Borba, 19. 10. 1991., S. 14

Milena Dražić

izbeglici dr Slobodanu Koma-

zecu, profesoru splitskog fa-

kulteta — ni reči. Za razliku

od drugih novina, sa ovim uglednim eko-

nomistom Nedeljna Borba govori o njego-

vom viđenju slovenačke monetarne avan-

ture i ponudi Srbiji i „ostatku Jugoslavije“,

kako ih naziva, rešenja koja će preduhitri-

ti ovakve proboja u meko tkivo metostaziranog monetarnog sistema zemlje.

e Koliko se mogu predvideti, amortizovati dalji potezi Slovenije.

— Kako se nalaze u dubokoj krizi koju nisu mogli očekivati, slovenačko rukovodstvo i njihovi naučni sateliti, koji su, osim časnih izuzetaka, prodali naučničku savest, napravili su ranije scenario ekonomsko-finansijskog razdruživanja. Oni su pokušali da ovom monetom izvrše kontraudar i da veliki deo teškoća prebace na Jugoslaviju. Ta paralelna valuta je varvarski potez bez presedana u istoriji finansija

: IV SUBOTA-NEDELJA, 19-20. OKTOBAR 1991. GODINE

onetarna pečurka

nad Jugoslavijom

Dr Slobodan Komazec o našem ratu novcem

У

Jugoslavija ima šanse jer, za razliku od ljubavi, bratstva i jedinstva, interes najduže таје. Savez samostalnih država bio bi uvod u delfinitivan raspad zemlje. Profesor nudi projekte Vladi Srbije, ali zasad ne može d0ći ni do ministra, a kamo li do predsednika

ražaja, pogotovo gde moral ustupa mesto ovakvim kratkoročnim potezima bez presedana. Zato bi ostatak Jugoslavije morao veoma brzo da pripremi srednjoročan plan prelaska sa ratne ili poluratne privrede na jednu ofanzivnu stabilizacionu politiku. To znači da čitav niz mera za koje mi znamo da postoje i na području deviznog kursa i na području zaposlenosti, podsticajnih mera u turizmu, razvoju poljoprivrede, stabilizaciji cena, socijalne politike, u pogledu izbora određenih pravaca razvoja prebacivanja ratom zahvaćenih privrednih grana na mirnodopske — sve to može u vrlo kratkom roku da napravi

LEKCIJA SLOVENIJI: Dr Slobodan Komazec

uopšte. To je uvod u brojne moguće tzv. ratne altruizme, ratne finansijske operacije, kojima privreda jedne zemlje može da ruši privredu druge zemlje.

Kapital ljubav ne moli

e To, dakle, može biti zarazno?

— Izuzetno zarazno ukoliko se Sloveniji ne da lekcija.

e A ko treba da očita tu lekciju Sloveniji, ako je Jugoslavija svakim danom sve bliže svom simbolu, uspomeni?

— Nemojte da mislite da Jugoslavija nema šansu. Slovenačka privreda i slovenačko društvo su na kolenima. Sutra će biti na leđima. Socijalni problemi će ih udariti svom snagom. U jednoj takvoj zatvorenoj nacionalističkoj opciji oni će sve više tražiti otvaranje prema Jugoslaviji jer svojom strukturom, svojim nivoom razvoja, otpisanom tehnologijom, prerađivačkom industrijom pogotovu, u potpunosti oslonjeni na energetske bilanse Jugoslavije, na sirovine iz Jugoslavije, oni nisu u stanju da bez strahovitog pritiska na Životni standard i odricanja velikim delom od budućeg razvoja prekinu životne niti sa Jugoslavijom. I to je šansa Jugoslavije: da očita toj nacionalističkoj privredi i separatističkom vođstvu strahovitu lekciju.

e Vi, dakle, smatrate da će ipak Jugoslavija sprečiti Sloveniju da je dalje oštećuje? — Izgleda malo čudno da onemoćala Jugoslavija slovenačkoj političkoj vrhuški, koja je izigrala, vlastiti narod, očita lekci-

ju. Privid nemoći se javlja iz blokade fede-.

racije, iz pasivizacije saveznih institucija.

Sluh za ponudu

— Prihvatanje bilo kakvog koncepta labave federacije, nekog interesnog saveza samostalnih država praktički je uvod u definitivni raspad Jugoslavije. Zbog toga što bi ovakvi potezi došli do posebnog iz-

stručni tim različitih struktura. To Srbija mora što pre da napravi. ~

e Pa, pravi li se? Ima li Srbija sluha za vaše ponude?

— Sad vlada filozofija preživljavanja i života od danas do stura. To je ubitačno i koštaće ogromno društveno bogatstvo.

