Beogradske novine

dnevno u jutro. Ponedeljkom poslije podne.

Prodaje se: u Beogradu i u krajcvima , zaposjednutim od carsko i h || kraljevskih četa po cijeni od u u u Hrvatskoj-Slavoniji, BosniHercegovini i Dalmaciji po cijeni od 8 hel. izvan ovog područja . . 12 „ — ~ Oglasi

P r e t p 1 a t a : ; za 1 mjesec u Beogradu i u krajevima zaposfednutim od carsko i kraljevskih Ccta K 1-50 | u Hrvatskoj-Slavoniji, BosniHercegovini i Daimaciji K 2‘40 | | izvan ovog područja . . 1( 3po cijeuiku.

Uredništvo: BEOGRAD, Vuka Karadžića ui. 10. Telefon broj 67. Uprava, primanje oglasa i pretplate: BEOGRAD, Čubrina ulica 3.

Br. 34.

RATNI IZVJEŠTADI.

Izvještaj austro-ugarskog generalnog stožera. K. B. Beč, 16. marta. Rusko bojište: Nastupilo je povišeno obostrano topnićkodjelovanjekod vojska Pflanzer-Baltina i kod vojne sknpine Bohm-Ermolli. Sjeveroistočno od Kozlova, na Strypi odbile su naše čete ruske napade. Talijansko bojište: Jučer su Talijani Soči slabije navaljivali. Topništvo je osujetilo dva snažnija neprijateljska napadaja protiv Podgore. Na sjevernim obroncima Sv. Martina odbijenkrvavo napad neprijatelja. Topničke borbe traju često i u noć. Na Koruškoj granici topovska paljba. Jugoistočno bojište: Nema osobitih dogadjaja. Zamjenik glavara generainog stožera pl. Hofer, podmaršal.

Izvještoj njemnčkog uojnog vodstvc. Berlin. 16. marta. Zapadno bojište: U Flandriji, osobito u blizini obale, razvio se je žestok topnički boj. Isti se je boj razvio i u okolici R o y e-a i V i 1 le-a u x-B o i s (sjeveroistočno od Reimsa). U C h a mpagni su Francuzi nakon jake topničke pripreme posve uzaludno napadali položaje južno ođ St. Souplet-a i zapadno od cesteSommePij Souaen, kod čega su izgubili vrlo mnogo Ijudi. Zarobili smo 2 časnika, 150 neranjenih vojnika i dvije mašinske puške. Pokušaji neprijatelja, da uzme položaje „Roter Mann" i šninske položaje sjeveroistočno od njih, odrnah su u zametku ugušeni. Izmedju Maase i Mosele nije se stanje promijenilo. Južno od Nieder-Aspacha provalile su naše izvidnice u neprijateljske položaje, razorile su utvrdjenja, pa su učinili nekoliko zarobljenika. Kod borbi u vazduhu srušen je jugoistočno od Beine (u Champagni) jedan neprijateljski aeroplan. Putnici su izgoreli. Neprijateljski aeroplani prošle noći ponovili svoje napade na njemačke bolnice u L ab ry *u (istočno od Conflans-a). Prvi puta su napali u noći na 13. marta. Vojne štete nema. Od gradjanstva je jedna žena teško, a jedna žena i dvoje djece lako ranjeno.

Istočno bojište: Bili su na više mjesta fronta izvidnički bojevi. Inače nema osobitih đogadjaja. Balkansko bojište: Ništa novoga. Vrhovno vojno vodstvo.

Izvještoj turskog giavnog stana. K. B. Carigrad 16. marta .Agence telegraphique Milli" javlja: 15. marta: Četiri neprijateljske krstarice i dvije topovnjaće izbacile su 13. i 14. marta u raznim razmacima vremena nekoliko metaka na okolinu Teke-Burun. Protiv-vatrom našeg topništva bile su primorane, da se najbrže povuku prema Imbrosu. U blizini pristaništa Akbaha jedan neprijateljski aeroplan bacio je 14. marta nekoliko bombi. Sve su one pale u more. Dva kilometra od Suezkog kanala oborili smo jedan neprijateljski aeroplan. Oni koji su u njemu bili, pobjegli su. Na ostalim frontovima nije se ništa značajno dogodilo.

