajedničku bazu podataka.
IZ starog sistema biće preuzeta baza podataka, to treba prevesti iz jednog sistema u drugi, „ovaj novi, saznajemo u гатвоуоru, kome poređ Babića i Parezanovića prisustvuju Boris ĐDamjanović, direktor razvoja OSA, i
juteri Faz(0F
Jovan Peičić pomoćnik upravnika, koji će još reći da je bibliotckarstvo konzervativno, da ima strah od javnosti, otpor prema svemu novom, te da novim sistemom sve postaje Javno.
Jasmina Racković, Mitko Madžukov, Ratomir Zaklanović, Tanja Ivanović, ljiljana Pantić, koji su pre pet godina, kako kažu, „od nule“ sa stručnjacima „Energodate“ gradili softver BIBLIS, međutim, ističu da konsultacije nisu odbili, jer ih nije ni bilo. Ako su šta odbili, to Je kad su post-festum saznali za nabavku nove opreme, da učestvuju u „prevođenju“ postojećeg, na nov sistem „koji nije optimalan“. Mada se, kažu oni, u ponudi OSA govori o izradi nOVOg programa. A, ono što su stručnjaci OSA do sada u Biblioteci uradili i predstavili, Ljiljana Pantić, katalogizator, karakteriše kao „nekakvu neddoređenu kopiju „biblisa“, pa naši „pobunjeni“ sagovornici postavljaju i pitanje autorstva.
Na pitanje da li je „Energodata“ mogla isporučiti jači centralni računar, (koji je u obe varijante, tvrdi neophodan), Simeon Babić kaže da je Biblioteka imala četiri ponude, gde je bila i „Energodatina“ i da je ona od OSA i najoptimalnija i najjeftinija. Jeftinija je za 500 starih milijardi od ostalih i ukupno će koštati 840 starih milijardi. A da se sa ovakvim sistemom još mnogo ranije računalo, Babić
"ilustruje i činjenicom da su još
prilikom adaptacije zgrade OStavljeni kanali za instalacije koje podazumeva ovakav sistem.
Probni rad novog sistema, prema rečima Borisa Damjanovića, trebalo je da započne krajem maja. Desetak dana će oba, stari i novi, raditi paralelno da bi se otklonile eventualne greške (novog). Sa ovom novom mrežom, kako kaže Simeonu Babić potpuno je zaokruženo
celokupno poslovanje i „jedina 3 seban tematski blok.
smo takva biblioteka u Srbiji“. Međutim, ni do: danas, kaže Jasmina Racković, novi sistem nije, proradio...
· S. POPOVIĆ
_KULTUREA
ti
— Na jednoj smotri u Krakovu nedavno iz nužde sam napravio crtež na zidu. Sada me ovaj novi način rada privlači i ovde sam ga primcnio, kaže nam BaJjić i dodajc: „Prostori na Cetinju“, koliko znam ostaju огуогеni umetnicima za rad do narcdnog 8. juna i Bijenala i ovde bih se ponovo vratio, ali to ovisi i od dogovora sa radnim organizacijama od kojih bi mi trebala pomoć za izvođenje skulpture, instalacije u materijalu, pomoć majstora...
etvrtak je za пеке Еазаде starih diplomatskih zdanja za poslednji „glanc“. Vrvilo je na svim punktovima grada, gde бе odvijati mnogobrojni sadržaji ove kulturne fešte. Cetinje Je, zapravo, moglo bi se reći, spremno za svoj uvod u Bijenale, jedinstvenu kulturnu smotru koja će narednih dana sigurno privu-
ći mnoge goste, posetioce. Savo POPOVIĆ
„GRAD TEATAR“ — JUGOSLOVENSKIBudva — Kultura: ne može biti politika i ne trpi granice-istakli su juče članovi Koordinacionog odbora republičkih i pokrajinskih fondova za kulturu na sastanku u Budvi. Tako u nekompletnom sastavu, zbog neprisustva predstavnika. SloveniJe, Hrvatske, Makedonije i Bosne i Hercegovine, članovi ovog odbora založili su se za zajednički kulturni prostor.