Orijentacija u toj strategiji na iščekivanja određenih udara iz određenih regija Jugoslavije — danas Slovenije i Hrvatske, a možda „yeć sutra Makedonije i Bosne i Hercegovine — ne sme se prihvatiti. Treba razraditi strategiju sa mogućnim varijantama na ovakve udare kako Б1 56 атогtizovali i istovremeno voditi samostalnu politiku, kao da već imamo osamostaljene i razdružene državne tvorevine. Treba smiriti situaciju i pokazati ljudima samopozdanje i poverenje. Ljudi su zaista frustrirani, ne vide da im se išta nudi. Nema nikakve vizije ni na niovu Republike.

— Znajući za ovakve šokove, ponudio sam Narodnoj banci Jugoslavije projekt „Centralna banka u uslovima federalnog i konfederalnog državnog uređenja i saveza samostalnih država“. Ništa zasad nije urađeno. Projekat je za dvadesetak dana bio gotov sa ponuđenim svim mogućim уагjantama, sa organizacijom, nadležnostima, monetarnim tokovima, sa podsticajnom ulogom Narodne banke u sanaciji poslovnih banaka, u sanaciji privrede; sve je to bilo mogućno napraviti, međutim, još nije ništa napravljeno, čak ni projekt nije razmatran. Dalje, projekat koji je napravljen u Institutu ekonomskih nauka — pokušavam već četiri puta da se nađem sa nekim od članova srpske vlade, a ni do Cvijana ne mogu doći, a kamo li do pred-

sednika — je projekat koji će Srbiji biti po- ~

treban: strategije i politika ekonomskog ozdravljenja privrede i društvenog preporoda. Taj projekt bi se već sutra mogao primeniti upravo u smislu sanacije privrede Srbije i otvaranja perspektive dinamičnog razvoja i za sprečavanje kontraudara.

Duga rezignacija

e Ta Vaša studija polazi od sadašnjeg, stanja privrede? -

— Potpuno, a pravljena je na osnovu oštre kritike Markovićevog programa. Sve se desilo, na žalost, onako kako smo svojevremeno i predviđali. Na bazi očekiva-

nja morate praviti korak napred, kao u fu-.

turizmu, ili u šahu. Morate predviđati događaje i isplanirati čitav niz poteza. Srbija bi morala da prikupi svoju pamet, jer ima bolje kadrove od Slovenije, i da traži od njih šta želi, kakav koncept da oni razrade i da joj ponude. Lično bih bio spreman da i na sednici vlade, bez velikih pretenzija, izložim javno svoj koncept. Kad otvorite javnosti/i masama perspektivu, kad pokrenete te umrtvljene subjektivne snage koje su sada orijentisane samo na preživljavanje, bez vizije, bez želje za dodatnim radom, rezignirane i frustrirane, obezvređene ličnosti dugogodišnjom krizom koja traje 20 godina, onda možete da animirate i mase, i stručne snage. Ali, da bi neko

mogao da traži određeni prodor, on mora

i da poznaje tu nauku. Zato bi Srbiji trebalo ono što je u drugim republikama napravljeno — da se formira ili ekonomski savet ili centar za strategiju razvoja.

e Vratimo se Sloveniji; šta bi mogao Бас potez tog, kako kažete, scenarija? –

— Jasno je da su u pitanju veliki falsifikatori koje bi trebalo hapsiti, kao što piše na novčanicama za krivotvorenje. Oni su ovim upadom koji zasad košta više od 20 milijardi dinara bacili pravu finansijsku razornu bombu na monetarni sistem Jugoslavije. Najveći udarac Jugoslaviji zadat je onda kad je izgubljena kontrola nad narodnim bankama republika i pokrajina. Jugoslavija je morala zadržati — to naglašavam na svaki način — jedinstvenu monetarnu instituciju — Narodnu banku Jugoslavije, a sve ostale zadržati kao filijale. To tvrdim već tri godine. I, naravno, puca tamo gde je najosetljivije — na deviznom tržištu. Sledeća će biti reakcija na području cena; doći će do hiperinflatornog vrtlo-

ga koga će vrlo teško biti zaustaviti zbog:

vrlo teškog političkog okruženja. To se odražava padom proizvodnje, padom zaposlenosti i dolazi do karcinom-ekonomije, gde nema leka.

Mali YU oglasi

e Da li bi trebalo da Jugoslavija tu malim oglasima objavi svetu da „sve slovenačke dugove, napravljene u moje ime, ne priznajem...“

— To bi trebalo. Novo zaduživanje bilo kakvog tipa, dokle god je u Jugoslaviji,

Slovenija više ne može da VIŠI. Takođe ni”

da štampa novac. Na području deviznih rezervi, pogotovu u sferi dugova federacije, mogućne su mnoge kombincije. Od ukupnih 16—17 milijardi duga, federacija ima četiri milijarde i praktično to je područje plaćanja kamata i otplata, gde će biti mogućne zloupotrebe. U uvozu koji ima oblik tzv. transmisije, mehanizam prelaska preko slovenačke teritorije za potrebe industrije u drugim delovima Jugoslavije, mogućne su ucene različitih tipova, tako da drugi delovi Jugoslavije mogu da gube robne fondove.

