Beogradske novine
Strana 2.
Beograd, četvrtak
Beogradske Novine
9. marta 1916.
Broj 30.
jer je zemljište Ijepljivo. Da li se ikad od strane centralnih vlasti čula talco kukavička izvina? Njene su čete napadale i tukle Ruse u jedno isto vrijeme i ako je Poljska more blatišta, one su probile kroz Srbiju i prebrodile užasnu hladnoću srpskih planina i tek prije nekoliko dana su Talijani saznali, da za austro-ugarske čete nema terenskih, a još manje vremenskih smetnja. A Engleska se vrlo učtivo klanja na očajni poziv za pomoć svojih saveznika i ostaje kod svoje kuće „jer je zemljište ljepivo“. Bio je jednom jedan Englez, koji je prije početka bitke svojim vojnicima govorio: „Cijela Engleska čeka, da svaki izvrši svoju dužnost!" Tako je govorio Lord Ilelson svojim mornaricama, prijenegošto je kod Trafalgara napao francusku flotu. Tako lijepe riječi mi nismo čuli, da je ovoga rata ma koji engleski vodja izgovorio do sada Očevidno znaju oni sasvim tačno, za što tako ne govore, očevidno znaju oni pouzdano za što današnja Engleska ne očelaije, da svaki vrši svoju dužnost. Pardon, sa izvjesnim ograničenjem očekuje Engleska od svojih saveznika, da svaki svoju dužnost vrši. Engleska šaljo svoje sinove u rovove, koje su udesili londonski ldubovi. A tek Engleska ne može tražiti od tih gentelmana, da svoju obuću uprljaju na ljcpljivom flan drijskom zemljištu. Ali Engleska posigurno očekuje, da Francuska do krajnosti izvrši svoju dužnost Istj onako, k io Srbija i Crna Gora. Timc je osnovan trenutak, čiji značaj ima biti gorućim pismenima ispisan u svijesti cijeloga svijeta. Ovaj je rat, rat Engleske, i sve što na strani entente ratuje, ratuje isldjučivo za Englesku. Belgija, Srbija i Crna Gora su se žrtvovale, Rusija ima da da svoje posljednje vojnike, pa onda dolazi na red Francuska. Ali se već gomilaju na Seni glasovi, koji će francuskom narodu istinu reći, pa već možda nije tako daleko dan, koji će sduvati proigranu vladu Raymonđa Poencare-a, koji je dušom i srcem pripadao Engleskoj i biti zamijenjena istinskim patriotama. 1 ničega nema Engleska toliko da se plaši, kao trenutka, kada će se njeni trabanti osvjestiti. Stoga je sva vještina engleske diplomacije upravljena, da taj trenutak ne nastupi. Za to Engleska drži svoje saveznike gvozdenim klještima i tjera ih u čeljust topovsku Austro-Ugarske i Njemačke, jer Engleska zna pouzdano, da je više stalo do pada Verduna, nego li do probijanja francuskog fronta. Dogadjaj za Verdunom morati će otvoriti oči francuskom narodu i u tom trenutku raskinuti ropski lanac, sa kojim je Engleska vezala svoje savez nike.
Neutralni glas. Rotterdam, 8. marta. Roterdamski „Courant“ kaže : Nijemci su postigli neocjcnjivi prestiž, Sto čete koje su proijetos izvedene za jednu veliku ofenzivu, brišu kao sunce što rastapa snijeg.
Važnost Verduna za Francusku. K. B. Paris, 8. marta. U „La Victoire“ pobija H e r v ć pokušaj štampe da umanji važnost Verduna. On kaže da bi gubitak Verduna za Francusku bila katastrofa največeg značaja. Panika u Parisu. Ženeva, 8. marta. Vojni ministar G a 11 i e n i štampanim objavama u Parizu, zapretio je vojnim sudom pronošenje uzbudjujućih glasova. Zbog več stvorene panike 200, koji su pronosili te vijesti sprovedeni su vojnom sudu, od kojih je 100. i osudjeno.