Ponovna njemačka ofenziva. Naročlti brzojav .Beogradskih NovlnaV Berlin, 16. marta. Kako „Lokalanzeiger" saopštava javlja „Agence Havas“: Poslije trodnevnog mira preduzeta je ofenziva u utorak kod Verduna sa udvostručenim naporom. Otpočeo je treći čin borbe. Protivnik je pokušao, da izmedju Betvineourta i Cumiere osvoji vis, koji označava u francuskoj odbranbenoj liniji krajnji stub. Po prethodnom bombardovanju sa teškim topovima preduzela je njemačka pješadija snažne napade i utvrdila se na dva mjesta. Na drugim su frontovima Nijemci odbačeni. Zapadno od M a a s a održavali su Nijemci jaku kanonadu, da francuske čete zadrže. Opšti francuski uzmak. Naročitl brzojav .Beogradsklm Novinama" Rotterdam, 16. marta. „D a i I y M a i 1“ saopštava: Francuskl je generalni stožer zaključio, za slučaj daljeg trajanja ogorčenog njemačkog napada narediti opšti pokret povlačenja, kao preteču zauzimanja novih položaja oko Verduna i Reimsa. Ruska zvijerstva. Naročltl brzojav .Beogradskih Novina* K. B. Carigrad, 16. marta. Kako se govori, ruska je stala ofenziva iza Erzeruma. Kavkaski Jermeni, koji se priključiše Rusima, isjekli su po zauzeću Erzeruma sve u okolini nalazeče se Muslimane: starce, žene i djecu na zvijerski načln.

Podlistak. Srbi na Krfu i u 1/aloni. Jedan neutralni novinar, koji sada živi u C h i a s s o, sasviin jasno iznosi život i kretanje na Krfu od kako su na njemu iskrcane srpske čete. Iz njegovog pisanja vidi se očigledno, kako nedostojno postupaju prema srpskim vojnicima njihovi ,,saveznici“ Francuzi i Talijani. ^ Po pismima, koja dobijaju Srbi odbjegli u Švajcarsku, od svojih srodnika, koji su još pod oružjem, da se zaključiti, da njihovi valjani saveznici sa njima vrlo rdjavo postupaju. Po navodima talijanskih listova, u koliko se oni tiču dcgadjaja na Krfu, vlada u svakom pogledu največe nepovjerenje. Nekolicini srpskih časnika ispalo je za rukom da prerušeni odbjegnu na talijanskim brodovima sa Krfa u Italiju, odatle su pisali svojim prijateljima i srodnicima u Švajcarsku. Njihova pisma sadrže pravu suprotnost onoga, što se u talijanskim listovima moglo čitati o oružanju i stavljanu u službu srpskih vojnika. Izvještaje ovih časnika, — koji su se mogii spasti samo time, što su se primili službe kao ložači ili mornari — potpuno su saglasni sa onim, koja obilaznim putem dolaze od Srba, koji su još na Krfu. Po ovim izvještajima, može se utvrditi, da je na ostrvu Krfu oko 10 februara bilo jedva 20.000 srpskih sposobnih vojnika i časnika — talijanski listovi digli su ovaj broj na 100.000 do 130.000 ljudi; — da u fizičkom i moralnom pogledu mnogo ne dostaje ovim četama; da su pod jakom francuskom

