Borba, 03. 09. 1994., S. 3
SUBOTA-NEDELJA 3-4. SEPTEMBAR 1994.
KONTAKT GRUPA NA RASKRSNICI
Bitka su vremenom
Diplomate smatraju da je malo verovatno da će Srbi promeniti svoj stap e Lord Oven pozipa na čuvanje nerava 0 Rusija smatra da je Zapad spor u nagrađivanju Beograda e Pariz kritikovao SAD zbog namere skidanja embarga Muslimanima na uvoz oružja Ф Moguć još jedan sastanak pre sredine oktobra
Rojter za „Borbu“
Nikolas Dauti
Loridon. — Najjače zapadne sile i Rusija bore se sa vremenom da bi očuvale krhki konsensus po pitanju rata u Bosni, a diplomatski izvori saopštavaju da se može dogoditi da dođe do ozbiljnog rascepa u redovima Kontakt grupe.
Države koje čine međunarodnu Kontakt grupu već beleže neuspeh u ubeđivanju bosanskih Srba da prihvate mirovni plan, koji su prihvatili bosanski Muslimani i Hrvati. -
Diplomati smatraju da je malo verovatno da će Srbi promeniti svoj stav, uprkos činjenici da je Srbija presekla gotovo svaki vid snabdevanja svojoj pobunjenoj braći u Bosni.
Ako ne bude nikakvih prome na, velike sile koje pokušavaju da razreše ovaj najveći evropski konflikt nakon Drugog svetskog rata, imaju malo opcija na raspolaganju, a svaka od njih može biti potencijalni „okidač“ za ozbiljne diplomatske probleme. Zbog toga, pritisak, već počinje da biva očit. :
Lord Oven ovih dana javno poziva države članice Kontakt grupe da izbegnu takva rešenje. „Ako sačuvamo nerve, ostane-
Бете 5 гејева: Speicko parole so altyazı Mariom
mo čvrsti i održimo veru u uticaj Kontakt-grupe, onda će bosanski Srbi biti primorani da priznaju da se moraju složiti sa mirovnim „planom, rekao je Oven. 4
Diplomati smatraju da će, ukoliko jedinstveni front Kontakt-grupe bude slomljen, Srbi jednostavno biti ohrabreni da nastave sa borbama, te da će biti sposobni da iskoriste neslaganje među velikim silama.
Razlika u stavovima zemalja članica Kontakt-grupe bilo je i ranije, kada su bile uspešno prevaziđene, ali one počinju da se javljaju ponovo.
Rusija, koja ima snažne tradicijske i verske veze sa Srbijom smatra da Zapad ne reaguje dovoljno brzo kako bi ublažio sankcije Ujedinjenih nacija, kao nagradu za napore Beograda u potpomaganju mirovnog, procesa. Zapadni saveznici Moskve su sumnjičavi i žele više dokaza da Srbija drži reč, tako što će dopustiti da međunarodni posmatrači kontrolišu granicu Srbije prema Bosnu
Francuska, koja ima najveći kontingent „plavih šlemova“ u
HANS KOŠNIK SE ZALAŽE ZA OBNOVU MULTIFTNIČKOG MOSTARA
Mostarci freba da se
vrate U svoj
Zagreb, Beta. — Administrator Evropske unije za Mostar Hans Košnik je, u intervjuu zagrebačkom nedeljniku „Danas“, rekao da će Mostar biti zajednički grad, bez podele na hrvatski, muslimanski, jevrejski ili srpski deo, ali će u njemu uvažavanje nacionalnog identiteta i kulture svake grupe biti čuvano kao i sam grad.
Obnova mosfa do
12. septembra
Bileća, Tanjug. — Evropski gradonačelnik Mostara Košnik, kako javlja Hrvatski radio, najavio je na konferenciji za štampu da će bivši Titov most na Neretvi u tom gradu biti otvoren 12. sep-
-tembra.