Burna sjednica talijanske komore. Glasanje, koje je prije nekoliko dana izvršeno u talijanskoj komori, kojim je primljen od vlade predloženi prelaz na dnevni red, nazvali smo mi Pyrovom pobjedom, koja prestavlja još samo posljednje svjetlucanje talijanskog vladinog autoriteta. Već u posljednjoj sjednici bura je potpuno izbila. Opozicija je bila podnijela predlog za odluku, koji je sasvim ličio na izjavu nepovjerenja. Uslijed toga je ministar predsjednik S a 1 a n d r a bio vrlo uzbudjen i mogle su se čuti riječi, koje inalo čudno odgovaraju svetom jedinstvu u zemlji. Dakle ništa nisu po- ( mogli pokušaji prikrivanja, uvjeravanja i zataška- i vanja vladine štampe. Pukotina izmedju vlade i javnog mnijena postala je za cio svijet vidna i | ne može se više izbrisati. Kod zastupnika zavedenog i u neznanju održavanog talijanskog naroda počela se je da budi svijest i više se neće mirno da gleda, kako Italiju jedna bezuinna vlada gura u propast. Narodna svijest se probudila i ( razračunavanje se približuje. Raspuštanjem komore i drugim nasilnim mjerama Salandra može svoju sudbinu istina odložiti, ali joj ne može izbjeći. U produženju donosimo tok te značajne sjednice: K. B. Rim, 8. marta. Talijanska je komora pretresala pitanja i interpelacije. Pošto je vlada odgovorila na mnoga pitanja, medju ostalima i pitanje o zanimanju ratnili zarobljenika, odgovorio je ministar vojni na interpelaciju o nedovoljnom potpomaganju porodica ratnika, izjavio je, da vlada zbog oskudice u sredstvima ne može više činiti. Izdaci za potpomaganje tih porodica iznose već tri stotine četrdeset milijuna lira mjesečno. Pri izdavanju te pomoći dešavaju se često zloupotrebe. Dotične žalbe podivete su u vidu predloga za odluku. Ministar Salandra je izjavio, da vlada ne može primiti podnjeti predlog za odluku, jer on znači nepovjerenje vladi. On zahtjeva, da se predlog povuče. Poslanik je Vigna, izjavio u ime potpisnika pobuda, da oni pri njima ostaju, našto je Salandra predložio, da se riješenje o pobudama odioži na šest mjeseci. Poslanik je Cicotti primjetio, da je vrijeme, da se jednom prestane sa tom karnevalskom igrom, jer ona unizuje ugled komore kod naroda. Poslije ovoga je predsjednik komore saopštio, da mu je podnjet predlog o tome, da se utvrdi sposobnost komore za riješavanje. Ministar predsjednik Salandra je poslije ovoga dao slijedeću izjavu : Kad je vlada prošlcga decembra tražila od komore izjavu povjerenja, ja sam molio, da se iskreno glasa i dodao sam. da će oni, koji smatraju da se kabinet ne nalazi na visini svoga zadatka, glasanjem iz treljivosti ili sažaljenja učiniti vladi i zemlji rdjavu uslugu. Poslije toga je vlada dobila poznatu većinu glasova i mi smo imali prava vjerovati, da nas komora otvoreno i ozbiljno potpomaže. Danas medjutim vidimo, da se sve pokušava, da se na pretres istaknu pitanja, koja su svojedobno mogla imati mjesta u okviru budžeta. Ja pitam sebe i koinoru, da li je ta neprekidna igra sa poimeničnim glasanjem dostojna. Meni izgleda, da komora, ako bi se ovako i dalje produžilo, neće poslužiti zemlji onako kako bi trebalo i da bi ja bio primoran, da kruni podnesem shodne odluke. Poslanik Zreves je uzviknuo: Počnite i i sa ucjenjivanjem koinore. Drugi poslanici vikali su: Vi prijetite sa raspuštanjem komore, jer osjećate, da komoru ne možete više održati. Vi hoćete silom, da se održite na vašim ministarskim položajima. Salandra je vrlo uzbudjeno odgovorio. Socijalista D u g o n i ostao je pri svome predlogu, da se poimeničnim glasanjem utvrdi sposobnost komore za riješavanje. Poslije prilične larme i dobacivanja rijeći medju poslanicima, predsjednik je utvrdio, da je komora sposobna za riješavanje, pa je odmah zatim zaključio sjednicu. U parlamentarnim krugovima prijetnja Salandrina nije naišla na povoljnu ocjenu. Pita se, da li Salandra misli na ostavku kabineta ili pojedinih ministara, na raspuštanje komore ili na njeno nepromijenjeno odlaganje. Prevladjuje mišljenje, da je ministar predsjednik ciljao na odlaganje komore.
