Borba, 15. 10. 1994., S. 6
| LIČNOSTI U VES JICAK RABIN =
— Od generala i ratnika. do državnika i mirotvorca. To bi u najkraćim crtama — bio okvir za portret izraelskog premijera Jicaka Rabina.
Kao ratnik, u svojstvu šefa Generalštaba izraesike vojske, Rabin je bio najzalsužniji za munjevitu pobedu jevrejske države nad Egiptom, Jordanom i Sirijom, u šestodnevnom ratu 1967. Taj rat doveo je Palestince u pojasu Gaze i na Zapadnoj obali pod izraelsku okupaciju.
Dvadeset i šest godina kasnije, jednako spektakularnim potezom, ovoga puta u koži političara, a ne vojnika, Rabin, je 1993. sklopio mir sa dotaдазпјип 7акјешт перпјагеljem — Palestinskom oslobodilačkom organizacijom (PLO). Ishod je bio palestinska autonomija u Gazi i gradu Jarihonu, na Zapadnoj obali, istim onim oblastima koje je Izrael osvojio u junskom ratu protiv Arapa.
Rabin se na taj način odlučio vođen pragmatičnom idejom — da se mir „ne sklapa s prijateljima, već s nemilosrdnim neprijateljima“ — koju
JASER ARAFAT
Prvi takav potez — javno odricanje od terorizma i priznavanje Izraelu prava na postojanje (što je u suprotnosti sa Poveljom PLO) Arafat je povuКао јо5 1988. ап је оп тада 05као bez efekta.
Ponovio ga je u praskozorje mirovnog sporazuma s jevrejskom državom, početkom septembra 1993. na šta. je Izrael uzvratio priznavanjem PLO kao legitimnog predstavnika palestinskog naroda.
Do tog odlučujućeg koraka, koji će dovesti do stvaranja polestinske autonomije u Gazi i gradu Jerihonu, s perspektivom proširenja na čitavu Zapadnu obalu, Arafat je prošao kroz mnoga iskušenja, vešto balansirajući između otvorenog, oružanog sukobljavanja s izraelskim neprijateljem, i diplomatskih akcija.
Rođen je 24. avgusta 1929. u Kairu, u umereno imućnoj trgovačkoj porodici. Najmanje 50 puta bio je — tvrde ljudi iz njegovog okruženja — meta atentata. Sve pokušaje likvidacije — i one koji su dolazili sa izraelske, ali i sa strane radikalnih palestinskih protivnika — uspešno je izbegao.
ŠIMON PERES
— Izraelski šef diplomatije Šimon Peres angažovao se u pomirenju sa Palestincima rame uz rame sa svojim decenijskim političkim rivalom, premijerom Jicakom Rabinom.
Šimon Peres (71) je iskusan političar koji je bio član svih dosadašnjih izraelskih vlada. Za razliku od svog rivala na unutrašnjoj sceni, premijera Rabina, on nije mogao da se zadene nadimkom „sabra“ rezervisanim samo za ličnosti rođene na teritoriji današnjeg Izraela. U jevrejsku državu došao je u 11. godini, iz Poljske, a politikom je počeo da se bavi u svojim dvadesetim godinama, pre nego što je Izrael postao nazavisan 1948.
U politički život uveo ga je
У
Čovek rafa i mira
Umetebalansiranja
Iskusni pregovarač
je više puta ponavljao u vreme izborne kampanje koja ga je 1992. dovela u premijersku fotelju. Predizborna poruka njegove Laburističke partije bila je tada sažeta i ambiciozna: Mir i bezbednost za jevrejski пагод. _
ipak, zvučao je više kao general nego kao državnik kada je najavljujući prošle godine spremnost da prizna PLO čime su otvorena vrata Za sklapanje mira i odlazak Izraelaca sa dela okupiranih teritorija — rekao: „Spreman sam za bolni kompromis“:
Rođen u Jerusalimu 1. marta 1922. od roditelja ruskih imigranata. Studirao je poljoprivredu, ali je prvu karijeru ostvario u vojsci. Borio se gotovo na svim frontovima u ratu za izraelsku nezavinost 1948. na bi 1963. postao šef Generalštaba, proslavljen u junskom ratu protiv Arapa 1967.
Posle 27 godina, napustio je izraelsku armiju i od 1968. posvetio se političkom životu, prvo kao izraelski ambasador u Vašingtonu, a potom kao premijer, u prvom mandatu od 1974. do 1977.
Lider PLO Jaser Arafat nastanio se ovog leta u autonomnoj Gazi, ali to je tek polovina njegovog starog sna O osnivanju nezavisne države Palestine. U Gazu ga je doveo mirovni sporazum s jevrejskom državom, sklopljen 13. septembra 1993. u Vašingtonu.
