Borba, 07. 09. 2006., S. 2
PREDSEDNIK SRBIJE BORIS TADIĆ I AMERIČKI DRŽAVNI SEKRETAR KONDOLIZA RAJS TREBA DANAS DA POTPIŠU SPORAZUM O STATUSU SNAGA (SOFA), KOJIM ĆE BITI REGULISANA PRAVA I OBAVEZE AMERIČKOG VOJNOG PERSONALA NA TERITORIJI SRBIJE.
Srbija i Crna Gora su 5. aprila potpisale prvi značajniji vojni sporazum sa SAD: Sporazum o saradnji u sprečavanju širenja oružja za maSOvno uništenje .
lako je Ministarstvo odbrane SCG sa SAD proteklih godina sarađivalo na području usavršavanja oficirskog, kadra i uništavanja lakog protivavionskog, oružja, OVO je bio prvi sporazum kojim se izražava opredeljenje vla-
sti u Beogradu za intenzivniju vojnu saradnju sa Vašingtonom. Pomenuti sporazum je manje-više simboličnog karaktera, i SCG se njime u izvesnoj meri deklarisala kao američki partner u borbi protiv međunarodnog, terorizma. Sa stanovišta intenziviranja vojne saradnje Srbije i SAD, znatno su važniji i dalekosežniji SOFA i Sporazum o bezbednosnoj saradnji. Ministarstvo odbrane SCG je pre više od godinu i po dana počelo da radi na nacrtima oba sporazuma.
Potpisivanjem ova dva sporazuma sa SAD konačno bi se, nakon 50 godina, ponovo formalno uspostavila vojna saradnja dve zemlje, a Srbija bi se svrstala u klub skoro svih evropskih država koje su ugovorno regulisale saradnju sa SAD na odbrambenom planu.
Sporazum koji će predsednik Tadić potpisati u Vašingtonu nastao je usaglašavanjem između ambasade SAD, Ministarstva, odbrane SCG, a potom Srbije, i ckspertskog tima Vlade Srbije. Sličan sporazum će na multilateralnom nivou Srbija pre ulaska u Partnerstvo za mir morati da potpiše sa članicama tog programa.
Sporazumom o statusu snaga se samo generalno rc-
Saradnja kroz istoriju
uz razne modalitete, nastavila do kraja trajanja nekadašnje SFRJ.
Istoričar Čedomir Antić rekao je da je Srbija sve do kraja Prvog svetskog rata potpisivala vojne ugovore, ali uglavnom sa sličnim malim državama, dok je, što se tiče velikih sila, ona sa njima imala neformalne sporazume i one su joj, s vremena na vreme, pomagale da se naoruža.
Srbija je danas u boljem položaju nego što je bila tada, iako su njeni unu-
Istoricar Mile Bjelajac je rekao da je Srbija prve ugovore sa SAD imala krajem 1917. godine, u sklopu savezničkog snabdevanja kontingenta na solunskom frontu i da su se ugovori s kraja 1918. godine odnosili „uglavnom samo za intendantske potrebe srpske vojske“.
„Između dva svetska rata imali smo intenzivniju vojnu tehničku saradnju, pogotovo pred Drugi svetski rat, kada smo počeli da uvozimo i motore, kamione i prvo automatsko ručno oruzje “Tompsonć“, rekao je Bjelajac.
U periodu „hladnog rata“ imali smo najjače sporazume između SAD i tadašnje Jugoslavije o snabdevanju naoružanjem i opremom, koji su obuhvatali i obuku kadrova, rekao je Bjelajac i podsetio da se saradnja Srbije i SAD,
tema dana
U Vašingtonu će danas biti potpisan Sporazum o statusu prava i obaveze američke vojske na našoj teritoriji
guliše status personala oružanih snaga SAD kada borave na teritoriji Srbije, ali se ne daje univerzalno pravo boravka.
