Beogradske novine

Broj 12. 27. januara 1916.

ću se uvijek obraćati Americi, da bi našao nepristrani sud, koji su mi četvorni saveznici odkazali. Njihove čete posjele su Lernnos, Imbros, Mytileni, Castellorizo, Krf i Solun, sa poluostrvom Halkidikom i veliki dio Makedonije. Šta znači njihovo obećanje, da poslije rata dadu oštetu ? Oni ne mogu naknaditi patnju moga naroda, koji je otjeran sa svojeg ognjišta. Oni ističu vojničku nužnost. Pod pritiskomvojničke nužnosti prodrlaje Njemačka u Belgiju i posjela je Luxsemburg. Izlišno je reći, da sile, koje sad vrijedjaju neutralnost Grčke, n i s u n j u z a j a m č i 1 e, kao što je to bio slučaj sa Belgijom ; jer neutralnost Krfa zajamčile su Engleska, Francuska, AustroUgarska i Pruska. U čemu se nalazila vojnička nužnost za razoravanje mosta kod Demir-Hisara, koji je koštao 1 i po milijon drahmi i koji je jedini put, kojim se naše čete u istočnoj Maćedoniji mogu snabdjeti životnim sredstvima? Mostjebio miniran, i on se mogao, za slučaj da se neprijatelj približuje vrlo brzo baciti u vazduh. Svi priznaju, da neprijatelja nije bilo u blizini mosta, niti je bilo znaka o njegovom približavanju. U čemu se, dalje, nalazi nužnost, da se posjedne Krf? Ako je Grčka u savezu sa Srbijom, i Italija je to isto; Srbi su mogli mnogo lakše otići iz Arbanije i Italiju nčgo li na I<rf. Ili možda Talijani ne žele Srbe, jer strahuju od kolere? Zar saveznici misle, da je Grcima manje neprijatna kolera, nego li Talijanima? Četvorni saveznici vele, da su oni Castelorizo, Krf i druge tačke posjeli, da bi pronašli oslone tačke za podvodne brodove. Britansko je poslanstvo ponudilo 2000 funti, a to je veliki novac, za jednog grčkog ribara za obavještenja, koja bi pomogla, da se pronagju podvodničke oslone tačke. Ali poslanstvo nije dobilo nikakvu vijest o oslonim tačkama podvodnica u Grčkoj. Nikada podvodnice nisu od Grčke snabdjevane potrebama ma koje vrste. Povijest balkanske politikečetvornog sporazuma silan je n i z v e 1 i k i h p o g r j e š a k a, i iz ljutnje, š t o s u i m s v i njihovi računi ostali jalovi, oni se upinju, da na Grčku natovare plodove svoje sopstvene gluposti. Mi smo ih u svoje vrijeine opominjali, da će AustroUgarska i Njemačka pouzdano pregaziti Srbiju, oni to nisu htjeii vjerovati. Sad su se obrnuli protivu Grčke, kao razljućena ner’a z b o r i t a d j e c a. Oni su namjerno odbacili svaku korist grčke simpatije. U početku rata 80 Grka bilo je naklonjeno ententi, danas nebi 20 o rukom makli, da četvornom sporazumu pomognu.

Bogojavljenska borba na granici Bukovine. Napadna kolona iz 18 redova. — Više o d 8000 poginulih i ranjenih Rusa u jednom danu borbe. — Citavi ruski odredi satrveni. Izvjestilac „Az Est“-a javlja iz Czernowicze : Poslije trodnevnog prekida odpočela je 18. januara, u 10 sati noču, druga borba, nazvana Bogojavljenska, jer je odpočela u oči dana pravoslavnog vodoosvećenja. Ove borbe su bile žešće nego i jedne đosadanje. Artilerijska je borba trajala od utornika noću. bez i najmanjeg prekida, do srijede po ponoći. Rusi su se služili japanskim topovima najtežeg kalibra i upotrebljavali ogronmu količinu ručnih granata. Czernowicze su se upravo tresle pod strahovitom grmljavinom topova. U ubrzanu vatru Rusa, umiješala se uništavajuća vatra naših teških baterija. Bezobzirno je neprijatelj gonio svoje, mnogo puta iz 18 redova sastavljene kolone na napad. Napadne neprijateljske kolone bile su doslovno u čitavim četania jedno za drugim uništavane. Prelazeči preko vlastitih Iješeva i ranjenih pokušao je neprijatelj očajnički, da se približi našim položajima, ali uvijek bez uspjeha. Iii su neprijateljski redovi bili u borbi prsa u