Nekadašnji gradonačelnik Bremena i Jedan od ljudi najzaslužnijih za njegovo obnavljanje posle IT svetskog rata, dodao je da je neizbežno da će posle svega što se dogodilo, ljudi još dugo živeti jedni pored drugih, a ne jedni s drugima.
Košnik je rekao da ima poziv da dođe u Beograd i razgovara sa srpskim izbeglicama, koje, precizirao je, pošto nisu mogle da učestvuju u njegovim razgovorima sa drugim Mostarcima, moraju biti informisane i učestvovati kao i druge nacionalnosti. On je dodao da će ih „obavestiti o stavu Hrvata i Bošnjaka da se stari Mostarci moraju da vrate u svoj grad, kao što se svi propnanici moraju vratiti u SvOje domove”. 5
Bosni, kritikovala je prošic nedelje svoje saveznike za sporost pri odlučivanju o bosanskoj krizi, čime je otvorila „stare rane“ o tome ko Je odgovoran što se rat odugovlači.
Pariz je, pored toga, kritikovao i predlog Sjedinjenih Država Oo podizanju embarga na oružje za bosanske Muslimane, ako Srbi odbiju mirovni plan, što je trenutno „najvreliji“ problem. Rusija, Francuska i Britanija kažu da bi mogle prihvatiti podizanje embarga na oružje, kao poslednje rešenje, ali jasno je da im se takva ideja nimalo ne dopada. Podizanje embarga na oružje moglo bi vrlo lako dovesti do povlačenja kontingenta njihovih mirovnih snaga iz Bosne.
Rusija bi, šta više, mogla da uloži veto na usvajanje ovakve odluke u UN, što bi dovelo do novog suprotstavljanja Vašingtonu. U svakom slučaju, diplomatskih neslaganja nikada nije nedostajalo u višestrukim pokušajima da se zaustavi rat u Bosni.
Diplomate smatraju da je moguće da će se Kontakt-grupa sastati još jednom pre sredine oktobra, ali je nevolja što izgleda malo verovatno da će bosanski Srbi potpisati mirovni plan.
HRVATSKI RADIO Bugojno — grad pakla za Hrvate Beograd, Tanjug. — Na područje Bugojna koje je od prošlog le-
ta pod muslimanskom kontrolom ne samo da se Još nije уга-
_ tio ni jedan proterani Hrvat, već
i oni koji su ostali žele da napuste ovaj grad pakla, javio je juče hrvatski Radio Herceg-Bosne.
Nakon sloma Hrvatskog vijeća obrane u julu prošle godine, iz „malog Rima“, kako su starose-
deoci Hrvati nazivali Bugojno,
pobeglo je, tvrdi isti izvor oko 16.000 Hrvata. 5
Oni koji nisu uspeli da pobegnu, a ima ih oko 3.000, sada su izloženi poniženju i teroru muslimanskih vlasti, koje im ne dozvoljavaju da izađu na teritoriju Hrvatske Republike Негсер-Bosne. ı DEJVID OVEN | TORVALD STOLTENBERG DOLAZE U BEOGRAD,
PODGORICU |I ZAGREB
Oven: Могато у ећ Како da pomognemo Miloševiću
Rojter za „Borbu”
Ženeva, Černobio. — „Mislim da smo načinili neoprostivu grešku u maju 1993. jer Miloševiću nismo pružili veću podršku kada je, doduše prilično mlako, nagovestio mogućnost zatvaranja „granice „(prema Bosni)... Nadam se da smo iz toga izvukli pouku i da ćemo sada, kada su Srbi podeljeni u vezi sa mirovnim planom, te razlike i zapečatiti“.
Ovo je juče najavivši skoru posetu Beogradu, novinaru Rojtera u italijanskom gradu Černobio izjavio kopredsednik konferencije o bivšoj Jugoslaviji, lord Dejvid Oven.
