Beogradske novine

Broj 6.

13. januara 1916.

Beogradske Novine

Beograd. četvrtak

Strana 3.

sano pitanje, da li će austro-ugarske čete uopšte i moći da izvrše napad na masivni Lovćen. Za napadača su postojale takve teškoće, koje su migLe savladati saino najbolje čete. Mi najsrdačnije možemo pozdraviti vojsku generala Kovessa, i sve one čete naših saveznika, koje su ovoj vojsci dodijeljene. U ,,Lokalanzeiger“u se veli: Zauzeće Lovćena ima se smatrati kao v e 1 i k]o d j e 1 o. Cetinje se više neće moći braniti. ,,Morgenpost“ veli: I ako su putevi biii tako neprohodni, a brda tako strma, hrabre su čete naših saveznika znale, da savladaju sve teškoće. Dogagjaji na moru. Na 11. januara poslije podne napala je naša pomorska vazdušna flotila tvornicu municije i sumpora u R i m i n i. Rombardovan je kolodvor i baterije. Kraj sve artilerijske vatre, vratila se je vazdušna flotila neostećena natrag. Zapovjedništvo carsko i lualjevske ratne mornarice. Ruske klevete. K. B. Beč, 11. januara. Iz glavnog stana ratne štampe javlja se: Ruski list „Vjesnik" javlja o nekom tobožnjem zvjerstvu, koje su izvršili magjarski vojnici u Galiciji. Jedan časnik i 10 vojnika ubili su, vele, jednu djevojku, bolničarku, koja je na ruci nosila znak crvenog krsta. Ovu vijest preštampali su svi rumunjski listovi. Ne treba naročito naglašavat.i, da je ova vijest niska kleveta, kojom naši neprijatelji misle, da nabsce ijagu na austro-ug. rsku vojslcu, i da u neutralnim državama iz&zovu raspoloženje u korist njibovu.

Izvještaj turskog glavnog stana. K. B. Carigrad, 10. januara. „Agence telegraphique Milli“ javlja: Dardanelska fronta: Noću izmegju 0. i 10. januara jedan neprijateljski brod otvorio je svoju vatru sa obale kod I m b r o s a, sa kratkim prjekidima svedojutra, na naša utvrgjenja kod S e d d i 1 B a h r- a, T e k e B u r n a i N is a r 1 i k. 10 januara otvorila je jedna krstarica i nekoliko razorača vatru na S e d d i 1 B a h r, ali vatrom naših baterija primorani su, da se povuku. Kavkaska fronta: Oko ponoći preduzet napad na našem frontu kod N a r m a n - a odbijen je sa uspjehom. Vatrom je naše artilerije uništen jedan dio neprijateljskih šančeva. Sa ostalih frontova nema ništa, da se javi. Proslava pobjede na Dardanelama. t u turskom parlainentu. K. B. Carigrad, 12. januara, Senat je riješio, da pošlje sultanu jednu deputaciju, koja će mu čestitati povodom pobjede na Dardanelama. Senat je zatim primio projekt, kojim se vladi predlaže, da se 9. j a n u a r proglasi za narodni praznik, da se iskuju odličja za uspomenu, koja će se izdati svima učesnicima n ratu, te da se u Dardanelima podigne sponi e n i k za sve pale junake, a pred tim spomenikom će svi brodovi iz turske ratne mrnarice, prolazeći pored njega, odavati počast. Šef njemačkog glavnog stožera general Falkenhayn