Svaki zaseban program saradnje koji zahteva boravak američkih trupa na teritoriji Srbije podrazumeva prcthodnu saglasnost obeju strana. Kao i sporazum o tranzitu koji je potpisan sa NATO, ovaj sporazum uvodi Srbiju u širok krug evropskih zemalja koje su odbrambenu saradnju sa NATO i SAD rcgulisale takvim dokumentima. Svaki put kada se realizuje neki oblik vojne saradnje koji podrazumeva da se aktivnosti izvode na teritoriji jed-
ne od država, potrebno je ugovorom ili memorandumom regulisati status personala gostujuće strane.
SOFA je preduslov za pokretanje dva značajna programa saradnje:Programa državnog, partnerstva i Sporazuma o nabavkama i razmeni usluga.
U Program državnog partnerstva sa nekom od država SAD uključene su sve cVropske zemlje istočno od Nemačke i Italije (uključujući i BiH), osim Belorusije i Rusije. Pošto su i Rusija i Belorusija u Partnerstvu za mir, Srbija je, pored Crne Gore, jedina evropska zemlja izvan svih oblika fotmalne odbrambene saradnje sa SAD.
U oblasti odbrane, SPP je okvir unutar kojeg treba. da se realizuje saradnja Vojske Srbije sa Nacionalnom gardom države Ohajo, a to podrazumeva zajedničke vežbe, jačanje interoperabilnosti, razmenu poseta...
U širem bezbedonosnom kontekstu SPP je osnova za saradnju u programima borbe protiv droge, civilnoj Zaštiti itd. SPP je osnova i za partnerstvo u mnogim drugim oblastima, kao što su obrazovanje,privreda, zdravstvo, kultura, bratimljenje gradova...
Sporazum o nabavkama i razmeni usluga je bilateralni sporazum koji omogućuje
trašnji odnosi drugačiji, ali je pitanje kako će Srbija dalje ako ostane izvan evroatlantskih integracija, kojima se čitav Balkan priključio, rekao je Antić.
Istoričar Milan St. Protić je ocenio je potpisivanje tog ugovora „dobro .a ne loše za Srbiju, jer su SAD daleko najjača sila na svetu“
NI III RR IININNNIN
Uskoro i kod nas: Američki vojnici u Avganistanu
razmenu logisitčke podrške i usluga između Vojske Srbije i Vojske SAD (zdravstvene usluge, obuka, scrvisiranje opreme, rezervni delovi, transport, gorivo...).
Takav sporazum Evropska komanda SAD je zaključila sa 50 zemalja. U Evropi takav sporazum SAD su zaključile sa svim zemljama(uključujući i tradicionalno Švajcarsku), osim sa Belorusijom, Rusijom, Srbijom i Crnom Gorom.
SOFA je do izvesne mere tipski sporazum, međutim, nudeći ga SAD vode računa o posebnostima zemlje sa kojom se taj sporazum potpisu-
Srpski vojnici će učiti od najjače sile na svetu
ncutralnu .
je. Tako nivoi nadležnosti domaćih pravosuđa kada su u pitanju američki vojnici mogu biti sasvim različiti od države do države.
Minimalni zahtev SAD u svim slučajevima je da se nadležnost američkom pravosuđu prepusti u slučaju „inter se“ krivičnih dela (kada Amcrikanac počini krivično delo prema Amerikancu) i krivičnih dela počinjenih na službenoj dužnosti.
U slučaju Srbije, nadicžnost za procesuiranje krivičnih dela koje počine pripadnici vojnih snaga SAD u potpunosti je pripalo američkom pravosuđu, jer svi pripadnici američke vojske će praktično imati status tehničkog osoblja ambasade.