Beogradske Novine Beograd, četvrtak

Prilog

prsa na nož satrveni, ili su bili zatrpani u jamama, koje su naše baterije duboko bile izrile. Ondje, gdje je napadačima bilo pošlo za rukom, da prodru u naše rovove, tamo je bilo sa njima za deset minuti i svršeno. Na ratištu gomilali su se gusti oblaci drma, koje je neprjekidno prosijecala svjetlost topovske vatre. Izgleda, da je ruska ratna taktika izgubila pamet. Pored velikih goinila žrtava, ona je neprekidno slala neizvježbane vojnike za napad, koji nikad nisu imali oružje u svojoj ruci. Poslije borbe od sedamnaest sati, u kojoj je neprijatelj, prema pouzdanoj ocjeni, i m a o preko o s a m h i I j a d a m r t v i h i r an j e n i h, žestina je borbe popustila. O nesravnjenom junaštvu naših hrabrih boraca svjedoči okolnost, što su oni, pošto su odbili jedanaest bijesnihnapada, s a m i p r e š 1 i u o f e n z i v u, zadajući i tada neprijatelju teške gubitke i više sv'ega zarobili 600 n e p r i[ j a t e 1 j s k i h v o j n i k a, megju ovima mnogo iz i druge ruske strjeljačke divizije. Prema iskazu zarobljenih, od pojedinih ruskih odreda p r e o s t a I o j e š e s t d o osam ž i v i h v o j n i k a. Nar. privrjeda. Put austrijskih i njemačkih industrijalaca tkanine za Tursku. Posljednjih dana preduzeli su njemački predstavnici inđustrijalaca tkanine put u Tursku, da bi se na licu mjesta uvjerili o izgleđima za dovoz pamučne vune iz Turske, Ovih dana je iz istih razloga otputovao u Carigrad i predsjednik austrijske udruge tkanina g. Artur K 6 f f 1 e r. Gradnja brodova u 1915. godini. Prema podacima, koje je sakupio ,,Glasgow Herald“, u toku 1915. godine sagragjeno je 1611 brodova, u cijelokupnom iznosu od 1,496.000 tona, prema 3165 brodova u iznosu od 3,490.000 tona, koliko je sagragjeno u toku 1914. godine. Od sagragjenih brodova dolaze na 1915. 1914. Englesku i kol. 700 brod. sa 082.272 t. 1.565 brod. 1.790.428 t. Ostale zemlje 911 . . 813.7801. 1.600 „ 1,694.0231. Njemačku 45 „ ,, 154.804 1. 184 „ 505.7191. Holandiju 387 „ „ 216.7451. 674 „ 247.5841. Sjed. Države 104 „ „ 177.6161. 156 „ 270.9621. Dok su u toku 1914. godine gragjeni i brodovi od 56.000 tona, u toku prošle godine sagragjen je samo jedan brod od preko 15.000 tona, svi oslali ostali brodovi hvataju ispod 10.000 tona. Trgovinski odnosi izmegju Njemačke i AustroUgarske. Odbor njemačkih trgovaca sastati će se u Berlinu 10. i 11. ferbruara. Kao prva tačka dnevnoga reda utvrgjeno je raspravljanje pitanja o b u d u č e m u r egjenju trgovačko-političkih odnosa izmegju Njemačke i A u s t r o - U g a r s k e. Neuspjeh talijanskog zajma. Prema jednoj milanskoj vijesti, upis trećeg talijanskog ratnog zajina, zajedno sa upisom novčanih zavođa, neče iznjeti više od d v i j e m i 1 i j a r d e I i r a. Kada se uzmu u obzir I velike povlastice, koje dobijaju upisnici ovoga zajma, i velika državna reklama, koja je učinjena od strane vlade, onda će se lako uviditi, da nije veliko rodoijublje kod Talijana. Propast ruske poreze na prihod. „Berliner Tageblatt“-u javljaju iz Kopenhagena: Ruski je državni savjet odbio, da odobri zakonski projekat ruskog ministra finansija B a r k a, koji je na zahtjev bugjetske komisije Dume htio da izvrši reformu u pogledu zavogjenja ruske poreze na prihod. Državni je savjet dao mišljenje, da je zavogjenje poreze na prihod n e m o g u ć e, pošto je Rusija poljoprivrjedna zemlja. Ruski državni savjet dao je jedan lijepi savjet ruskim đržavnicima : „Bolje je“, veli on ,,p o b i j e d i t i N j e m a č k u, i n a t u r i t i j o j, da plati ratnu oštetu“!

Razne vijesti. Francuski gubici. Francuska se vlada još nije odlučiia, kao što i reaktioni „Figaro“ tvrdi, da izda listu hrabo palih vojnika. Ali je morala kako isti list javlja, da saopšti gubitke u vojsci budgetnoj komisiji radi odobrenja