Kako je prethodno najavljeno u diplomatskim izvorima u Ženevi kopredsednici Međunarodne konferencije o Jugoslaviji lord Dejvid Oven i Torvald Stoltenberg u nedelju bi trebalo da počnu seriju sastanaka sa liderima Srbije, Crne Gore i Hrvatske o uspostavljanju mira u Bosni i Hercegovini. Prema njihovim rečima, Oven i Stoltenberg bi u nedelju u Beogradu trenalo da razgovaraju sa predsednikom Srbije Slobodanom Miloševićem. Planirani su Još i susreti sa crnogorskim „predsednikom Momirom Bulatovićem u'Podgorici i na kraju sa predsednikom Hrvatske Franjom Tuđmanom u utorak, u Zagrebu.
U izjavi za Rojter Oven je rekao da su granični problem između Srbije i Hrvatske i blo-
kada koju Je Srbija nametnula bosanskim Srbima „najvažnije teme o kojima će biti reči“. „Prvo moramo videti kako da pomognemo srpskom predsedniku Miloševiću, u vezi sa blokadom Bosne... Drugo je da
· vidimo šta možemo učiniti
vezi .sa Hrvatskom i otvaranjem puteva“, dodao Je britanski diplomata.
On je takođe rekao da Srbija zaslužuje i neku vrstu nagrade zbog promenjenog stava prema ratu u Bosni: „Uvek sam smatrao da treba nuditi i štap i šargarepu, i u pitanju je samo tajming i vrsta šargarepe koja se nudi“.
S Hrvatskom u vezi Oven je rekao da su sve veće nade da bi se mogao postići napredak u uspostavljanju kopnenih veza sa Srbijom. „Suviše je rano reći da li možemo ostvariti progres u vezi sa problemom Hrvatske, ali čini se da postoji spremnost da se otvori put između Zagreba i Beograda“.
Rekavši da Stoltenberg i on ovoga puta neće putovati u Bosnu Oven je ponovio svoje protivljenje zalaganju američkog predsednika Bila Klintona da se ukine embargo na oružje za bosanske Muslimane. „Embargo je zaveden kao pokušaj da se pojedine članice Ujedinjenih nacija spreče da se svrstavaju uz neku od zaraćenih strana. Moramo se potruditi koliko možemo da zadržimo UN kao neutralne čuvare i tvorce mira”.
SAVET BEZBEDNOSTI NA ZAHTEV ŠAĆIRBEJA, RASPRAVIJAO O BOSNI
Očekuje se predsedničko saopštenje
NJUJORK, (Tanjug) — Savet bezbednosti UN raspravljao je juče na prepodnevnoj sednici, mimo dnevnog reda, o Bosni, a na popodnevnoj sednici trebalo bi da usvoji predsedničko saopštenje u kome se osuđuje „etničko čišćenje“ u Bijeljini.
Ovo pitanje stavljeno je na dnevni red na zahtev ambasado-
« ra bosanskih muslimana Muha-
ELEKTRONSKA |PISACA MASINA
SA LCD EKRANOM
meda Šaćirbeja, koji već mesecima „bombarduje” Savet tvrdnjama o progonima muslimana iz Bijeljine.
U pismu upućenom Savetu, Šaćirbej tvrdi da je samo poslednjih dana iz Bijeljine prognano 400 muslimana, da je drugih 600 „na putu za Tuzlu“, a da se iz Bijeljine očekuje izgon još najmanie 1.500 muslimana. Pored to-
/684-369,681:g
O gun ~ SP 743,-.
# JAPANSKI KVALITET NOSTAVNA UPOTREBA С AMN: CON
ga, tvrdi muslimanski ambasador, 200 civila je proterano iz Banja Luke, a preti izgon JOS oko 5.000 muslimana.
Na apelu muslimanskog ambasadora da se zaustavi „etničko čišćenje“, Britanci i Francuzi su podneli nacrt predsedničkog saopštenja koje bi trebalo da bude usvojeno na popodnevnoj sednici.
e POUZDAN КА.