Austro-Ugarska. Ulaz austro-ugarskih četa u Skadar. (Originalni izvještaj .Beogradskih Novina"). O rađosti arbanskog naroda pri ulazu austrougarskih četa u Skadar, javlja nam, uslijed saobraćajnih teškoća zadocnjeli slijedeći izvještaj: Skadar, 6. marta. TakO dugo očekivani ulaz austro-ugarskih četa u Skadar proizveo je ovdje veliku radost. O ovoj vijesti izvješteni planinski (fisovi) plemena spustili su se iz svojih obitališta u varoš u beskrajnoj razdraganosti. Vojne su vlasti uredile upravu. Muharem beg Gjul-beg imenovan je za predsjednika opštine, a Hil Mossi za direktora policije. Oni muslimanski krugovi, koji su daleko stajali od predjašnjeg narodnog pokreta, sada su mu se priključili. Malisori u gomilama hitaju u Skadar, da se prijave kao dobrovoljci. Sinovi, očevi i djedovi žele, da se zajednički bore protiv Talijana. Ako se koji starac odbije, on se protivi, da se u svoje selo vrati. Često se ti odbijeni starci pravdaju, da ih je sramota vratiti se od svojih žena, a da ne učestvuju u oslobođilačkom ratu.
Članovi engleske inisije Crvenog Krsta. K. B. London, 8. marta. „Reuterov" brzojavni ured javlja, da su članovi engleskog Crvenog Krsta, poslani u Srbiju, dočekani sa največom predusretljivošču u Austro-Ugarskoj. U Beču im je bilo dozvoljeno potpuno slobodno kretanje. Članovi engleske misije saznali su, da se najljepše postupa sa engleskim podanicima interniranim u Austro-Ugarskoj i o tome su se i članovi misije lično uvjerili. * # * Izgleda, da se u zemljama entente ipak polagano vrača razum i želja za istinom. Ova vijest Reuterovog ureda, koji je pronosio najfantastičnije laži o stanju u zeinljama četvornog saveza, je isto tako karakteristična, kao jedna slična notica, koja je prije vrlo kratkog vremena objavljena u „Timesu", a po kojoj je jedna bolničarka pričala o s v o j i m dobrim utiscima u Beču. Engleski narod po tome vidi, kako je dosada obntanjivan i šta inože da misli o ljubavi prema istini njihove vlade i njoj odanom novinstvu. Izgleda, da se ne smije iči dalje u suzbijanju istine, šta više več se Čine blagi pokušaji, da se ovoj želji za istinom izadje u susret.
^alkanske vijesti. Srpske čete na francuskom frontu. Originalni izvještaj „ Bcogradskih Novina“. Atena, 8. marta. Na Krfu se od ostataka srpske vojske ukrcalo petnaest hiljada za Marseill. Oni su opredijeljeni za francuski front.
Francuzi napuštaju Solun. Sofija, 8. marta. Prema douzdanim vijestima, počeli su F n a nzuzi otpremati svoju vojsku iz So1 u n'a. Prije nekoliko su dana stigla u Solun dva prazna transportna parobroda, a imade i, drugih sigurnih znakova, da Franzuzi pomalo’ostavljaju Solun. Revizija turskog ustava. K. B. Carigrađ, 8. marta. Poslije govora ministra izvanjskih poslova Halilbega, u kome je on odgovorio na više primjedaba i objasnio potrebu revizije ustava, da bi došlo do bolje ravnoteže i izbjeglo se često mijenjanje vlada, primio je senat sa 36 protiv 4 glasa tekst člana VII. na način, kao što je to vlada predložila, a parlamenat odobrio. Ovim se daje sultanu neograničeno pravo raspuštanja parlamenta. Još neke izmjene izglasane su sa istom srazmjerom glasova. Nainovije brzojavne vijesti. Salandrina pretnja Komori. Originalni izvještaj „Beogradskih Novina". Lugano, 8. marta. U političkim krugovima u Rimu vlada veliko ogorčenje usljed pretnje Salandre da če izvršiti pritisak na komoru. Hodnici komore bili su juče do ponoći živahni. Misli se, da će skorašnjih dani biti važni dogadjaji.