Topola, 01. 01. 1900., S. 561

iuler-ductus, us, m. interpunkcija, jedn. Cio. or. 68, 228. interdum, adv. kadšto, (sr. nonnunquam), interdum alias, (Ter.) nonnunquam interdum; interdum nonnunquam; interdum; -{- interea. Interdtio (= interdo) i interdftim (drevna forma konjunktiva) mariti, haja\ti, Piant. inter-ea, adv. 1) međutim, i. tamen dum haec etc.; cum i.; (Com.) i. loci. 2) katšto, suprotno: međutim ipak, opet cum i. * tamen i. iuter-eo, ii, itum, 4. zalaz iti, prestajali, iščezavati, poginuti, izgubiti se, propadati, (krepoije od pereo), muriae stilla magnitudine maris; sacra; ignis; literae; naves naufragio; navis, * segetes; * novae lunae; * aestas; pecunia publica largitione magistratuum quotannis, ne ostaje ništa; usus tormentorum, osujeti se; labor; * verba; * verborum vetus aetas; -j- itineris vestigia; summum illud (numen) et aeternum neque imitabile neque interiturum, prolazan; o čeljadi: poginuti, aut ferro aut fame; vel hostium ferro vel inopia (Platit.) qui per virtutem periit (tijelom pogibe), at non interit (ne propada, čije ime i slava ne propada) non interire animas ; intereo abalqo; -j- multa milia interiisse (kasno) suis manibus; (Ter.) interii, prdpadoh; (Hor.) inteream si etc., propao, ako itd. inter-eqnito, i. jahati među, s aco., ordines; -f agmina; apsol. interfatio, onis, f. [interfor] up a danje u riječ, prekidanje govora g ovor om. interfectio, onis,/. [interficio] (rijetko) übio e, umorstvo. interfector, oris, m. krvnik, übio a, übojica, eorum; (Just.) fratris, parentis sui. T interfectrix, icis, / [interficio] (rijetko) krvnica, alejs. interficio, feci, fectum, 3. [inter-facio] ub it i, usmrtiti, umoriti, uopće (sr. neco, jugulo, occido, trucido) alqm; alqm insidiis; exercitam (Nep. Eutr.), hametom potući, uništiti, se ipsi interficiunt, jedn. Caes. b. G. 5, 37, 6. ali samo se i. Serv. u Oie. ep. Curt. 6, 11, 20.; * messes, (Plaut.) fructum, uništiti, inter-fio, (pretkl.) propasti , poginuti, pogibati. inter-fiuo,uxL — 3. teći među . . ~ Naupactum etTatras; aurum argentumquo cumulo aliarum rerum interfluens, Liv.; -j- media moenia; T saxa. inter-for, dep. 1) (ne upotrebljava se u prvom licu prez. indik.) prekidati komu govor, presjeći komu riječ, alqm; apsol., lav. Verg. interfusus, [inter, i fundo] razliven među.., * novies Styx interfusa ; nitentes aequora Cy-

cladas; * maculis interfusa genas, pjegavih' lišća. int6r-ibi adv. međutim, Piant. iuterim, adv. [inter] 1) međutim , medu to (o časovitu događaju ; sr. interea). Odt. a) za sada. b) pored svega boga. 2) -]- kadšto interim i. sad sad. interimo, emi, emptum, 3. [inter-emo] upr. isred rada uzeti koga, odt. maci, uništiti, usmrtiti, alqm; alterum jussit interfici, quia viam demostravisset interimendi sui ; stirpem fratris virilem; se; * uxorem laqueo; rae oratio, Plaut. ; me interimunt et exanimant hae voces Milonis, zadaju mi smrtni strah ; i. sacra. interior, adj. u komp. (sr. intimus) [intra] unutarnji, pars aedium: * domus; nationes i., u nutarnj oj zemlji, nutranjski; (Eutr.J Arabes, u unutarnjosti zemlje stanujući; epistola interiore, usred Usta; supst. interiora regni (Liv.) unutarnjost kraljevine. Odt. cursus, * gyrus i. = manji, * rota i., (kod utrkivanja) kolo blize cilju; * notft Falernum, vrsta, koja se čuva u pivmici, dalje unutra, t. j. plemenitije; * i. radit iter, drži više iznutra trkalište; * ibat interior t. j. (kao odlicniji) desno pratiocu; naves i. ictibus tormentorum, bite su, preblizu, da hi ih pogađala metala, i. periculo vulneris, bliže neprijatelju tako, da ga nije mogao raniti; tp. societas, amicitia i. iskrenije, pouzdanije ; -[- aulici; interius est ejusdem esse civitatis; consilia; timor i., veći, literae, čemu treba dubljega istraživanja. interitio, onis, /. (rijetko) i interitus, us, rn. [intereo \ propadanje, propast, interitus legum, exercitus, Caesaris, consulum; voluntarius; pl. omnium interitus atque obitus, interius, 1) komp. od interior, koje v. 2) komp. od intra, što vidi. iuter-jaeeo, 2. ležati među . . ~ s dat.; npsl. interjectus, us, m. [interjicio] umetak, interpositu interjectuque terrae (među sunce i mjesec); -j-interjectu temporis, dopuštenim rokom; -j- interjectum (rok) dierum paucorum petere; -j- interjectu noctis, iza noći. interjicio (interjac.), jeci, jectum, 3. badii i, staviti, metnuti među što, umij ešati među . . ~ cohortes ; pren., -j- preces et minas ; -j- pleraque sermone Latino. Cesto partio, interjectus, stojeći, ležeći, nalazeći se među . . ~ solitudines; aer interj. inter mare et caelum; nasus oculis; regio inter Romam et Arpos; quasi longo interjecto intervallo, iza mnogo vremena; longo spatio navigationis interjecto; spatio interjecto, u daljini; o vremenu, aliquot diebus interjectis, nakon . . .;

549

interductus—interj icio