Borba, 14. 05. 1992., S. 21

оф *—

ОБЕЛЕЖЕН 13. МАЈ ДАН БЕЗБЕДНОСТИ

Радна прослава

Београд. — У Савезном секретаријату за унутрашње послове јуче је радно обележен дан безбедности.

И у овој прилици, како је саопштено, разговарано је о задацима служби безбедности у предстојећем периоду, као и њиховом даљем прилагођава-

њу у складу са местом и уло- -

гом одређеном у Устану Савезне Републике Југославије. Констатовано је да је у том смислу део обавеза већ извршен, а да ће остали послови бити завршени у роковима одређе-

ним у уставном закону за спровођење устава Савезне Републике Југославије. E

Поводом 13. маја, дана органа и служби безбедности, јуче је у Београду начелник Генералштаба оружаних снага Југославије генерал пуковник Живота Панић са сарадницима, примио руководиоце органа безбедности ЈНА, обавештајних органа, извиђачких и јединица војне полиције, на челу са генерал-мајором Недељком Бошковићем.

POVODOM DANA BEZBEDNOSTI

Čestitka Kostića Gračaninu

Beograd. — Potpredsednik Predsedništva Jugoslavije dr Branko Kostić uputio je Saveznom sekretaru za unutrašnje poslove Petru' Gračaninu čestitku povodom Dana bezbednosti.

Kostić je naglasio da je u pro-

tekloj godini veliki broj pripadnika organa i službi bezbednosti dao živote u odbrani Jugoslavije i u borbi protiv raznovrsnih paravojnih i terorističkih formacija secesionističkih republika i rukovodstava.

МЕЂУ ПЛАВИМ ШЛЕМОВИМА ИЗ ФРАНЦУСКЕ ИМА ВОЈНИКА ХРВАТСКОГ ПОРЕКЛА

Лакше се комуницира

Париз. — Међу припадницима плавих шлемова из Француске, који се тренутно налазе у Југославији, има и војника хрватског порекла потврђено је Танјугу у Одељењу за штампу француског Генералштаба у Паризу.

„Њихов број је релативно мали у односу на 2.060 француских плавих шлемова колико је тренутно ангажовано у Хрватској“, речено је у Војној „прес служби“.

Према објашњењу једног од портпарола, реч је о француским држављанима хрватског порекла који су на служби у Армији.

Он је додао да је у Францус-

кој устаљена пракса да се у мировним акцијама ангажују војници пореклом из земље у којој се интервенише „ради лакшег комуницирања са домаћинима“. На питање да ли се у мировним снагама налазе и Французи српског порекла, одговорено је да „им није познато“.

Енергично је, међутим одбијено свако довођење оваквог састава француских плавих шлемова са фалсификовањем извештаја у посматрачком штабу у Загребу, на шта су "управо сигнализирали француски припадници мировних снага Уједињених нација. (Танјуг)

ЧЕТВРТАК 14. МАЈ

1992. године 21

ZELENA STRANKA NAJAVILA TUŽBU PROTIV DOBRILE GAJIĆ-GLIŠIĆ

Klevete NIN-ove Mate Hari?

Generalu Simoviću nismo dali nikakve podatke, već je sekretar stranke od njega dobio informaciju o tome da li je tačno da postoje planovi za izgradnju nuklearke na Dunavu i odlaganje nuklearnog otpada u vukovarskim podzemnim hodnicima — kaže predsednik „zelenih“ Dragan Jovanović

Beograd. — Pozitivan odjek, kako u zemlji tako i u inostranstvu, na koje je naišlo saopštenje Zelene stranke povodom rasno-socijalnih nemira u Los Anđelesu, iznenadilo je i same čelnike ove stranke — rečeno je na jučerašnjoj konferenciji za novinare u Međunarodnom pres centru.

Prema rečima predsednika Dragana Jovanovića, nakon samo 24 sata od emitovanja saopštenja počeli su da zvone telefoni: javljali su se ne samo naši ljudi koji žive u Americi, već i, kako se izrazio Džordž Buš, crnačka rulja, a kao kuriozitet — dobijena je podrška od „vrhunske crnačke pameti“, naučnika iz čuvenog nuklearnog instituta NASSA.