stražom, sa kojima se poslije posljednih zahtjeva nikako ne slažu; da svakoga dana uz pripomoč grčkog stanovništva odbjegnu nove čete; da se Francuzi samo si1 o m mogu održati na ostrvu i da se srpske čete, sprovode kao zarobljenici na francuskim 1 engleskim brodovima sa Solun, Maltu i Egipat. Nepovjerenje Francuza i Talijana prema Srbima je več tako veliko, da se više ne usudjuju, da pošlju sa Krfa srpske vojnike za predstojeće borbe oko Valone. Strepi se, da usput ili kad dodju na metu ne izbiju vojničke pobune protivu francusko-talijanskih vodja. Bez sumnje ima još znatan broj srpskihčetau Valoni i okolini. O njihovoj sudbini se do sada, nije ništa saznalo. Srbi, koji su u Švajcarskoj i Italiji baš najviše brinu za svoje srodnike, koje su Talijani silom zadržali u Arbaniji; jer oni su sa svim presječeni od spoljnjeg svijeta. Prije svega, strahuje se da će talijanski egoizam smatrati Srbe, u borbama oko Valone, kao hranu za topove, ili ce im davati najopasnije položaje. U ovim pismima, koja ovamo stižu, izlažu se gorke optužbe, da Talijani kao nagradu, za ishranu i odjevanje — koje je većinom bijedno i sumnjivog porijekla Srba, na arbanskom zemljištu, — o v u g omilu nesrećnika drže kao robove. U jednom pismu, koje Je pisao jedan srpski časnik koji je stigao sa Krfa u Marseille stoji ovo: „O srpskoj tragediji, koja se odigrava u V a 1 o n i drugi put više. Danas o tome samo ovo: Talijani, tamo dohvate svakog Srbina, bio on vojnik ili civil, n a-

BEOGRAD, petak, 17. marta 1916.

Hov zločin nnd srpsklm norodom. „Beogradske Novine" dobile su sliledeći brzojav: ,,N e a H i m e r a“„ odlični list grčke vlade i ,,P a t r i s“, glavni organ Venizelosove stranke, donijeli su nedavno vijest iz Soluna odnosno iz Lerina, da srpski vojniei, koji se vračaju svojim kućama, dobijaju od austro-ugarskih vlasti nlivaca i sjeme za usjev. „Nea Hellas“, bijesni organ entente, objavio je na to slijedeći odgovor : Srpski konsulat u Ateni, da bi spriječio povratak srpskih porodica na osnovu obećanja austro-ugarskih vlasti da, će im se ukazati pomoć i dati sjeme za usjev, izdao je svim Srbima, koji se nalaze u Grčkoj, putne isprave za Krf. Porodice tih putnika biće prenijete' u Francusku. Udruženje iz Srbije pobjeglih ministara i skupštinskih poslanika, koji se još neprekidno nazivaju kraljevska srpska vlada, ponovo su u svojoi bijesnilom zaslijepljenoj mržnji učinili pravednoj stvari jednu veliku uslugu. Juče sino mi donijeli objavu francuske vlade, prema kojoj se svi Srbi, koji u Francuskoj žive, pod pretnjom stroge kazne, imaju prijaviti rekrutnoj komisiji. Na osnovu te objave, čiju autentičnost ne može ni sam Pašić pobiti, mi smo dokazali u kakvo će ropstvo bacati srpski narod njegov bivši kralj i njcgova vlada. Sinovi Srbije moraju se na francuskom zemljištu boriti za Francusku stvar. Ovo je vrhunac i ententa, koja je u nasilju prema malim narodima doista do sad činila sve šio se samo zamisliti, daje poslije ovog novog sramnog djela — jer guranje srpskih podanika u francusku I vojnu službu niie ništa drugo nego sramno [ djelo — neće biti u stanju, da više ni ; sama sebe nadmaši. Medjutim izgleda, da tako zvana j srpska vlada nalazi, da nije još dovoljno težak jaram, koji je nametnula ententa srpskom narodu, pa s toga mora, da mu svojom sopstvenom vlasnošću poveća teret njegovih stradanja. Ona primorava srpske porodice, koje su zavedene od Pašfća pobjegle sa svoga ognjišta, da ostanu i dalje u tudjini i sprečava im povratak u domovinu nesavjesnim smicalicama. Ovdje vladaju sada austrougarske vlasti i one znaju samo jedan cilj, da savladjujući smetnje, koje ratno stanje sobom donosi, u teško napaćenoj zemlji ponovo povrate redovne prilike. Narod, koji je ili ostao bio na svome domu ili se vratio iz Crne Gore i Arbanije, priznaje sve to i trudi se, da vlastima olakša njihov teški posao. U njegove se grudi postepeno vraća osjećaj bezbijednosti i on izlazi c. i k. vlastima sa sve većim povjerenjem u susret. To, razumije se, ne godi bivšim

