Borba, 18. 05. 2005., S. 7
·'Sreda, 18. maj 2005.
37 N M Noa. 40, A anka
kita
Pr VN: 1
FR NO
: uhapsila devet jevrejskih ekstremista koji su planirali
Žestoke borbe
Bagdad. - Američka vojska i irački ekstremisti sukobili su se juče na severu Iraka u Mosulu, a trupe SAD su koristile teško naoružanje i helikoptere, prenela je agencija AP sa lica mesta.
Nejasno je šta je izazvalo sukob, ali se u saopštenju američkih i iračkih snaga u Mosulu navodi da je sprovođena akcija hapšenja devet pripadnika jedne terorističke grupe.
Pijanista bez sećanja —
. London. - Mnogi stanovnici Velike Britanije nastoje da” pomognu identifikaciji čoveka pronađenog u aprilu u maloj luci u oblasti Kent na jugoistoku Engleske koji ne
· zna ni kako se zove, ali je
zato pravi virtuoz na klaviru.
U pitanju je čovek od oko trideset godina, visok 1,8 metra, svetle kose pronađen "početkom aprila u maloj luci Šimes na ostrvu Šipi dok je besciljno lutao u mokrom odelu, izvestio je AFP.
Mladi čovek nije progovorio ni reči od kada je prona-
- den.
Međutim, kada mu je osoblje bolnice Midvej u Gilinamu ponudilo papir i olovku, u nadi da će napisati svoje ime ili nešto što bi olakšalo nje-
Zagreb. – _KGR)GJA S So. cijaldemokratske partije (SDP), Hrvatske seljačke
stranke (HSS) i Hrvatske
Stranke umirovljenika · (HSU), koja je na nedeljnim lokalnim izborima u Zagrebu trijumfovala nad vladinim HDZ-om, mora ipak da nađe bar jednog većnika kako bi bivši gradonačelnik Milan Bandić ponovo sebi obezbedio većinu u skupštini grada.
govu JJSPUTI MM on je vrlo
sve
Opravdano odlaganje posete
'ZAGREB. – NE BI TREBALO LIKOVATI NAD PREKIDOM PRIPREMA ZA POSETU HRVATSKOG PREDSEDNIKA STJEPANA MESIĆA SRBIJI I
rala Draže Mihailovića i njegove vojske”,
List navodi da većina političkih analitičara smatra da taj gest ne mora
ozbiljnije zahladiti međudržavne odnose, ali dodaje i kako “nema sumnje da će otežati normalizaciju, koja je proteklih meseci
Mesić: Držimo se istorijskih činjenica
Hrvatski predsednik Stjepan Mesić izjavio je u Zagrebu da istorijske činjenice ne bi smele biti prepreka odnosima Hrvatske i Srbije i Crne Gore, ali da se “onda treba držati tih činjenica a ne istorijskih krivo-
tvorina”.
Komentarišući rekacije na njego-. vu odluku da zbog četničkog skupa u nedelju na Ravnoj gori prekine pripreme za svoju posetu Beogradu, Mesić je kazao da “onaj ko je bio na strani fašizma i Kkvislinga, sigurno
nije bio na strani antifašizma”.
CRNOJ GORI, IAKO JE MESIĆ POVUKAO JOŠ JEDAN ODLUČAN I OPRAVDAN POTEZ, PIŠE RIJEČKI NOVI LIST.
Novi list smatra opravdanim prekid priprema za najavljenu posetu Mesića SCG zbog, kako je objašnjeno iz njegovog kabincta, poruka koje su četnici poslali sa nedeljnog skupa na Ravnoj gori, a na kojem se ministar spoljnih poslova SCG Vuk Drašković “u ime sadašnje države Doklonio borbi i žrtvi genece-
v
Pupovac: Cetnici nisu b il • • ve •
ili antifašisti
Saborski zastupnik srpske macionalne manjine i potpredsednik Samostalne demokratske srpske stranke Milorad Pupovac izjavio je za Nacional da Srbi u Hrvatskoj četnički pokret ne smatraju antifašističkim pokretom.
“Cetnici su bili fašistički kolaboracionisti, a
ne saveznici antifašista”, rekao je Pupovac, objasnivši kako on antifašistima smatra partizane
i savezničke vojnike.
