Borba, 04. 04. 2009., S. 30

230 Boma

B2 RETROSPEKTIVA

Subota-nedelja, 4-5. april 2009.

Kako se Kraljevina Jugoslavija (iz) borila sa O Duanjom tridesetih godina Vlada dospodina /ivkovića rotiv balkansko6 Volstrita

hiešenje Je Iraženo u povećanju poreza, ali ne fako da zahvati siromašne seljačke slojeve - prvo je uveden dopunski porez na električno osvelljenje, Koje se smatralo luksuzom, ba dopunski porez na šećer, a onda slede

Porezi na monojolske proizvode kao sto su duvan iŠibice...

MIRJANA BDŽIĆ-KEZELE

lika svetska ekonomska kri\ / za, započeta padom vrednosti akcija na Volstritu u Njujorku 1929. godine, sa zakašnjenejm je zapljusnula balkanske države, ali je zato trajala duže iimalaje veće posledice. Vlada generala Petra Živkovića, kojije 6.januara skinuo uniformu i postao gospodin Zivković, s ponosom je isticala daje budžet za 1929, 1930.i 1931. godinu ostvario suficit, što je san svake vlade.

Tek 1932. godine budžet beleži dramatičan deficit. Prihodi koji su punili budžet opali su između 20 i40 odsto kao danas, posebno prihodi od carine. Te godine uvoz je opao za.50 odsto, a izvoz za 40. Inače, 1932. godina je bila teška, zima je trajala do aprila, došlo je do nestašice stočne hranei seljaci u nekim oblastima su jedva preživljavali od useva i stada.

„Ne treba zaboraviti da je Kraljevina Jugoslavija bila 80 odsto poljoprivredna zemlja, odnosno da se oko 80 odsto stanovništva ili bavilo poljoprivredom, ili je živelo od nje“, podseća prof. dr Momčilo

Pavlović, istoričar i direktor Instituta za savremenu istoriju.

U razgovoru za „Borbu“ Pavlović ističe da je, po običaju, rešenje traženo u povećanju poreza, ali ne na način da zahvati siromašne seljačke slojeve. Tako je najpre uveden dopunski porez na električno osvetljenje koje se smatralo luksuzom, pa dopunski porez na šećer, slede porezi na monopolske proizvode kao što su duvan i šibice.

Zatraženi su veliki zajmovi od Francuske da bi se stabilizovao dinariuravnotežio budžet, da bi, nešto kasnije, ministar finansija Milan Stojadinović predložio i druge mere, kaošto su javni radovi i gradnja kompleksa Zelezare u Zenici, železničkih prugai puteva, iformiranje PRIZAD-a (privilegovano izvozno društvo).

„PRIZAD je uzeo monopolna otkup poljoprivrednih proizvoda po garantovanim cenama u čitavoj Jugoslaviji injihovizvoz, pre svega, u Nemačku“, objašnjava Pavlović, uz naglasak da se to vrlo brzo pokazalo kao dobra mera.

U sklopu javnih radova Ministarstvo građevina je sredstva usmeravalo banovinama koje su, prema već napravljenim planovima, preduzimale opsežne građevinske ra-

dove. Tako su, u periodu od 1932. do 1935. godine, nikla banovinska sedišta kao, na primer, Banski dvori, većnica i drugi javni objektiu Vrbaskoj banovini (Banjaluka). Nešto kasnije završena je i Dunavska banovina u Novom sadu, Moravska u Nišu, Vardarska u Skoplju. Tada se u svoju zgradu, na uglu Dečanske i Vlajkovićeve ulice, koja je sagrađena za samo dve godine, uselila privilegovana Agrarna banka koja je kreditirala seljake i poljoprivredne proizvođače. Već 1933. vlada jejedva nekako isplatila plate, penzije i, zahvaljujući tarifnim i deviznim ograničenjima ostavrena je privredna samostalnost, istina u uslovima siromaštva, ali je stvorena solidna osnova za naredne godine. Izvoz je prvi put nadmašio

UVOZ.