tjeraju ga na najniže poslove zlostavljaju svakada koji bi se protivio, i uvijek dobace: Civis Romanus! Ili: radi ili ćeš umrijeti, prosjaci nam ne trebaju ! Talijani bez ikakvog ispitivanja smatraju, da su svi Srbi koji nose civil „zabušanti*, koji su svoje uniforme ba(ili. Otuda dolazi, da su ljudi, koji nikada nisu nosili mundir, natjerani od Talijana da budu vojnici. Pod ovim prilikama ne može ni biti govora o kakvoj disciplini ili vojnom moralu. Svaki gleda, da uhvati priliku, da izbjegne ugnjetačima. Kad bi se samo neprijatelj ugledao, te da se ova talijanska upraro privede kraju I Naše bavljenje na Krfu, zaista nas neće oporavlti. Naši jadni vojnici noćivaju štalno pod vedrim nebom, za njih ne postoje šatre. U početku su sranovnici pomagali ove bijednike. Ali kako je prispjelo sve više srpskih odrpanih i gladnih vojnika, i pošto je i medju samim stanovništvom izbila glad, jer su im sve šivotne namirnice za malu nagrapu Francuzi oduzeli, to su nasi vojnici bili upućeni na one mrvice, koje su padale sa stola presitih Francuza. Oni vrlo burno žive u svojim kasinama koje su bez obzira na interese gradjana, svuda zaveli, gdje god im je bilo zgoduo. Mi srpski časnici moramo biti zadovoljni sa hranom, koju dobijaju prosti francuski vojnici, sa iznošenim uniformama, pravim dronjcima, i sa najbijednijim stanom. O kakvom drugarstvuizmedju Francuza i Srba nema ni govora. To dolazi i otuda, što se Francuzi predstavljaju kao gospodari, i što Srbi vrlo često uvijek na njihovu štetu — izliju svoj gnjev,

srpskim vlasnicima, pa im je svako sredstvo dobro, da Srbe, koji su još u njihovoj vlasti zadrže, da se ne vraćaju svojim domovima, da tamo ne bi uvidili razliku izmedju jučerašnjice i današnjice. Jučerašnjica je bila nesavjesna politika jedne klike, koja je jedino vodila računa o održanju i povećanju svoje moći. Današnjica je ozbiljan i častan rad časnika i činovnika jedne u istini kulturne države. Jučerašnjica znači podbadanje i zavodjenje, današnjica razbudjivanje i poredak. Da će se Pašić i njegove pristalice, radikali, pokloniti prema toj promjeni stvari, nije, prema njihovoj političkoj prošlosti, ni očekivati. Pa neka ostanu tamo, gdje su. Zemlja, koju su oni u nesreću bacili, ne treba ih, ona je danas, kao od nekog teškog pritiska oslobodjena, danula dušom. Ali što oni i u tudjini produžuju, da umnožavaju nevolje svoga naroda protivu toga se mora najstrožije protestovati. U ime srpskog naroda I U ime čovječanstva! Treba samo pomisliti šta to znači: srpski konsulat u Ateni šalje srpske porodice, koje se u Grčkoj nalaze, na Krf. Šta će one tamo? Od čega će živiji? Zar ne znači to, slati te bjednike tamo da pomru od gladi? Petar Karagjorgjević, Pašić i sve njihove pristalice pobjegli su u mjesta, gdje doista neće ni u čemu oskudjevati. Patriotizam tih ljudi ide kroz njihove džepove i njihov stomak. Medju tim svima drugima, koji su sljedujuć i njihovim zavodjačkim rječima otišli u tudjinu, ne daje se da se vrate svojim domovima, pa da tamo pod pravičnom i časnom upravom otpočnu nov život. Njih i dalje gone u neizvjesnost bjede, a njihovi domovi stoje i dalje pusti, a polja neobradjena.