"ЗАНКАМЈЕМ KNJIŽEVNIK JANKO ĐONOVIC:Titograd —
Juče jc u sclu Tomićima — Crmnica, sahranjen akademik, književnik Janko Donović. Povodom smrti akadcmika Đonovića u CANU i UKCG održane su komemorativne sjednice. O životnom putu i bogatom stvaralačkom opusu Donovića u UKCG govorio je prof. dr Slobodan Kalezić. Otišao Je — kaže Kalezić — pjesnik, pri'povedač i putopisac Janko Đonović, čovjek kome je djelo draže od života, koji je za stvaralaštvo dobio najvišc književničkc nagradc Crnc Gorc i Jugoslavije. Pre nckoliko godina mjuzikl „Briljantin“ sa Džonom. Travoltom u naslovnoj ulozi, samo u Beogradu „okupio“ je dve stotina hiljada gledalaca. Danas, međutim, nema izgleda nijednog filmskog hita koji bi u čitavoj Jugoslaviji vidco ovoliki broj posetilaca. Iako su se distributerska vremcna promenila, a mi smo sve neposredniji učesnici aktuclnih svetskih filmskih događanja, interesovanje za Ovu Vrstu „Zabave“ sve je manje. Jer, kako statistika pokazuje, nekada je (u proseku, naravno) jedan film videlo šesnaest do osamnaest hiljada ljudi. Danas je taj broj sveden na četiri do pet hiljada! Ovo novonastalo neinteresovanje bioskopske publike rezultiralo je, tokom prošle godine, zatvaranjem više od sto bioskopa u Srbiji. — Nokoliko je razloga za ovako naglo smanjenje broja Dioskopa u Srbiji, kaže Đušan Ilić iz
„Beograd filma“. Ili, tačnije, za odsustvo publike koje паз је 1 nateralo da racionalizujemo bioskopsku mrežu. Politička situacija, ekonomska kriza ponajpre, odvukla su gledaoca na neku drugu stranu. Zainteresovan za sopstvenu sudbinu, a raspolažući sa sve manje novca za kulturu, naš čovek se sve više odriče bioskopa. Tome se pridružila i ekspanzija videa kao racionalniji načnin porodičnog „odlaska“ u bioskop.
Ovo, naravno, nije i jedini razlog za „pomor“ bioskopskih dvorana. U Srbiji postoji veliki broj domova kulture, kulturnih centara, radničkih univerziteta,
_ koji su se — uz ostale programe
— bavili i prikazivačkom delat-
· nošću. Ukidanjem interesnih za-
BORBA
KOLIKO POLITIČKA I EKONOMSKA KRIZA UGROŽAVA FILMSKU PUBLIKU
Katanac na hiljadu bioskopa
Od ukupno 1.600 bioskopskih sala u Jugoslaviji, trenutno radi samo šest stotina... Najveći prištisnki bioskop zatvoren već šest meseci... Kosovo Polje, Svetozarevo, Ćuprija, Paraćin, takođe bez predstava...
jednica kulture, oni su postali opštinska briga. Jasno je, međutim, da je u opštinskom budžetu kultura uvek na poslednjem mestu, tako da novac za održavanje dvorana i realizaciju programa gotovo i ne može da se pronađe. Sličan je slučaj i sa bi-sokopima koji pripadaju praktično gradu, ali gravitiraju obliž-njem seoskom području. Njima је ekonomska neopravdanost, · takođe, zatvorila vrata.
Tako se i dogodilo da najveći prištinski bioskop ne radi već šest meseci, u Kosovu Polju od Nove godine nije održana ni jedna bioskopska predstava, kraguJevački bioskop nije radio puna dva meseca. Svetozarevo, Cuprija, Paraćin, nemaju bioskopski program, a Šabac i Čačak ostali su tek sa jednom bioskopskom dvoranom...
