Borba, 19. 05. 1993., S. 6

ДОМЕУМК |

BORBA SREDA 19. 5. 1993.

SRPSKI POKRET OBNOVE

Ор

па зртеда

Šešelj — Karadžić

Spregu Milošević Karadžić za.mcnjuje nova, opasnija i bczizglednija sprega Šešelj—Karadžić, pri čemu sc javlja ! (гес! сомек, вепега! Ratko Mladić, koji će, valjda, kamenicama da gađa London — primctio je juče, na redovno; konferenciji za štampu — SPO, predsednik Izvršnog odbora Milan Komnenić.

On je ovu novu spregu okarakterisao kao „izuzetno zabrinjavajuću“ pogotovu stoga što Šešelj daje izjave koje se u svetu tumače kao av srpskog naroda. Srpske ckstremiste, i Šešelja posebno, Komnenić je pominjao u više navrata ı raznim ромоdom. Između ostalog, rekao je da su ovdašnji ekstremisti dobili saradnike u liku bosanskih vođa, da je saopštenje Srpske pravoslavne crkve — koje je njega lično ražalostio — i gde se pruža podrška bosanskom referendumu, indirektna podrška ekstremistima, podsećao je na stavove srpskih ekstremista koji su narodu savetovali da se odupre sankcijama, pa će one ubrzo pasti, a sad savctuju da izdrži tri dana bombardovanja — „pa nam ne mogu ništa“.

Rekao je, takođe, da SRS, po njegovom sudu, neće tražiti smenu Šainovićeve vlade („mada bi ta vlada trebalo sama da podnese ostavku“ — stav je SPO), već da će se lider radikala skoncentrisati na traženje saveZništva među bosanskim Srbima i, time, za sada, izbegavati di-

rektan sukob sa Miloševićem u Srbiji.

Upitan, hoće li SPO ući u, eventualnu vladu nacionalnog spasa, Komncnić je kazao da bi „demokratska opozicija uslovila takvu vladu zaobilaženjem ma koga iz Šešeljevog i ekstremnog, krila.“

O skupu pet parlamenata Komnenić kaže da se njegov ishod mogao predvideti ı da SPO, znajući to, nije želeo sebe da dovede u poziciju da napušta scdnicu skupa sa Šešeljom.

Protekli referendum bosanskih Srba Komnenić je okarakterisao kao necelishodan, kao izraz iracionalnog prkosa zavedenog naroda, a opciju ujedinjenja dve krajine, koja je, po njemu, nuđena na tom referendumu ocenio je kao opasnu, i kao izraz prezira prema miru i prema srpskom narodu.

Na konferenciji za štampu gostovali su i dva novoizabrana poslanika SPO za Skupštinu Srbije psiholog Aleksandra Janković i književnik Aleksandar Baljak. Niko od njih dvoje, kažu, ne bi se uključili u politiku da nisu ovakve okolnosti. Gospođa Janković je primetila da ono što se dosad dešavalo u srpskoj skupštini nije imala prilike da često vidi u svojoj praksi, a Aleksandar Baljak je, u svom stilu, poručio da su od onih koji nam žele brzu propast, gori samo oni koji žele da ovo što nas je snašlo, potraje. 5.7.

PISMO FONDA 7A RAZVOJ DEMOKRATIJE SAVETU BEZBEDNOSTI

Fond fraži

ukidanje sankcija

Beograd. — Fond za razvoj demokratije uputio je Savetu bezbednosti UN pismo u kome se kaže: budući da je Rusija predsedavajući Saveta bezbednosti tokom ovog meseca i da je ministar inostranih poslova Andrej Kozirjev u mogućnosti da bude predlagač sledećeg sastanka Saveta bezbednosti, Fond se obraća sa predlogom koji bi mogao doprineti rešavanju problema na području bivše Jugoslavije. „

U pismu dalje stoji da kako sve republike bivše Jugoslavije od zemalja Zapadne Evrope nisu prihvaćene na očekivani način niti su primili očekivanu ekonomsku pomoć stvoreni su povoljni uslovi da se obnove pokidane veze za šta je zainteresovan najveći broj građana bivše Jugoslavije. Za realizaciju Ovog predloga po mišljenju predsednika Fonda advokata Milenka Radića, nisu potrebna dopunska

vojna i ekonomska angažovanja, a rezultati bi bili brzi.