mirovine udovicama u siročadima. Ova komisija nije dala tačan broj poginulih, ali je saopštila izvjesne brojeve, koje mnogo kazuju. U vojnom ministarstvu postoji jedno odjelenje, koje raspravlja sva pitanja, koja se tiču vojnih mirovina. Persona! pri ovom radu je u toku 1915. godine narastao od 70 do 944 osoba. A samo u izvještajnom odjelenju ima 1136 postavljenih, koji daju izvješča rodbini vojnika. Broj umirovljenih vojnika, koji su pri službi onesposobljeni, iznosio je u miru od prilike 7000, sada je taj broj 120 do 150 puta veći. Iz toga se dade zaključiti, da broj ratnih invalida iznosi od priiike jedan milijon. Broj poginulih se krije, ali broj molbi za mirovine prelazi 1.800.000. Revolverski novinar. Gospodin Aleksandar Aleksandrovič Suvorin sin i nasljednik osnivača, prema Nijemcima i AustroUgarskoj neprijateljski raspoloženog i antisemitskog lista: „Novoje Vremja“ u Petrogradu, smatrao je za potrebno, da jednim užasnim djelom dokaže, da je organ, čiji je saradnik on poslije smrti svoga oca postao, ne samo po osvjedočenju, nego da je naslijedio i njegove revolverske manire. 29. Decembra je otišao u sjednicu upravnoga vijeća, pa šta nije imao prava i tražio je, da ga izvjeste da li su njegova braća Mihajlo, sadašnji urednik Iista i Boris urednik „Večernje Vremja“ svoj dio, koji čini veći dio kapitala, prodali Jevrejima. On je oyo pitanje upravi i pismeno uputio, ali nije dobio odgovor, i njegovo prisustvo i usmeno pitanje ne pomogoše ništa. Razdraženi Suvorin uzme revolver, razbije prozor, krv je lila iz njegove ruke i izbaci jedan metak na ulicu i odmah potom dva metka na jedno veliko ogledalo u dvorani. Svoj cilj, da izazove škandal, je ovaj gospodin postigao; policajci su odmah došii, kojima je pokazao dozvolu da smije nositi oružje. Po sebi se razumije, da će ovaj dogagjaj doći pred sud, ako ova tri plemenita brata ne pretpostave, da se pred javnošću operu. Tužbu, koju je Aleksanđar podigao, naravno je besmislena, jer „Novoje Vremja“ vodi samo špekulaciju grubiin antisemitizmom ruskih gragjana (sitničara) i propalo bi, kad bi pravac promjenilo, Saradnici lista tvrde, da je gospodin Aleksandar Suvorin uzalud pokušao, da proda jevrejskim bankarima dio, koji njemu i njegovoj djeci pripada i obtašnjavaju njegov skandalozan postupak time, da je htio, da se osveti braći, što nije mogao dobiti mjesto administrativnog dlrektora. Ovo nije nemoguće, jer je isti gospodin bio već jednom pred sudom časti, što je kao izdavač jednog malog lista pokušao iznuditi novaca od nekoliko petrogradskih banki. Crnogorski generai Vukotić kao rekrut ti Linzu. „Linzer Volksblatt“ podsjeća na to, da je doskorašnji crnogorski ministar predsjednik general V ukotić, brat crnogorske kraljice, u oktobru 1884. godine kao 20-godišnji inladić došao u Linz i tu kod 4. ćete poljskog lovačkog bataljona stekao prvo vojničko obrazovanje. Zbpovjednik bataljona bio je kapetan Hugo Scharffschmiedt; njegov vodni zapovjednik bio je sadanji sekretar kotarske bolesničke blagajnice Oto Donner. Kapetan Scharffschmiedt pozvao je Donnei.i u četnu kancelariju i saopštio mu, da on ima da primi mladog Crnogorca radi obuke i obrazovanja. Mladić je prilično bujan, pa će s toga biti potrebna i izvjesna strogost. Vukotić je nosio sa svim obično vojničko odijelo, u dvorani za spavanje data mu je za spavanje postelja jednog podoficira, a morao je u sobi voda zajedno s vojnicima i jesti. U početku Vukotić nije znao ni riječi njemački, ali je malo po malo prilično naučio. U učenju pokazivao je veliku prilježnost. Pri obuci bio je poslušan. Kapetan je Scharffschmiedt bio u stanju, da ga s proljeća 1885. godine predloži za unapregjenje, za vogju patrole. S jeseni iste godiiic je Vukotić postao nadlovac (narednik), pa je onda kao pitomac došao u c'arsko i kraljevsku pješačku k: detsku školu u Beč. Nadvojvoda se Ivan interesovao za Vukotića i pozivao 'g'a često na ručak i u lov. Nadvojvođa Ivan snabdjeo je Vukotića, da mu nebi morao dolaziti u prostom vojničkom odijelu gragjanskim odijelom, poklonio mu je lovačku pušku i municiju. Koliko so tada Vukotić malo poznavao zapadno-evropsku kultur;;. dokazuje, to, što ga je njegov učitelj vodnik morao poučiti u oblačenju gragjanskog odijela. Vrskaput htio je obući preko prsluka, pa onda tek kratki kaput. On nije mogao ili nije htio pojmiti, da gomji kaput dolazi preko prsluka, pa tek onda vrskaput. Vukotić je po roditeljima svojim bio puki siromašak, te se za sve što mu je bilo potrebno brinuo njegov protektor nadvojvoda Ivan. ,