U svakom slučaju, poslednjih godina broj kino sala u celoj Jugoslaviji — sa 1.600, sveden je na samo šest stotina. Uz stalnu pretnju da ih bude Još manje. Budući da je sada briga o održavanju, eventualnom renoviranju, boljim uslovima projekcije, pa i o samom programu ostavljena isključivo prikazivačima i distributerima, sasvim je jasno da oni za toliko
obaveza doista nemaju novca. V. PETKOVSKA
GOSTUJE „URNEBESNA TRA-
GEDIJA“: Beograd. — Predstavom „Urnebesna tragedija Dušana Kovačevića, večeras na Velikoj sceni Beogradskog dramskog pozorišta 205tuje Narodno pozorište „ljubiša Jovanović“ iz Šapca. Delo se izvodi u režiji Božidara Đurovića, scenografiji Geroslava Zarića i kostimografiji Ljiljane Dragović, dok je autor muzike Isidor Žebeljan.
K. R.
ILOTVOREN TREĆI BEOGRADSKI TRIJENALE SVETSKE ARHITEKTURE
elodnev
Beograd. — Izložbom „50 istaknutih arhitekata sveta“, koju je Juče u Umetničkom paviljonu „Cvijeta Zuzorić“ svečano OtvoOrio gradonačelnik dr Milorad Unković, zvanično je otpočeo Treći beogradski trijenale svetske arhitekture.
Ova manifestacija rekao je Unković „predstavlja vrhunski kulturni događaj za današnji Beograd, koji nosi mnoge oznake metropole, i koji je prvi Južnoslovenski grad koji je prekoračio granicu od milion i po stanovnika. Sa uverenjem da će ovaj trijenale dati doprinos bržem razмоји гдеја i saradnji među arhitektima širom sveta, čestitam i zahvaljujem autorima i organizatorima, a svim učesnicima smotre i gostima želim nove uspehe i da trijenale bude i inspiracija za nova stvaralaštva“.
Po originalnoj zamisli organizatora u različitim izložbenim prostorima, sve do ponoći trajalo. je sukcesivno otvaranje više različitih izložbi. Svaka od ovih pratećih izložbi predstavlja poTako, na primer, izložba u galeriji SANU . nosi naziv „11+1 istaknutih arhitekata Beograda“, u galeriji JT CISAL Hi EI || istaknutih pri-
BO
INSPIRACIJA ZA NOVA STVARALAŠTVA: Sa sinoćnog otvaranja
izložbe „50 istaknutih svetskih arhitekata“
menjenih umetnika Beograda“, galerija „Singidunum“ ugošćava izložbu fotografija „Lični pogled na Beograd“, autora Gorana Malića. Izložbeni prostor Kolarca domaćin je postavci „Jugoslovenska arhitektura u Francuskoja Galerija kulturnog centra organizuje izložbu 39 svetskih arhitekata — učesnika po specijalnom pozivu.
Poseban događaj smešten u izložbenom prostoru „Politike“ je izložba „Arhitektura u svetu“, sa prilozima profesora Mihajla Mitrovića, gde je kasno sinoć . predstavljena i knjiga arhitekte
(SNIMIO: B. PETROVIĆ)
Ivana Štrausa ПА та јиgoslavije od 1945-1990“.
Zestok ritam beogradskog trijenala se nastavlja i danas, najpre prijemom stranih gostiju iz oko.20 zemalja, kod gradonačelnika, da bi se nastavio retrospektivama prethodnih: trijenala (Sajam i.Savez arhitekata). Arhitektonski fakultet, pored izložbe „55 istaknutih arhitekata Jugoslavije“, organizuje i razBOVOr O tokovima arhitektonske misli danas. Kada se: sve sabere, Beograd će do 20: juna predstavljati
svetski centar arhitekture.
I. PETROVIĆ
еф ђе