Za Oštvarivanje ovakvog plana neophodno je da Savet bezbednosti na sledećoj sednici ukine sankcije koje se odnose na promet roba, usluga i kretanja ljudi u bivšim republikama Jugoslavije. Ukidanjem ovih sankcija Savet bi doprineo prestanku rata, a raseljenim građanima bi.bilo omogućeno da se vrate i obnove porušena ognjišta.

Kako su u stvaranju Evropske zajednice po mišljenju predsednika Fonda presudni bili ekonomski interesi, tako bi i taj princip trebalo primeniti na ovom području. Jugosloveni su uvek bili građani svcta i zakoni tržišta a ne konferenicje određivali bi gde će ko živeti. Sve veštačke родеје пагода ршет ара пеće dati dobre rczultatc, stoji па kraju pisma.

SVEDOČENJE BIVŠEG MINISTRA ODBRANE

Šta je Kadijević rekao i precuiao

Svedočenje generala armije Veljka Kadijevića na procesu generalu Vladi Trifunoviću i starešinarna bivšeq Уатагатskog korpusa, prehjuče u Vojnom sudu trajalo je shoro se-

dam sati. Nekadašnji „prvi čovek JNA“,

како је зат па

Deo, rešio Je da javno progovori. Koje je Još detalje (a nisu se ticali samo optužnice) pred petoclanim Krivičnim većem iz-

neo Kadijević?

General armije je, podsetimo, prvi put obclodanio stvarne ciljeve JNA u Hrvatskoj: „oslobađanje srpskih krajeva i izvlačenje Jedinica na granice jedne buduće Jugoslavije“. Na koji način se to sprovodilo objašnjavao je svedok:

— Postojala je dvojna komunikacija, jer plan konačne akcije nije bio poznat celini Predsedništva SFRJ. Mi smo zbog situacije u kojoj smo se našli bili „šuplji“ i u samom Predsedniš-

tvu, pa su sva naređenja u poje-

dinostima izdavana isključivo usmeno. Po našim procenama za potpuno ostvarenje ovog plana bilo je potrebno od 15 do 18 brigada i operacija bi konačno mogla da se izvrši u roku od 10 do 15 dana. Ali tc jcdinicc nismo dobili jer su neouspošna mobilizacija i dezertcrstvo bili najpogubniji. Generalu Kadijeviću, inače, „nijc poznat ni jcdan slučaj“ odlaska starešina na godišnji odmor dok su njihove jedinice bile u borbi, a takve primerc je navodio Trifunović. Kad mu je predočcno da je avgusta 1991. stiglo naređenje o odlasku na godišnje odmorc iako jc (što je bilo potpitanje sudije) Tuđman 31. avgust najavio kao krajnji rok armijskog napuštanja hrvatskc teritorije, on je rekao:

— Stav je bio da na odmor idc manji broj starešina jor ga dugo nisu koristili a u kasarnama je bilo stanje ni rata ni mira. Trebalo je pružiti mali predah. Tuđman je uostalom, stalno pretio, a obično je suprotno radio od onog što je govorio. Bio je opšti pritisak da vojska malo „oladi“ a međunarodna zajednica je obećala da neće dolaziti do

sukoba.

S obzirom da gcencrala Vladu "Trifunovića optužnica najvišc tereti za navodnu prcdaju tcSkog naoružanja hrvatskim snagama (što on poričc kao i svedoci) optuženog je intcresovalo zna li Veljko Kadijević koliko je vozova iz Slovenije punih tcnkova palo u ruke protivniku:

— Znam sve.

Da li je zato do sada neko odgovarao? — pitao je dalje TrifunOVIĆ. — Nije na način na koji vi odgovarate, ali je zbog toga Otpočeo rat sa Hrvatskom jer je to bio otvoren napad na JNA.