Srpskom pravosuđu su ostavljene samo izvesne ingerencije u odlučivanju o odštetnim zahtevima u slučaju štete koju američke vojne snage načine na području Srbije. Sporazum o bezbednosnoj saradnji je osnovni sporazum, i njime sc iskazuje politička volja da se formalno uspostavi odbrambena saradnja i načelno se definišu oblasti te saradnje. Neke od predloženih oblasti saradnje su: obrazovanje oficira i vojnih službenika, borba protiv širenja oružja za masovno uništenje, bezbednost granica, program deminiranja, uništavanje starog i neperspektivnog, naoružanja.
Srbija partner SAD
snaga (SOFA) kojim će biti regulisana
Zaključenjem SCA stvaraju se formalni preduslovi za pokretanje dva značajna programa saradnje koja su izrazito asimetrična, tj. nude izvanredne pogodnosti za Vojsku Srbije: Program međunarodnog obrazovanja i obuke, koji podrazumeva besplatno školovanje oficira iz Srbije na američkim vojnim koledžima i civilnim univerzitetima, i Program inostranog vojnog finansiranja, koji omogućuje pristup američkoj vojnoj pomoći. Najspornije mesto u tom sporazumu je član kojim se potpisnice obavezuju da vojni personal partnerske države neće izručivati međunarodnim sudovima koje
nije osnovao Savet bezbednosti UN. Srbija, dakle, ukoliko potpiše sporazum, neće moći da izručuju pripadnike američke vojske Stalnom međunarodnom
krivičnom sudu, koji je osnovan Rimskim statutom. Prva pozitivna posledica potpisivanja tog sporazuma bi za Srbiju bilo uključivanje u IMET program. Hrvatska je, recimo, iako su se u prošlosti njeni oficiri besplatno usavršavali u američkim vojnim školama, izgubila to pravo jer nije potpisala Sporazum o bezbedno-
snoj saradnji. Dejan Eraković
Četvrtak 7. septembar 200;
Slobodan Petrovski | Trči i dodaj, brzo se proda
M ME i
to se događa u našem fudbalu! Za svetja baš koliko meseci, od juna do septembra, Crvena zvezda je ostala bez čak devetorice igrača sa reprezentativnim Slah,. som! (?) Od osvajanja „duple krune“ prvenstva i domaće kupa, redove našeg najtrofejnijeg kluba jedan za drugim · napuštali su oni najbolji. Bar po imenima i statusu koji sy. imali u dresu s državnim grbom, prvo SCG, pa zatim a je. Dve poslednje „laste“ u tom jatu koje je odletelo ka be. gatijoj i finansijski (mnogo) izdašnijoj fudbalskoj Evropi bij. su prošle nedelje Nikola Žigić i Nenad Kovačević... |
U Zvezdi već godinama pokušavaju da stvore limza · „evropska dela“ i konačan upliv u stalnost učesnika Lige · šampiona. Međutim, nikako ne uspevaju u tome, jer je s ni i limitirajući faktor - novac. | uvek kreću od početka sa |
jednakim, pa i većim ambicijama. Ali... |
Leta Gospodnjega 2005. bilo je mnogo „potresa“ unufa zidova beogradske „Marakane“. Legendarni Dragan Džaji se i zvanično povukao (posle prethodno nekoliko meseci. izostanaka iz svoje kancelarije) sa mesta predsednika. | sledio ga je mlađi i, kažu, daleko ambiciozniji Dragani Stojković. Sa mnogo planova za prosperitet i let u visine, ali i „bremenom“ u nasleđe u vidu duga od preko sedam · miliona evra. |
Obećavao je „Piksi“ mnogo, pokušavao sa svojom mvom „ekipom“ u rukovodećem menadžmentu kluba da Ubi ono što izgleda skoro nemoguće. Stigli su i neki sponzuli, doduše sitniji za evropske prilike, amortizovali su dug0\anja. Činilo se mnogo toga da se povrati stari imidž i prilin poljuljani ugled ovog velikog kluba. Stigla je i „ Tojota", pa još neki domaći sponzori. No, ispostavilo se da je to fk „infuzija“ da se preživi i uhvati zalet za nove (finansijske) visine.