floue borbe na Soti. Put Brianda u Rim izgleda da će ipak donijeti svoj plod. Od 13. t. m. počinju Talijani opet nešto življi rad na svom glavnom frontu, te se neće pognješiti, ako se ova iznenadna radljivost Cadorne dovede u vezu sa zabavama, koje je francuski ministar piedsjednik sa svojim talijanskim drugom imao pri raznim ručkovima u Rimu. Možda Talijani svojom novom ofenzivom na Soči smjeraju da zadrže Kovessovu pojavu, koja je već bacila svoju pijesnicu naValonu. Ponovo čitamo s dana na dan da Talijani uzaludno napadaju Tolminsku mouu branu, da su kod Plava odbijeni, da q5et udaraju protiv glavnih oslonih tačaka goričkih položaja, podgoričkih visova i protivu brda Sv. Martina, da im negdje ispadne za rukom da dopru u rovove svojih protivnika, ali da se iz njih brzo izbacuju s teškim gubicima. Stara

zbog takvoga postupanja. Naš Kralj i naši kneževići nisu mogli ništa da učine, da se ove priiike promjene. Izgledamo sami sebi kao rdjavo plaćeni najamnici, sa kojima se još i rdjavo postupa.

Hali podlistak. Zavoj za zaustavljanje krvi. U „Deutsche Medizinische Wochenschrift“ objavljuje dr. A. F o n i o nekoliko rasprava o novoj Koagulen zavojnoj materiji. Donašamo iz te raspravice: Od kako se dr. Fonio bavi terapijom ispitivao je „Koagulen“ u mnogim slučajevima kako u operacionoj dvorani, tako i kod bolesnika, da bi utvrdio upotrebu i indikaciju. Od dužeg vremena upotrebljava on ovo sredstvo za zaustavljenje k r v i pri svakoj operaciji, jer je iskudstvom dokazano, da se njime zaustavlja brzo i sigurno krv, operaciju olakšava, i povoljno utiče na zarašćenje rane. Pri negovanju rana, koje se iz ma kakvog uzroka ne mogu spojiti, i gdje bi vrijedilo, doći do stalnog djelovanja, da bi se docniji izliv krvi izbjegao, tu često neđostaju Koagulen-tamponi. Da bi se ovoj oskudici pomoglo, nabavljao je imenovani liječnik u najnovije vrijeme Koagulenzavoj, koji će zadovoljiti sve potrebe. Dr. Fonio nabraja niz slučajeva, kojima se dokazalo, da Koagulen-zavoj ima isto djelovanje kao Koagulen-rastvor; pri stalnoj upotrcbi, kod onih rana, koje iz ma kakvog razloga moraju ostati otvorene, na primjer kod onih, koji su proizašli inficiranjem, povrijedom, eksplozijom i t. d. — Ispitivanje Koagulenzavoja još nije dovršeno, ali ne smije se oporeći, da je ovim novim zavojem za zaustav-

Gociina II.