Zašto me niste udostojili da sa mnom razgovarate nakon povratka iz Varaždina? — upitao je Trifunović.

— Sa Vama je razgovarao načelnik Gcneralštaba Adžić, геkao je Kadijcvić, i dodao da mu je preneto kako Trifunovićevc namcrc nisu bile izdajničkc“. Međutim, nastavio je, pitanje Je: treba li ceniti mofivc ili cfcktc prethodnih postupaka. Stvar Suda je da proccni da li je to manje vredno u odnosu na 7аdatak koji se morao izvršiti to jest, da li je u uslovima u kojima je bio Trifunović učinio sve što je u njegovoj moći.

Po rečima Kadijevića kasarne koje su bile blokiranc poput varaždinskih u ostvarenju već роmcnutog plana imala su odbrambenu ulogu, odnosno nijc se računalo na njihova ofanzivna dojstva jer takvih uslova nijc bilo. Osnovna Dbriga Vrhovne komande, veli svedok, bila je vođenje jedinica koje su trebale da ostvare cilj.

_ Токот cclog suđenja general Trifunović često se osvrtao na

pisanje dela štampe koja mu je smatra pre tužioca „napisala optužnicu“. Zato Jc usledilo njegovo pitanje svcdoku:

Da li je u intcresu JNA bilo ono Što Je u štampi pisano o meni? — Ne, kao što ni sve što je o Armiji iznošeno nije bilo potrebno — odgovorio je Kadijević.

Znate li da su ti podaci davani iz Saveznog, O JE

— Ne!

Da li Vam je poznato da mi jc Vaš pomoćnik Marko Negovanović zabranio da Uam bilo kakav demanti?

— Ne znam.

Na pitanje Trifunovića: seća li se pismenog naređenja kojim se zabranjuje bilo kakva izjava po dolasku sa rališta, Kadijević je odgovorio da je uvedeno pravilo da sve informacije sa ratišta daje portparol SSNO, što je uobičajeno u svim vojskama. ~ Sudija kapetan Đorđe Dozet potom je uskratio optuženom mogućnost da razreši Чете о tomoe da li je Kadijević potpisao krivičnu prijavu protiv njega, da li smatra da jo krivac za propast JNA, ko je stvarni krivac. Bez odgovora je ostalo i zna li Veljko Kadijević da ga svi optuženi u procesu, kao prvog čoveka JNA, smatraju glavnim krivcem...

J. Ноге, B.0. Ilic

| PORED REŠENJA SAVEZNE UPRAVE ZA RADIO-VEZE = Vlasnik radio Ponosa sprecio pečacenje

Beograd. — Savezni inspektor za radio veze Tomislav Pavlović, juče nije na osnovu rešenja Savezne uprave uspeo da zatvori Radio Ponos, jer ga je u tome sprečio vlasnik te privatne radio-stanice u Beogradu, Zoran Đukić.

„Ne dozvoljavam da se prema ovom radiju primenjuju zakoni države koja više ne postoji i ne želim da se na moje uređaje stavlja pečat sa starim grbom i petokrakom. Zato vam zabranjujem da ih zapečatite“, rekao je Đukić inspektoru Pavloviću. Te njegove reči su pozdravili

Devizne penzije preko Austrije već u junu

Beograd. — Jugoslovensko udruženje deviznih penzionera uspelo je da izdejstvuje kod austrijske vlade i Nacionalne banke ove države poseban dekret kojim se omogućava nesmetana isplata deviznih penzija državljanima SR Jugoslavije. Prema ovom dekretu (stupio na snagu 4. maja ove godine) naši devizni penzioneri koji su penzije zaradili ne samo u Austriji, već i u drugim zemljama sveta, moći ćc bez posebnih dozvola i procedura mesečno da podižu do pet hiljada austrijskih šilinga, a ostatak penzija biće im isplaćivan tromesečno, izjavio je predsednik ovog udruženja, Pavle Kiš, na jučerašnjoj konferenciji za

štampu.