Prvi znaci oporavka, kaže Pavlović, javili su se 1935.godine. Već sledeće, 1936, su regulisani

svi seljački dugovi da bi 1938.ju-

goslovenska ekonomija i dinar bili najjači, a privreda najsolidnija gotovo učitavom periodu jugoslovenske države.

Kraljevina Jugoslavija je-imala ekstremni bankarski sistem sa oko 900 banaka, od kojih su samotri bile državne. U periodu krize veliki broj je morao da zatvori vrata. „Uslovi za osnivanje banaka su bili liberalni, mnogi političari su osnivali ortačku banku“, kaže Pavlović i podseća da su da-

vali kredite, često zelenaške, seljacima koji to nisu mogli da vrate, ali su zato pružali biračke

Beograd u vreme velike ekonomske krize

usluge koje su bile javne.

Država je donela razne propise obankama,dalaim je rok da izmire dubioze prema državi za godinu dana i utvrdila kamatne stope na pozajmljeni novac koji je bio 4,5 odsto iznad eskontne stope Narodne Banke. Sačuvanesu velike državne banke, dok je gomila ovih malih pogašena. Krizaje Kraljevinu Jugoslaviju zahvatila zbog različite ekonomske strukture, počela je u bankarskom sektoru kao i aktuelna svetska ekonomska kriza, da bi se odrazilainaindustrijski sektor, naglašava, urazgovoru za „Borbu“, dr Mile Bjelajac, naučni savetnik u Institutu za noviju istoriju Srbije.

„Na planu borbe protiv ekonomske krize, Ministarstvo finansija je na prvom mestu uzelo u zaštitu banke, zatim je izvršilo redukciju troškova budžeta, prvenstveno one izdatke na plate i tu se išlo linearno, 1932. godine su za 20 odsto smanjene plate u ministarstvima, uključujući i Vojsku.

On objašnjava da jei državna industrija smanjivala proizvodnju.

„Recimo, Vojni zavodi iz Kragujevca su, tokom godina krize, smanjivali broj zaposlenih za dve trećine. Problem je što su sva ministarstva uskoro postala veliki dužnicigsvojim dobavljačima. U uslovima kada se nije znalo koliko dugo će kriza da traje, veliki dobavljači za potrebe pojedinih resora su kalkulisali daje država uvek najpouzdaniji kupac, da treba gledati da se nekako preživi period krizei da se ne

|| izgubi taj aranžman sa drjs Pa sui oni činili koncesije, tim, oni sad postaju dužnici poddobavljačima,ana.

že Bjelajac. Ti

Država je, takođe,u toku mske krize branila seljake čin što je uvela moratorij hove dugove.

Seljaci su se zaduživalium“ tim novčanim zavodima od najjačih je. bila prva Ho“ štedionica. Međutim, kada va odložila plaćanje ka, ona je, s jedne strane, la bankama priliv. : ge strane im je omogućilad U! me obustave ili zamrznup# vanja štedišai onih kojisui d traživanja od tih bana sistemom je država sačuya | je najkrupnije banke jerimpa dozvoljena mogućnost da moratorijum s0; i prema trećima.

Istovremeno, država jes” aaa a ZU AU '

Morarč Zi

na ostatku svetskoglinarsj},| i | žišta isposluje neke važne ae u prvom redu za praćenje oi radova. Odgodila je neke ak

liizgledni i pretpostavilaje dite koji su se još molio tvi i stabilizaciji s0| hje sija. ih „U svakom slučaju, pl godine, kad se izašlo izpn_ | |

|. kredite koji su, u tome d jot

·. mske krize koja je tresla EV}|| -|

sle Isvetskog rata, do slom! vineJugoslavij, jednaod ekonomskih polugaje bih lik na stabilne vrednosti dina ii,: glašava Bjelajac i dodaje 0žj litika deflacije u vreme KI la do zamiranja ekono!

_ vnosti osim u jednom