Na traženje novinara Nacionala da komentariše izjave šefa diplomatije SCG Vuka Draškovića, Pupovac je rekao da njegove izjave nije čuo, pa ih ne želi komentarisati.
ionako ozbiljno usporena nakon što je uznapredovala do istorijskih međusobnih izvinjenja Mesića i Marovića u 2003. godini”. “Zastoj normalizacije ne
može pozdraviti niko ko je privržen brzoj evropeizaciji Balkana”, zaključuje u komentaru autor članka Boris Pavelić, koji iznosi stav kako, uprkos tome,
“nijedna normalizacije nc sme biti plod zlogukih istorijskih kompromisa, naročito ne u balkanskom skladištu baruta za koje nikad ne znaš krije li sc u uglovima još neeksplodirane buradi”
Da bi Hrvatska sa Srbijom mogla u dobroj veri normalizovati odnose, ima od Srbije pravo da
zahteva istu takvu dobru
volju, upozorava Novi list, no dalje navodi da je to poverenje ugroženo činjenicom da Srbija “za glasnika šalje krivotvoritelja istorije, slavitelja Draže Mihailovića i romanopisca koji nekim čudom više ne spominje svoj roman *Nož”.
Novi list piše kako je zbog te činjenice dobrodošlo Mesićevo “jasno ograđivanje od naglog rasta brade vladi SCG, jer s antievropejcima nema evropeizacije”
No, na kraju teksta Novi list upozorava kako se u ovom slučaju dobro treba zamisliti i hrvatska “poyvijesna osjetljivost”, koja sc treba zapitati da li hrvat-
—|
|Y
Dvan
Ženeva. - Oko 12 miliona ljudi širom sveta primorani su da rade kao robovi, a mnogi od njih imaju status roba čak u Velikoj Britaniji i Nemačkoj, saopštila je Međunarodna organizacija rada u Ženevi u studijama koje su upravo izašle iz štampe.
Eksperti te organizacije UN istraživali su širom sveta različite vrste prinudnog rada, što je inače tabu tema u mnogim zemljama.
U Frankfurtu na Majni su,
na primer, otkrili da su žene iz Litvanije radile na šivaćim mašinama od jutra do večeri
Harmanova kriva
za 1,5 evro po času. Radilc
su u kući sa gvozdenim vratima, koju su nadzirale video-kamere i mogle su ići u kupovinu bez obezbeđenja svake drugc nedelje.
Šivačice nisu smele da prijave tog poslodavca jordanskog porekla zato što su strahovale za svoju bezbednost i ŽivOt.
U engleskim fabrikama otkriveno je više grupa ljudi. iz zemalja istočne Evrope, kojima je prethodno obećano legalno zaposlenje. Pošto su stigli u Veliku Britaniju, oduZeti su im pasoši i, uz svako-
za Abu Graib
Fort Hud. - Vojni sud u Fort hudu, u Teksasu, proglasio je krivom rezervistu Sabrinu Harman (27), po šest od sedam tačaka optužnice, zbog, zlostavljanja iračkih zatvorenika u bagdadskom zatvoru Abu Graib.
Harman je proglašena krivom zbog zavere, neizvršavanja dužnosti i maltrctiranja podređenih, prencle su svetske agencije.
Ona može da dobije maksimalnu kaznu zatvora od pet i
po godina. Izricanje presude očekuje se kasnije.
Fotografije na kojima, između ostalog, Harmanova pozira pored piramide iračkih zatvorenika izazvale su skandal u celom svetu. Harmanova i advokati nisu dali nikakav komentar po izlasku iz sudnice.
Protiv još šest Amerikanaca vodi se spor zbog skandala u zatvoru Abu Graib, a njihov kolovođa Čarls | Graner optužen je u januaru OVC pOdine na 10 godina zatvora.
Međunarodna organizacija rada zahteva od zemalja u kojima su utvrđene različite forme robovskog rada da do 2008. godine izrade nacionalne akcione programe, počev od zakona po kojima će se sankcionisati moderni robovlasnici, preko instrumenata kontrole, pa do programa za prevazilaženje siromaštva. dnevne pretnje i batinjanje, primoravani su da mesecima rade bez ikakve nadokande.
Autori studija su naveli da su strah od poslodavaca, odnosno mafije, i životna beda najčešći uzroci za bezdušnu eksploataciju ljudi u zemljama moderne Evrope, u koje
MOM
najveći broj ilegalnih radnika stiže s turističkim vizama i najčešće nalazi posao u raznim građevinskim firmama.