— To znači praktično da smo uspeli da skinemo sankcije što sc tiče isplata socijalnih davanja iz sveta. Stvorena Je mogućnost da i ostale zemlje krenu putem Austrije, koja je, doduđe, stvorila tek zakonske pretpostavke za rešenje životnog pitanja 60-tak hiljada penzionera i njihovih porodica, kaže Pavle Kiš i dodaje da će Nacionalna baka Austrije odrediti jednu poslovnu banku u Deču za servisiranje dugova našim penzionerima. Prve isplate ovih penzija očekuju se srcdinom idućeg mescca.

Kiš je nagoveslio skoro rcešenje i pitanja francuskih penzija koje“će verovatno biti isplaćiva-

ne takođe u Beču. Sjedinjene Ametičke Države, Velika Britanija i Australija, kojc su ddo sada svojim penzionerima slale čckovc preko ambasada u Веоргади, ali zbog rezolucije 757 Savcta bezbednosti Ujedinjenih nacija ti čekovi nisu mogli biti realizovani, sada će ih slati u svoja bečka picdstavništva. Jugoslovensko udružemjc dcviznih penzioncra planira i mastup na Međunarodnoj konfcrenciji o ljudskim pravima srcdinom juna u Beču. Na ovoj konferenciji predstavnici udružcnja pokušaće da reše problem isplata deviznih penzioncra i sa ostalim zemljama iz sveta. 2. |;

okupljeni radnici, slušaoci i ranjenici koji su se nalazili u studiju, proslavljajući pet meseci rada „Ponosa“.

Pokušaj inspektora Pavlovića da zapečati stanicu, koja nije imaia dozvolu za rad, prenošen je direktno, kao i dijalog Đokića i Pavlovića u kome je od saveznog inspektora traženo objašnjenje po kom zakonu se osporava legalnost rada „Ponosa“.

„Zakon donet pre pet godina, u tadašnjoj SFRJ, za nas više nema nikakvu važnost ı njemu se nećemo povinovati“, Đukić.

MOMČILO TRAJKOVIĆ {SDP}

rekao je.

Posle sprečavanja pečaćenja ”

predajnika, inspektor Pavlović je napustio prostorije Radio „Ponosa“ i novinarima kazao da „do ovoga ne bi došlo da je Ministarstvo unutrašnjih poslova obezbedilo nužnu asistenciju milicije, o čemu su blagovremeno obavešteni“.

Za „sporne“ zakone Pavlović je rekao da oni jesu doneti u bivšoj državi, ali da ih je nova država prihvatila i da su oni i dalje na snazi, a da zatvaranje Radio „Ponosa“ ulazi u novu zakonsku proceduru sa novim (krivičnim) okolnostima.

Tanjug.

Generali me ireba . да vode politiku

Beograd. — Poštujemo odluku koju je doneo narod na referendumu u Republici Srpskoj. Ona je u demokratskim uslovima i demokratskim putem doneta. Ta se odluka ne sme zanemariti pa apclujemo na aktuelnu vlast u Srbiji ı SR} da izjašnjavanje naroda na referendumu u RS budc osnov za dalju diplomatsku aktivnost i mirno razrcšcnje krize u Bosni — rekao je na jučerašnjoj konferenciji za štampu u MPC predsednik jedne od dve Socijaldomokratske partije Momčilo Trajković.

Trajković smatra da je „hladan odnos aktuelne vlasti“ pre-

ma referendumu Srba u Bosni velika greška, jer „Srbi u Bosni najbolje poznaju tamošnje probleme“. Komentarišući izjavu generala Ratka Mladića da će ukoliko budu napadnuti Srbi u Bosni bombardovati London, Trajković je rekao da ga takva izjava iznenađuje, da je Karadžić dubro reagovao jer „politiku treba da vode političari, a armiju penerali“. Trajković je rckao da je nedavno zasedanje parlamenata u Sava Centru bilo „u funkciji i institucionalizovanja raskola u srpskom narodu“. S.P.S.