igra. Talijani su od prsljednje bitke na Soči, novembra mjeseca, imaii dovoljno vremena, da u opšte sve svoje praznine popune, te sad oni tu svoju staru igru otpočinju novim snagama. Ali ni austrougarska vojna uprava nije uzaludno propustila vrijeme. Svi položaji, koji su u minulim borbama pretrpili štete, ponovo su opravljeni i pojačani, a vojska koja ih je branila, potpuno se oporavila i s najvećim raspoloženjem čeka na nove borbe. Prema iskustvima posljednih borbi na Soči može se izreči puna nada, da će se ova nova borba na Soči, po tačnom računu šesta, završiti kao i orig ranije, punim porazom Talijana. Stonje u Srbiji i nouinarstvo entente. Laži i poluistine Jesenašnja pobjedoosna ofenziva, koja je slomila Srbiju, uništila je ententi snagu odbrane, tog dragocenog faktora. U ime sadašnjosti isposlala je ona lažnoj kompaniji novinarske organizacije nov i vrlo zahvalan materijal, da obmane svijet nečuvenim bajkama grozote o varvarstvu austro-ugarskih četa u Srbiji. Rasturivanje tih bestidnih laži rukovodio je, naravnn,, na Krfu etablirani srpski dopisni ured kome vjerno sekundnju Agencije Uavas, Reuter, Stefani, Westnik, i još kako li se već ne zovu. Ali kako djelovanje te kampanje nije zadovoljilo organizatorc, to je ta larmadžijska služba centralisana i sada se zove postaja Ziirich, gdje se s nedelje u nedjelju podgrivaju ižveštaji o jezovitom režimu u Srbiji, koji se zatim pretovarivaju u stupce novinarske, koje se etente stavljaju na raspoloženje. Uvijek je ista pjesma : „Austro-ugarske vlasti upropastiće zemlju, one ništa ne čine, da nevolju narodu ublaže i hladnokrvno gledaju, kako dnevno stotinama od gladi umiru. Oni će postići cilj, da sav srpski narod unište“. Ali ima ljudi iz neutralnih i neprijatcljskih država koji su, u prvoin dobu okupacije boravili u Srbiji, te tako imali prilike, da „groznu vlađavinu u Srbiji“ iz bliže posmatraju. Tek što su ti Ijudi stigli u svoje domovine f — a ti IJudi nisu ni malo korisni centralnim vlastima — bili su preplavljeni od reportera, koji su željno očekivali da obogate njihovn skupljenu povorku svirepskim djelima u Srbiji. Ali su se prevarili u računu. Ljudi, koji su se mogli stvarno uvjeriti o sposobnosti c. i kr. uprave u Srbiji, nisu htjeli potpisati pronošenje svirepskih djela u Srbiji. Oni nisu mogli da istini nanesu udar po obrazu, a s druge strane oni su respektovali uovinarske tradicije entente, da sa golom istinom javno predstanu.. Izabrala se, dakle, sredina. Neprijatelja nijesti oklevetali, ali su za to prosto prcćutanc za njega povoljne stvarnosti. Skupocjeni primjer oVakvog obaveštajnog načina je i intervviev gospodina grofa Grahama A s p 1 a u d a, majora engleske vojske, koji je ovih dana dao zastupniku „Agence Reutcr" otštampanom u ,,Le Tempsu" 5 marta. Major Graham priča, da je u Srbiji od strane austro-ugarskih četa bio zarobljen i da se je sada preko Beograda, Budim-

ljanje krvi učinjen napredak u iiječenju rana, i operacionoj tehnici, pa i ratnoj kirurgiji će on dobro doći. Veliki talambas. U „Soll und Haben“ veliča Gustav F r e h t a g sada tako važan glazbeni instrumenat, talambas. On ga uzdiže iznad sviju ostalih instrumenata i hvali njegovu snagu i svečanost. Pri tome je velikom pjesniku lebdjela pred očima samo slika prostog koncertnog talambasa iz gradjanskog života. Kako se drukčije predstavlja talambas kod vojske! Jako zategnuto, sa dvije ogromne razapete kože, ratnim odličjem ukrašen odredjen je, da nadjača divlju bojnu vrevu i često je pao na polju časti... U mirno je vrijeme opisao već Gustav Frehtag hrabrog svirača civilnog taiambasa, koji sa svoje visine posmatra svjetski metež, i kada on krjepku desnicu podiže, odjekne — bum! Sasvim je drugo kod vojske. Ovdje talambas govori ozbiljnu, odredjenu riječ i kao naoružan čovjek grune čak i neglazbenom ratniku glas njegove zapovjesti u uši, često u ranom svanuču, i gospodar i vještak, kome je talambas povjeren, stoji kao junak usamljen na strin* nom visu. 2,552.537 Poljaka rasturenih po Rusiji. „Novva Reforma“ javlja prema petrogradskim listovima, da je poslije posljednjih prebrajanja od strane Rusa u oblastima Poljske, koji su njemačke i austro-ugarske čete posjele, ukupno 2,552.537 Poijaka rastureno, koji su dijelom otposlati u centralnu Rusiju, Sibiriju, Kavkas ili Turkestan.