Inspirator ideje, član Izvršnog odbora Zelene stranke Dejan Popov najavio je, za kraj juna,

veliki rok koncert koji bi, prema njegovim rečima, trebalo da bude sličan onom na londonskom Vembliju koji su vrhunski svetski rok-muzičari posvetili crnačkom vođi iz Južne Afrike Nelsonu Mendeli. Na beogradski koncert Zelena stranka pozvaće i Rodija Kinka, pretučenog losanđeleskog crnca zbog kojeg su

·rasni nemiri u-L. A. i otpočeli.

Juče su, po prvi put, demantovani podaci koje u NIN-ovom feljtonu „Iz kabineta ministra Vojnog“ iznosi bivši šef kabineta generala Tomislava Simovića, gospođa Dobrila Gajić-Glišić. U poslednjem nastavku feljtona pominje se ı Zelena stranka. U najkraćem, na sastanku sa Simovićem neko iz ZS (ne pominje se ime) predočio je ministru podatke o tome kako hrvatska vlast ima dogovor sa Nemcima da im ustupi vukovarske pod-

PROTESTI RODITELjA PRED GENERALŠTABOM I

DALJE TRAJU ·

Grad dao prostorije

Beograd. — Stotinak roditelja vojnika koji se nalaze van Ustavom proglašene SR Jugoslavije, juče je oko 13 časova ponovo blokirala raskrsnicu ulica Kneza Miloša i Nemanjine. Roditelji su tražili razgovor sa generalom Vukom Obradovićem, ali ih on juče nije primio, već im je po njihovim rečima poručio „da je on sa njima o svemu razgovarao“.

Mahom stariji prolaznici ni juče nisu pokazivali, mnogo razumevanja za protest roditelja, pa je u par situacija, postojala opasnost da dođe do incidenta. Međutim, kao i prethodnih dana roditelji se nisu dali isprovocirati. Lepa vest je stigla iz Gradske skupštine koja im je juče dodeolila prostoriju sa telefo-

Проф. др Никола Секуловић

Требало је да проф. др Никола Секуловић идућег месеца отпутује у САД на састанак Америчког удружења неуролошких хирурга, у које је прошле године примљен као први и једини Југословен и један од ретких великана европске неурохирургије. Али, на жалост неумитна смрт одвела га је на пут без повратка. Сахрањен је у Алеји заслужних грађана на Новом гробљу у Београду у уторак 12. маја. Испратили су га многи пријатељи, колеге, ученици који су са родбином поделили бол његовог нестанка. Рођен пре 63 године подно Дурмитора, после уобичајеног школовања опредељује се за студије медицине у Загребу које врло успешно. завршава. Враћа се у родни крај, помаже људима којима је помоћ неопходна. Несебично, као млад лекар са изразитим осећајем за хуманизам. Због тога су га сви који су га познавали до краја његовог живота волели и ценили. Долази у Београд 1959. године и своју велику љубав према неурохирургији, која у то време код нас још није била довољно развијена, до те мере усмерава у њен развој, посвећујући овој научној дисциплини сва своја знања. Сам се непрекидно усавршавајући — постаје врхунски неурохирург у нашој земљи и један од најпознатијих у Европи. Познат и признат и на истоку и на западу.

Као изврстан педагог своје знање преноси на нове генерације студената, младе и перспективне кадрове, тако да је створио плејаду млађих неурохирурга који су већ сада афирмисани у земљи и иностранству. Његова београска неурохируршка школа имала је велики утицај и на стварање и развој клиника и кадрова у Нишу, Скопљу, Црној Гори и Босни и Херцеговини. Био је 14 година директор Неурохируршке клинике Медицинског факултета у Београду. Његова упорност у раду и преданост неурохирургији видела се и у томе што је од самог почетка рада на Клини-

ци тежио и успео да сагради савремену Неурохируршку клинику, толико неопходну друштву. Када је пре три године прослављана 65. годишњица Клинике, највиђенији инострани неурохирурзи, гости на свечаности, видевши резултате рада најсложенијих неурохируршких интервенција, оценили су рад Клинике највишим оценама и сврстали је у европски врх најсавременијих неурохируршких клиника.