A, kad se nema drugog rešenja - pribegava se već banom receptu. Prodaj one najbolje da preživiš! Navijači javnost će se za kratko ustalasati, pa se potom sve brzi zaboravi. Slede nova obećanja o dugom kokraku u Evi doduše mnogo manjem, ali da makar malo liči i podsetim onaj iz 1991. kada su se „dogodili“ Bari i Tokio. š
Ovog leta taj put je delimično „presekao“ Milan. Milan ma kapa dole, ali i žalopojka zbog zaista (!) zhohudog ba. Od Lige šampiona u sezoni 2006/07. ništa, ali za Ul osta Kup UEFA. Nije ni toliko loše kada se sve sabera. ako se krene u oduzimanje?!
Tim koji je ulivao poštovanje na ovim prostorima p no više ne postoji. Jedan za drugim odoše golman Stoji vić, Dudić, Luković, Mladenović, Janković, Biševac (sa 18 državanjem do decembra), Kovačević i Žigić. Tu je biol Draman, reprezentativac Gane, koji istina nije ni dobio vu šansu.
S druge strane stigli su neki drugi momci, neki već pili kraju karijere, drugi željeni dokazivanja. Među njima ie ivorica stranaca, prvo Georgijev (Bugarska), Gaj (Nigel nedavno Kordoba (Ekvador) i najzvučnije ime, Brazilach ton. Uz njih i „povratnik“ iz Rusije, novopečeni reprezeliš vac Trišović. |
Sve se vrti u krug, čini se onaj začarani. | po sistemi · fudbalske priče odomaćene ovde kod nas „trči i dodaj, brzo se prodaj“. Odlaze oni najbolji i tu nema leka. A, ni
ra da se zadrže. Oni koji prave neke kalkulacije tvrde 04 Zvezda dobro zaradila. Međutim, nije baš sve tako ružiš sto, pa ni „crveno na belo“ u ovom klubu.
Noć bez meseca -
u duorištu svetlucaju svici i mačje oči. Dragan}. Ristić, Niš
Vest je svetinj4đ: komentar) slobodađi! |
: ija: -376; Teleks: 11407; Centrala: 3398-020; Pretplata: 3398-123; Marketing: MO NDR 0 vraćaju. PRETPLATA U ZEMLJI: Mesečna: 520,00 dinara, tromesečna: 1.560,00 dinara, žestomesečna: 3.120,00 dinara, godišnja: 6.240,00 dinara; PRETPLATA ZA CRNU GORU I REPUBLIKU SRPSKU: Mesečna 13 evra, tromesečna: 26 evra, šestomesečna: 78 evra, godišnja: 156 evra. PRETPLATA ZA INOSTRANSTVO: Mesečna: 1.040,00 dinara, tromesečna: 3.120,00 dinara, šestomesečna: 6.240,00 dinara, godišnja:
2.48( | ačun kod Atlas banke: 125-1721309-64. Prelom i štampa GP Kom-
12.480,00 dinara. Tekući r panija „Štamparija Borba“ AD, Kosovska 26, Beograd.
· Odlikovana Ukazom
O
Osnivač i izdavač: Poslovni klub „Borba“ d.o.o., Trg BORB A Nikole Pašića broj 7, Poštanski fah 629, Beograd; Direktor i glavni i odgovorni urednik: Cedomir Soškić. Olija yakiiN NBG aRANIayayhiđik pik NI RING iBWuiyiRysk BERGER iq KIESEENEVIE i M) | Uređuje redakcijski kolegijum. Redakcija - telefoni: DESK 3398-121, 3398-068; Unutrašnja: di a) 3398-129; Dopisno: 3398-068; Kultura: 3398-372; Spoljna: 3398-155; Beogradska: 3398-
387; Sportska: 3398-289; Tehnička: 3398-282; Stenografi: 3398-137; Daktilobiro: 3398-136;
[3 atst 1 ik zlatnim vencem