Ako išta doprinose definitivnom га2bijanju Jugoslavije, biće to tehnološka razbijenost ovog prostora; nema povezivanja preduzeća, nema delova, nema nikakvih civilizacijskih komunikacija. A najveći rušilački kapital Slovenije i Hrvatske je taj njihov zatvoreni informacioni sistem, koji se već infiltrira u zapadne sisteme, sa nastojanjem da izoluje ostatak Jugoslavije od Evrope.

___TEMR NEDELIE Bon na oltaru suverenosti

Kako je skrpljen tolar

Bojana Jager

lovenija je imala jedan jedini razumni razlog da uvede svoj bon-novac, kao pokušaj da, dok još ima vremena, iskoči iz sve ubrzanijeg vrtloga hiperinflacije, koja se u Jugoslaviji javlja kao pratilac rata i raspada državno ekonomskog sistema. Nije imala moralnu osnovu · za to, jer je i ova republika sa svojim ponašanjem debelo doprinela da se dešava i jedno i drugo, a nije imala ni prava da to učini bez brakorazvodne parnice od dinara, u kojoj bi bila pošteno razgraničena „imovina“ partnera. I na kraju imala je hrabrosti da to učini mimo svih regula u inače vrlo strogom međunarodnom finansijskom poretku, sa puno političkog elana u dokazivanju svoje potpune suverenosti, ali bez izvesnosti da će iza tolara zaista stajati privreda, koja će moći da ga uznese u sfere zdravog novca. Sadašnja situacija zaista izgleda tako kao da su od dinara svi digli ruke, i on u potpunosti liči na „nevinost bez zaštite“. Pare se štampaju punom snagom za popunjavanje saveznog budžeta, u koji republike, zajedno sa Slovenijom, već poduže ne uplaćuju prihode (ni poreze, ni carine). Tako se naravno utire put inflaciji. Monetarni sistem zemlje bio je nagrižen i pre tolara, jer su postojali različiti kanali emitovanja primarnog novca Za potrebe republika, sa čime su se služili gotovo sVi; Hrvatska, Srbija i Vojvodina, pa Crna Gora sa svojim famoznim upadima u emisiju i na kraju i sama Slovenija. No to nikako ne.bi mogao biti izgovor, jer tolarska republika ima debeo sloj putera na glavi u kreiranju sadašnje inflacije, i krivice za stavljanje u puni pogon Topčiderske štamparije, jer je jedna od prvih i najupornije, obustavljala prihode u savezni budžet. A to je bilo daleko pre ovog rata i pre junskog rata za granice, a radi carine i njenog neuspelog uterivanja u saveznu kasu. Nedostatak dinarske gotovine, uslovljen odlukama centralne banke, takođe može biti razlog, ali samo ako se prenebregne činjenica da je ona prethodno čak pet puta pokušavala Sloveniju i Hrvatsku da privoli da stave van snage svoje odluke o monetarnoj suverenosti, kao uslov da se i taj problem reši. Kada je tolar stupio na snagu pokazalo se da je ipak bilo dovoljno dinara da se za par dana nesnalaženja napravi dar-mar na crnom deviznom tržištu i da se uz stranu valutu povuče i dosta robe sa drugih područja Jugoslavije. Kako se to moglo desiti kada od juna ne stiže gotovina od centralne banke. Najpre deo novca je osiguran unapred u transakcijama sa devizama, kupovinom neplaćene robe i kroz obustavljeni platni promet, odnosno plaćanja drugim republikama, a zatim svoju ulogu je odigrao i žiralni novac. On jeste konvertovan u tolare (i tako za područje Slovenije poništen). No pošto tada ova Republika nije napravila konačan bilans svojih obaveza i potraživanja prema drugima, kroz doznake i plaćanja prema subjektima van Slovenije, žiralni novac Je odigrao ulogu viška novca, a u monetarnom smislu naduvao je ukupne novčane kanale. Najkraće rečeno, Slovenija je uvođenjem tolara preko noći ostvarila brze

materijalne efekte na račuh drugih, i to je sasvim sigurno bilo tako ı sračunato.

Neprilike neće praviti prijatelji

Ono na šta se Slovenija nije mogla

unapred pripremiti su reakcije drugih u |

Jugoslaviji i svetu. Kod kuće nisu bili baš

toliko naivni da prihvate slovenačku po- – nudu u vidu pojedinačnih sporazuma O |

platnom prometu sa drugim republikama. Izuzetak će se učiniti samo u petom ciklusu multilateralne kompenzacije koji će sprovesti SDK Jugoslavije, gde se (i nakon obustave platnog prometa sa oVOm repub-.

likom) mogu prijavljivati privredni sub-_ · jekti iz Slovenije, ali samo kada su u pita nju obaveze prema preduzećima iz drugih ı

пина -—— O —3

| |

LR