Robovski rad je, naravno, mnogo češća pojava u vancvropskim zemljama. Prema podacima iz ovih studija, u Kini ima na stotine hiljada
BORBA 7
Osuda Ravne gore
Sarajevo. - Predsednik Predsedništva Stranke za BiH Safet Halilović izjavio je da skup na Ravnoj gori i veličanje četničkog pokreta „predstavlja poraz demokratije na ovim «prostorima i predložio da vlasti u BiH razmotre mogućnost da šefa diplomatije SCG Vuka Draškovića “proglase perso-
nom non grata” u BiH.
ska vlast na Blajburgu doista sponzoriše komemoraciju žrtvama ili ustaška postrojavanja, jer se i na toj godišnjicćci gOtOYO rcdovno mogu videti bivši pripadnici ili simpatizcri ustaškog, pokreta, odevcni u crne uniforme i okićeni ustaškim simbolima i zastavama. “Jer fašizam je fašizam, bio srpski ili hrvatski, a evropska Srbija, ma koliko manjinska, od Hrvatske ima pravo da zahteva isto što i Hrvatska traži od Srbije - pijetet žrtvama i istorijsku istinu”, zaključuje na kraju teksta Novi list.
zatvorenika koji obavljaju razne poslove, iako pre toga nisu nikada izvedeni pred sud.
Najbrojnije Žrtve robovskog rada u Indiji i Pakistanu su pripadnici verskih manjina ili pojedinih kasta, koji su doživeli sudbinu dužničkog ropstva, usled kojeg su i mnogi ljudi u zemljama Latinske Amerike dospeli u robovski položaj.
U Africi su najviše pogođena deca koja, daleko od svog, zavičaja i roditeljskog doma, postaju bespomoćno roblje raznih izrabljivača.
AMAMM
IN obelovci u Petri o svetskim problemima
PETRA. – TRIDESETAK DOBITNIKA NOBELOVE NAGRADE OKUPIĆE SE DANAS U JORDANSKOM DREVNOM GRADU PETRI DA RASPRAVIJAJU O NAJOSETIJIVIJIM SVETSKIM PITANJIMA U OVOM TRENUTKU.”
dobitnika mir,
Dvadeset devet Nobelove nagrade za književnost, medicinu, hemiju, fiziku i ckonomiju, kao i osam poznatih svetskih ličnosti, mcđu kojima su bivši amcrički
predsednik Bil Klinton i glumac Ričard Gir, diskutovaće danas i sutra u Petri o svetskim problemima, uoči održavanja samita Svetskog ekonomskog foruma narednog, dana, takođe u Jordanu.
Skup u ovom gradu, poznatoni iz antičkog. doba, održavaće sc pod nazivom “Svet u opasnosti”, a njegovi zajednički organizatori su Fond za razvoj, koji vodi jordanski kralj Abdalah, i Fondacija
za čovečanstvo dobitnika Nobclove nagrade za mir Elija Vizela.
“Cilj ove inicijative je da okupi najbolje umovce ČOVCčanstva kako bi zajedno razmotrili svetska pitanja”, izjavio je agenciji AFP jordanski ministar finansija Basem Avadalah, glavni koordinator konferencije. Učesnici skupa biće podcljcni u četiri radne grupc koje će razmatrati četiri velike teme:
“Mir, bezbednost i terorizam”, “Privredni razvoj i siromaštvo”, “Zdravlje, nauka i Životna sredina” i “Obrazovanje, mediji i kultura”, prenela je francuska agencija.
“Ubeđeni da je svet u opasnosti, učesnici skupa koji zastupaju različite oblasti okupiće se u pokušaju iznalaženja načina za poboljšanje situacije”, rekao je ministar Avadalah. Na kraju rada oni će podncti dokument sa preporukama ili prilagođeni mehanizam koji neće obavczivati vlade, ali koji može da pomogne u rešavanju krupnih problema čovečanstva, naveo je on.
Jordan je izabran kao mesto održavanja skupa zato što su učesnici u kralju Abdalahu vidcli mladog vođu koji se zalaže nc samo za modernizaciju svoje ZCmlje i za stabilizaciju u regionu,
već i za mir u svetu, bezbednost i razvoj, naglasio je Avadalah.
Osim Vizela, dobitnika Nobelove nagrade za mir 1986. godine, u Petri se očekuju Dalaj Lama (Nobelova nagrada za mir 1989), bivši izraelski ministar inostranih poslova Šimon Peres (Nobelova nagrada za mir 1994), Irkinja Beti Vilijams (Nobelova nagrada za mir 1976) i Dejvid Trimbl iz Severne Irske (Nobelova nagrada za mir 1998).