Za istorijske arhive ostalo je zabeleženo njegovo rukovanje s izraelskim premijerom Rabinom, na travnjaku, ispred Bele kuće, u prisustvu „kuma“ mirovnog sporazuma, američkog predsednika Bila Klintona. Time je, simbolično, prekinuto 46 godina dugo neprijateljstvo dvojice ratnih rivala, koji su se, vođeni političkim pragmatizmom, odlučili da poglavlje poluvekovnih sukoba pokušaju da zamene pregovorima i dogovaranjem.
Da bi zakoračio u vode mira, Arafat — tokom četvrt Veka otelovljenje palestinske borbe za nezavisnu državu morao je da se odrekne onog što je Zapad bez dvoumljenja nazivao terorizmom, a Što su njegova PLO i zemlje čiju je podršku uživao, nazivali — 05lobodilačkom borbom.
osnivač izraelske države Ben Gurion, poverivši mu posao u ministarstvu odbrane. Od 1952. do 1965. Peres je radio na usavršavanju izraelske odbrane, prvo kao generalni direktor resornog ministarstva, a potom kao zamenik ministar odbrane.
Od 1984. do 1986. bio je predsednik vlade neobične koalicije između njegove (i Rabinove) Laburističke partije i desničarskog. Likuda. Tokom tog mandata, Izrael je povukao vojnike iz Libana (osim iz takozvane zone bezbednosti na jugu), normalizovao odnose sa Egiptom i snizio stopu inflacije sa 444,9 odsto godišnje u 1984. na ispod 20 odsto u 1986. Tanjug
BORBA
SUBOTA-NEDELJA 15-16. OKTOBAR 1994.
IsT0RIJSKO RUROVAN/jE: Šimon Peres, Andrej Kozirev, Jicak Babin, Bil Ilinfon, Jaser Arafat i Voren Kristofer 13. septembra 1993. ispred Bele kuće
OBRAZLOŽENJE KOMITETA U OSLU O DODELI NOBELOVE NAGRADE
Mir i saradnja uspeli da zamene rat i mrznju
Arafat, Rabin i Peres dali su suštinski dorpinos istorijskom mirovnom procesu na Bliskom
istoku
Rojter, AFP za Borbu
Oslo. — Lider Palestinske oslobodilačke organizacije (PLO) Jaser Arafat, izraelski premijer Jicak Rabin i ministar spoljnih poslova Šimon Peres dobitnici su ovogodišnje Nobelove nagrade za mir za svoje napore u postizanju mira na Bliskom istoku.
„Postizanjem . sporazuma u Oslu, i onih kasnijih, Arafat, Peres i Rabin dali su suštinski doprinos istorijskom procesu tokom kojeg su mir i saradnja uspeli da zamene rat i mržnju“ navodi se u obrazloženju norveškog Nobelovog komiteta.
U obrazloženju se kaže da je konflikt između Izraela i susednih država, i Izraelaca i Palestinaca, koji je i jednoj i drugoj strani doneo mnoge patnje, decenijama bio jedan od najtežih i najopasnijih sukoba na svetu.
Alfred Nobel je, navodi se, kao ~
svoju poslednju volju, 1895. zapisao da bi nagradu za mir trebalo da dobija onaj ko je u protekloj godini „uradio najviše ili najbolje za bratstvo među narodima“. „Dodeljivanjem Nobelove nagrade za mir za 1994. godinu Arafatu, Peresu i Rabinu norveški Nobelov komitet želi da nagradi politički akt koji je od obe strane zahtevao veliku hrabrost i koji je otvorio nove. mogućnosti za razvoj prema bratstvu na Bliskom istoku. Komitet se nada da će ova nagrada poslužiti kao ohrabrenje svim Izraelcima i Palestincima koji žele da u tom regionu uspostave trajni mir“, kaže se na kraju zvaničnog obrazloženja koje je pročitao predsednik petočlanog komiteta Fransis Sejersted.
Reagujući na vest koju mu je u Tel Avivu saopštio norveški
Офдотсепје redikalnih Palesfimcica
Damask (AFP). — Dok su pristalice Jasera Arafata juče slavile, radikalne palestinske grupe, koje se protive sporazumu O Ograničenoj autonomiji sa Izraelom, bile su ogorčene vešću da je jedan od ovogodišnjih dobitnika Nobelove nagrade za mir lider PLO.
„To nije čast za palestinski narod koji teži samo jednoj nagradi — da mu se vrati njegova zemlja... Proteklih nekoliko godina ovo priznanje pretvorilo se u instituciju nagrađivanja onih koji zadovoljavaju težnje imperijalizma, pre svega Sjedinjenih Država“, izjavio je Talal Nadži, zamenik lidera Narodnog fronta za oslobođenje Palestine.
Demokratski front za oslobođenje Palestine sa sedištem u Damasku saopštio je da „ova nagrada neće doneti mir“.
otpravnik poslova, izraelski premijer Jicak Rabin rekao je da je to priznanje za „sve Izraelce“. Zaokupljen pregovorima za OSlobađanje izraelskog vojnika kojeg drže pripadnici Hamasa u Gazi, Rabin se juče oglasio saopštenjem koje je pročitao jedan od njegovih saradnika: „Ovo je nagrada za čitav ovaj narod, za građane države Izrael, za porodice nastradalih, invalida, za stotine hiljada boraca iz izraelskih ratova“.