Проф. др Никола Секуловић је врло успешно десет година обављао дужност председника Удружења неурохирурга Југославије, организујући домаће и стране научне и стручне скупове. Публиковао је у домаћим и страним часописима велики број научних радова, објавио је више књига за које је добио значајна домаћа и страна признања. Поред тога што је био успешан организатор неурохирургије, био је исто тако врстан дијагностичар и практичар. Међу многобројним успешно оперисаним пацијентима био је и велики број странаца. Није се раздвајао од микроскопа и скалпела готово до последњег тренутка. Имао је небројене пријатеље. Друговали смо годинама. О свему смо разговарали, осим о његовој болести.

Заиста, био је изузетан човек.

Проф. др Михаило НИКОЛИЋ

nom u kojoj će moći da organizuju svoje konferencije za štampu, ali i da budu u kontaktu sa roditeljima iz unutrašnjosti. Prostorije se nalaze na Trgu Nikole Pašića br 1, a telefon je 343-442. Roditelji su najavili da danas neće protestovati na raskrsnici, zbog gužve koja se očekuje zbog utakmice Crvena zvezda — Partizan. Ž.K.

zemne hodnike za deponije nuklearnog otpada, a da zauzvrat Nemci Hrvatima laju oružje. To je, prema svedočenju gospođe Dobrile, bio i razlog zbog kojeg je odlučeno da se osvoji Vukovar.

Dragan Jovanović (i njegovi saradnici) tvrde da Simoviću nisu dali nikakve podatke, već je sekretar Goran Kostić tražio sastanak sa Simovićem da bi od ministra dobio informacije (a ne da bi ih pružio) o tome da li je tačno da postoje planovi za izgradnju nuklearne elektrane na Dunavu, kao i o tim deponijama u vukovarskim podzemnim hodnicima.

Dragan Jovanović najavio je i tužbu protiv, kako je rekao NIN-ove Mate Hari i glavnog urednika ovog nedeljnog lista.

S. ZELENBABA

ISPRAVKA: U ponedeljak, 11. maja, u tekstu pod naslovom „Predloženi direktori gradskih ustanova kulture“ greškom našeg saradnika, činjenica da gradska Komisija za imenovanja nije predložila direktora. Beogradskog dramskog pozorišta prokomentarisana |e pitanjem: „Da li to znači da je dosadašnji upravnik BDP Borka Pavićević 'na ledu...” Borka Pavićević, međutim, nikada nije bila upravnik, već umetnički direktor pozorišta na Crvenom Krstu, pa tako njena funkcija ovoga puta i nije mogla biti dovedena u pitanje. Upravnik Beogradskog dramskog pozorišta je Dimitrije Ristić. Izvinjavamo se gospođi Pavićević, gospodinu Ristiću i čitaocima. NARODNO | „POZORIŠTE _ (tel. 620-946) Velika scena: u 20 „Žizela“ balet Adolfa Adama, dirigent: Angel Šurev, solisti: Milica Bijelić, Ranko Tomanović; Mala scena: u 21 „Emigгапн“ Зјауопшта Мгохека (рогије Peštansko Srpsko pozorište 12 Виdimpešte); scena u Zemunu: u 19,30 „Učene žene“ komedija Ž. B. P. Molijera, režija: Jagoš Marković, uloge: Olivera Marković, Svetlana Bojković JUGOSLOVENSKO DRAMSKO (644-447), Velika scena: u 19,30 „Narodni poslanik“ Branislav Nušića; Teatar „Bojan Stupica“: u 20 „Lakrdijaš“ Šekspir, Čehov, Klodel; Salon JDP: u 20 „Milena iz Praga“ M. Buber Nojman — O, Savić BEOGRADSKO DRAMSKO (423-686) Velika scena: u 20 „Dugo putovanje u Jevropu“ Stevana Koprivice, režija: Egon Savin, uloge: Lazar Ristovski, Dobrila ilić; Nova scena: ZVEZDARA TEATAR: (419-664) u 20 „Život Jovanov“ Radoslava Pavlovića, režija: Darko Bajić