najsrdačnije je pozdravio Enver-pašuza izvojevanu pobjedu. U odgovoru na ovaj pozdrav Enver-paša je srdačno pozdravio njemačku vojsku i vogje za izvojevane pobjede. Pomorska bitka u Crnom moru. K. B. Carigrad, 10. januara. U Crnom je morn došlo do artilerijsKog dvoboja na veliku daljinu izmegju turskog oklopnog krstaša „S u 11 a n J a v u z S e 1 i m“ i ruskog krstaša „lmperatorica Marija". Boj je trajao koje po sata, pa je ruski brod pogogjen na više mjesta. Francuska i Bugarska. K. B. Sofia, 11. januara, Kako javlja vladin organ „Narodni Prava“, jedm je francuski aeroplan letio iznad Petriča i bacao štampane pn glase, u kojima se poziva bugarski vojnik, da se preda u grupi ili pojedinačno bez oružja. Velikodušna Francuska primili će ih kao hrabre borce dok ih t.bož Njemačka upropašćuje. „Narrdni Prava“ naziva ovaj proglas besmislenom drskošću Francuza, koji vjeruju, da bugarski narod mogu da kupe ili obmanu. Francuske čete došle su na Balkan, da haraju i pljačkaju, da vrše nasilja i da p o d j a r m e balkanske narode. Ali bugarski vojnici nijesu horde, koje se mogu kupiti, k o što su to plaćenici Poin area i Sartail-a, nego vjerni branioci svoje otadžbine, d stojni povjerenja, koje bugarski narod polaže n njih i njihovo rodoljublj 3 . Napuštanje Galipolja, kako ga Francuzi objašnjavaju. Paris, 11. januara. (Zvanično). Noću 9. ovog mjeseca izvršeno je potpuno napuštanje Galipolja, što je bilo posijednjih dana potpuno pripremljeno od generalštaba ekspedicijonog kora engleske i francuske vojske. Napuštanje je bilo izvršeno bez ikakovih gubitaka. Cijelokupni francuski ratni materijil uklonjen je sa Galipolja, izuzev 6 t eš k i h d i n a m s k i h t o p o v a, koji su prije napuštanja položaja uništeni. Za ove topove je već javio engleski zvanični izvještaj javljajući, da je uništeno 17 topova. Bezuspiješni lijet talijanske vazdušne flote. K. B. Beč, II. januara. J ivlja se iz glavnog stana ratne štampe: Talijanska vazdušna flofa, u čijrm je preduzeću govoreno u zvaničnom izvještaju od danas u podne, sastojala se iz jednog velikog boračkog aeroplana i deset drugih Ltilica. Vazdušna je flota letila uz dolinu Ečave. Odbranbena vatra naših položaja primorala ih, da se vrate. Sr.mo jejedna 1 tilica doprla po Trienta, bacila je tamo bombe, koje su uništile jedna n;zipregnuta kola. Druge štete nije bilo. Nova njemačka nota Americi. K. B. Wachington, 12. januara. (Reuterov izvještaj). U noti o potopijenju . broda „Wiliam Frye“ obećava Njemačka, da će se neborcima dati prilika, da se sklone prije no što zaplijenjeni brod bude potopljen. Zatim Njemačka predlaže sastanak jedne komisije u j Njemačkoj, knjoj će biti stavljeno uzadatak, da utvrdi štetu, i zahtjeva najzad pravnu reviziju prusko-američkog trgovačkog ugovora, od jednog izbornog suda, koji 15. juna ov. god. treba da ss sastane u llaag-u. Uregjenje ,,Persia“ krize. K. B. London, 11. januara, „Temis“ saop.štova iz Washingtona, da je I\rsiU kriz.i konačnr dovedena u red.

Srpski ratni plijen u Sofiji. K. B. Sofija, 12. januara. Prema ovdašnjim listovima stigao je naročiti voz sa srpskim ratnim plijenom, a u kombinaciji ovog voza bio je i svečani dvorski vagon Petra Karagjorgjevića. U Sofiju je ovim vozom prevezena i arhiva srpskog generalš t a b a. Talijanski vojnici protiv rata. K. B. Rim, 11. januara. Vičući protivu besposličara, koji za kafanskim stolom vode rat, čije teškoće samo vojnici moraju da snose, razlupao je jedan bersaglier sva spoljna okna rimske glavne kafane Aragno, u blizini Piazza Colonna, Mišljena i raspoloženja, koja vojnici na dopustu prenašaju na talijansko stanovništvo nijesu ni malo prijatna za državne vlasti. Promjena u engleskoj vladi. K. B. Lonđon, 12. januara. Na mjesto je S i m a n - ovo, za državnog sekretara unutrašnjih poslova postavljen dosadašnji vrhovni nadzornik pošta S a m u e 1. K. Bj Haag, 12. januara. ,,Nieuwe Courant“ javlja iz Londona: O s t a v k a trojice radničkih ministara neće biti p r i m 1 j e n a. Asquith će sa radničkom strankom pretresati pitanje o opštoj vojničkoj obavezi. • Francuska komora i senat. Ponovni izbor predsjednika. K. B. Paris, 12. januara. D u b o s t je izabran ponova za predsjednika i senata, D e s c b a n e 1 za predsjednika parlamenta.Predsjednik Dume kod cara. K. K. Carigrad, 12. januara. Car je primio u naročitoj audijenciji predsjednika Dume, koji je predao caru sav rad i bugjetske komisije na projektu za bugjet. Potopljen engleski brod. K. B. London, 12. januara „Reuter" javlja sa Malte: Brod „Clanmanfarlan" potopljen je 30. decembra. 2 časnika, četiri mašinista i 18 radnika iskrcalo se na M a 1 ti. Trinaest radnika našlo je snrrt u jednorn čamcu za spasavanje, Dnevne vijesti. Za sirotu djecu. Šerif efendija Arnautović, vakufski direktor u Sarajevu, prilikom svog bavljenja u Beogradu, dao je 40 kruna za sirotu djecu. Opomena. Ponavljaju se slučajevi, da nepozvani vrše na električnoj struji nedopuštene peslove i time remete električnu mrežu. Ovo je najstrožije zabranjeno, i svi oni, koji se na ovakim neđostojnim poslovima uhvate biti će uapšeni i kažnjeni novčano ili pohcijskim zatvorom. O.soblje električnetvornice, koje je jedino ovlašćeno, da na strujnoj mreži. radi i da vrši instalacije, snabdjeveno radi kontrole bijelim okoramnicima sa nadpisom „carsko i kraljevsko električna tvornica". Povratak u Beograd. Svojlm domovima vratile su se u Beograd izmegju ostalih i ove uglednije ličnosti: Golub Janić, veleposjednik, arhimandrit i profesor Platon, dr. Dušan Pantić, profesor trgovačke akademije, Josif Marinković, profesor i kompozitor, Duja Dimitrijević, advokat, Toma Cincar-Janković, upravnik carinare, Mita Živadinović, trgovac, član firme Jefta Pavlović i drugovi.