„Posao još nije završen i ova
~
Zasluzeno е e
priznanje Pariz (AFP). — Američki pisac i dobitnik Nobelove nagrade za mir Eli Vizel pozdravio je juče dodeljivanje ovog priznanja lideru PLO Jaseru-Arafatu, izraelskom premijeru Jicaku Rabinu i ministru spoljnih poslova Simonu Peresu. „Oni koji su prvo u Vašingtonu, pa u Izraelu počeli da prave mir zaslužuju ovo najveće priznanje, najveću čast koju čovečanstvo može da ponudi“, rekao je Vizel za francuski radio Salom.
nagrada je nagrada za buduć-
_nost više nego što je priznanje
za mirovne napore koji su do sada učinjeni. To nije delo jednog čoveka, mnogo ljudi doprinelo je da se izađe na put mira: prvo i najviše ministri iz vlade“. Izraelski premijer je upozorio da nema mira bez bezbednosti. „Sklopili smo mir sa Palestincima kako bi mir i bezbednost bili nasleđe i za njih i za nas. Ako ne bude bezbednosti neće biti ni mira. Palestinci se danas suočavaju sa trenutkom istine i ako
Ostavka kao
U znak protesta zbog toga što je ovogodišnje priznanje za mir dodeljeno lideru PLO Јазеги Arafatu jedan od članova Nobelovog komiteta juče je podneo ostavku. Po rečima predsednika ovog komiteta Fransisa Sejersteda, Kare Kristiansen Arafata smatra „bivšim teroristom“ i nije u stanju da prihvati ovakav izbor. „Kristiansen je jasno rekao da ne može tolerisati Arafatov izbor i da će zbog toga obavestiti parlament da podnosi ostavku na članstvo u komitetu“ — re-
·mir 1973. dodeli
ne poraze neprijatelje mira, oni će poraziti njih“.
Palestinski lider izjavio je da pravu zaslugu za ono za šta je on dobio nagradu, ima palestinski narod ali i dodao da je trenutak slavlja pomućen krizom oko jevrejskog taoca.
„Ovo nije nagrada za mene već zapravo za moj narod koji je mnogo propatio dok nismo uspeli da postignemo mir, mir hrabrih za naše žrtve, zarobljenike, decu i njihovu budućnost“, rekao je nasmejani, ali vidno uzbuđeni Arafat nakon što mu je norveški ambasador u Egiptu saopštio vest iz Osla.
Arafat je rekao i da se nada da će Nobelova nagrada doprineti da se postigne sveobuhvat-
no rešenje ne samo na palestin-
skom već i na koloseku sa Jordanom, Sirijom i Libanom.
Arafat je juče u Egiptu razgovarao sa predsednikom Hosni Mubarakom i američkim državnim sekretarom Vorenom Kristoferom. Pre nego što mu je iz Osla stigla zvanična potvrda O dodeli priznanja za mri Arafat je na pitanje novinara šta će reći Rabinu, ako nagradu dobije, odgovorio: „Reći ću mu „ovo je put kojim smo krenuli od početka. To što smo uradili veoma je važno za istoriju“.
Egipatski predsedni čestitao je Arafatu na njegovom „hrabrom delu za Palestince“.
„Ako pogledamo unazad na ono što su uspeli, i jedni i drugi, obojica nagradu zaslužuju“, izjavio je, Kristofer.
Nagrada koja nosi ime šved-
skog pronalazača dinamita sas-
taoji se od zlatne plakete, diplome i čeka na sedam miliona kruna (950.000 dolara). Trojici ovogodišnjih laureta biće uručena na ceremoniji u Oslu, 10. decembra. -
kao je Sejersted.
Nobelov komitet i ranije je upadao u kontroverzne situacije, zbog svojih odluka da nagradi političare ili aktiviste koji nisu okončali svoj posao, sa Željom da ih na to podstakne. Zbog neslaganja sa odlukom Komiteta da Nobelovu nagradu za američkom državnom sekretaru Henriju Kisindžeru i severnovijetnamskom pregovaraču Le Duk Tou zbog napora da se okonča rat u Vijetnamu ostavku su dala dva člana Komiteta.
Srećan dan za premijerku
Oslo (AFP). — „Ova odluka predstavlja srećan dan za sve one koji su doprineli da se Izraelci i Palestinci sastanu“ — izjavila je juče, nakon objavljivanja imena ovogodišnjih dobitnika Nobelove nagrade za mir, nOTveški premijer. Gro Harlem , Вгипапд. __ S
Norveška i njeni pregovarači u mnogome su doprineli postizanju bliskoistočnog: mirovnog, sporazuma. Na razgovorima VOđenim iza scene, koji su za predstavnike dve strane organizovani u ovoj zemlji i uz posredovanje njenih pregovarača probijene su granice zvanične diplomatije .