TEATAR (421-314) u 20 „Šta je sobar video“? komedija Džoa Ortona DUŠKO RADOVIĆ (332-072) Malo pozorište: u 9,30 „Pozorište Ka-ri-ko“ J. J. Zmaja

BOŠKO BUHA (632-85) u 11 „Crvenkapa“ Aleksandra Popovića DADOV (346-643) u 20,30 „Pre početka rata sa Eskimima sa ljubavlju i mučninom“ D. J. Selingera BRANKO KRSMANOVIĆ (687-451) u 20,30 „Gospođica Julija“ Augusta Strinberga; u 22 „Željko Santrač kao Mokinpot“, po tekstovima Stanislavskog, Andrića i Vajsa

ĐURO SALAJ (658-887) Scena Crnjanski: u 19 „Pepeljuga ide na žur“

LUA 4

JADRAN (tel. 624-057) u 10.30, 13, 15.30, 18 i 20.30 „Tito i ja“, domaći, režija: Goran Marković, uloge: Anica Dobra, Lazar Ristovski

KOZARA (336-648) u 10, 13.15, 16.30, i 20 „Džon Ficdžerald Kenedi“ (JFK), američki režija: Oliver Stoun, 108: Kevin Kostner, Donald Загегеп BALKAN (631-571) u 11, 13.30, 16, 18.30 i 21.30 „Lutajuća ruža“ SAD, režija: Marta Kulidž, uloge: Robert Dival, Dajan Led

ZVEZDA (687-320) u 17, 19 i 21 „LinEvini incident“, SAD

20. OKTOBAR (687-182) u 11, 13, 15, 17, 19 i 2i „Šampion rodea“, SAD, režija: Sem Pekinpo: uloge: Stiv Mek Kvin, Robert Prestoni; u 12, 14, 16, 18 i 20 „Ponoćni ekspres“ SAD, režija: Majkl Viner, uloge: Čarls Bronson, Džej Li Kob:;j ODEON (643-355) u 18 i 20 „Više od strasti“, SAD, erotski DOM OMLADINE (320-133) u 18 i 20 „Povratak u plavu lagunu“, SAD, režija: Vilijam Agrejem, uloge: Mila Jovović, Brajan Krose; SAVA-CENTAR (222-48-51) Velika sala: nema filmskih projekcija; Mala sala: nema projekcije

DOM SINDIKATA (334-849) Velika sala: nema projekcije; Mala sala nema projekcije

DVORANA KULTURNOG CENTRA (621-174) u 17.30, 19.30 i 21.30 „Visoke potpetice“, Španski.

MUZEJ JUGOSLOVENSKE KINOTEKE (336-612) u 15.30 i 18 „Profesionalaci“ (SAD, 1966.) režija: Ričard Bruks, uloge: Bert Lakenster, Li Marvin; u 20.30 „Začarani ubica“ (SAD, 1941.), režija: Džozef H. Luis, uloge: Bela Lugoši, Poli En Jang; KOSMAJ (327-279) u 19, 21 „Dvadeset jedan“, SAD

JUGOSLAVIJA (676-484) u 18 i 20.30 „Kuka“, SAD

FONTANA (602-397) u 18i20 „Titoi ja“, domaći,

SLOBODA (618-126) u 11, 16.30, 18.30 i 20.30 „Ružičasti seks“ SAd, erotski.

JEDINSTVO (613-653) nema projekcija 5

СЕМТЕКАТ. (193-247) пета ргојекcija PARTIZAN (642-670) u 11, 13, 15, 17 i 19 i 21 „Uspaljenica“ SAD, erotski SLAVICA (783-160) u 18.30 i 21 „Dozvola za ubijanje“, SAD, režija: Džon Glen, uloge: Timoti Dalton;

ĐURO SALAJ (658-887) u 20 „Sastanak sa Venerom“ engleski

AVALA u 19 i 21 „Policajac pod kontrolom“, SAD, režija: Majkl Figis, uloge: Ričard Gir, Endi Garsija STUDENTSKI KULTURNI CENTAR (685-683) u 19 Tamna noć“, španski, režija: Carlos Saura, uloge: Juan Diego, Julie Delpy;